Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Italijani nude najveću investiciju

Investicioni fond „EHI Serbia” spreman da na aukciji kupi D. P. „Savremeni dom” i uloži 200 miliona evra u proizvodno-poslovni kompleks u Kruševcu

Detalj sa predstavljanja ponude italijanskog investitora (Foto R. Stanković) Kruševac – Italijanski investicioni fond „EHI Serbia”, odnosno „Europe Holding Investment” (EHI) spreman je da u Kruševcu investira 200 miliona evra. Uslov je da na aukciji kupi Drvnoprerađivačko preduzeće „Savremeni dom”. Investitor iz Italije bi izgradio proizvodno-poslovni kompleks površine 250.000 kvadratnih metara, u čijem sastavu bi bile četiri fabrike, jedan hotel, kuće za stanovanje i niz pratećih infrastrukturnih objekata.

Svoju ponudu, koja znatno prevazilazi ukupan iznos do sada dobijen od privatizacije kruševačkih preduzeća, Italijani su dali pre raspisivanja aukcije za „Savremeni dom”. To su učinili na način kakav do sada nije viđen u Kruševcu, u hotelu „Rubin”, u prisustvu predstavnika lokalne vlasti, Regionalne privredne komore, novinara i građana.

„Savremeni dom”, inače, trenutno zapošljava samo 160 radnika, a pre desetak godina je imao oko 1.400. Radnici strahuju da se ne dogodi stečaj preduzeća, pa im je ponuda EHI fonda spasonosno rešenje.

Generalni direktor Bratislav Aranđelović kaže da se ovih dana ubrzano radi na proceni kapitala da bi aukcija bila raspisana do 31. decembra ove godine.

Ponudu prihvata i Veće samostalnog sindikata, koje je upozorilo Agenciju za privatizaciju da ubrza pripreme za aukciju.

Gabrijel Vesilovi, predstavnik EHI fonda, obećao je zaposlenima da ne treba da strahuju za posao kada oni preuzmu „Savremeni dom”.

– Dugo pokušavamo da dobijemo odgovor Agencije za privatizaciju na na našu ponudu, ali se nadamo da se zaista radi o potrebi da prethodno bude obavljena procena vrednosti kapitala. Naš projekat će Kruševcu doneti 3.000 novih radnih mesta na dugi rok – izjavio je na konferenciji za novinare Gabrijel Vesilovi.

Italijani su na maketi prikazali raspored planirane četiri fabrike sa 32 proizvodne hale, park površine 30.000 kvadratnih metara, poslovne banke, stambene i prateće objete za komercijalnu delatnost. Drvnoprerađivačka delatnost će zauzeti značajno mesto u proizvodnim planovima investitora, ali otvara se prostor i za metaloprerađivačku, tekstilnu i delatnosti iz drugih grana, za koje bude ocenjeno da su profitabilne. Predstavnik EHI fonda obećao je redovne zarade radnicima i prvenstvo u zapošljavanju članovima njihovih porodica.

Gradonačelnik Kruševca Dragan Azdejković je izrazio zadovoljstvo ponudom koja je stigla u Kruševac, koji radi na pojednostavljenju propisa i stvaranju što povoljnijeg ambijenta za privređivanje zbog privlačenja stranih investitora.



Investitori očekuju stimulativniji poreski sistem
Beograd - Reforme poreskog sistema u Srbiji omogućile su određene pomake u toj oblasti, ali Srbija još uvek nije država koja ima povoljan poreski sistem, izjavio je juče predstavnik Saveta stranih investitora u Srbiji (FIC) Ivan Rakić


On je na okruglom stolu o unapređenju poreskog sistema Srbije u organizaciji Privredne komore Beograda, istakao da je unapređenje investicione klime u Srbiji, a time i poreskog sistema, u ovom momentu važno zbog finansijske krize u svetu. „I najveće svetske privrede su već u recesiji ili će uskoro biti u recesiji. Zbog toga će u svetu biti mnogo manje investicija u narednih nekoliko godina pa će Srbija morati da se bori sa konkurentskim privredama za svaki evro stranih investicija“, naveo je Rakić i dodao da se to odnosi pre svega na unapređenje investicione klime, a naročito sa aspekta poreskog sistema. Prema njegovim rečima, „stopa poreza na dobit od 10 odsto više nije ekskluzivitet“, jer zemlje u okruženju koje su Srbiji direktni konkurenti za investicije takođe imaju stopu od 10 odsto tog poreza kao što su Bugarska, Makedonija, Republika Srpska, a Grna Gora čak devet odsto. Postoji i problem poreza po odbitku na dividende koji iznosi čak 20 odsto, što je, kako smatra Rakić, mnogo, jer je Hrvatska taj porez ukinula kako bi poboljšala investicionu klimu.


Jasna Matić: Sledi loša godina i za telekomunikacije
Stopa rasta telekomunikacionog tržišta će sledeće godine verovatno biti u padu. Manje će se telefonirati, a štedeće se i na ostalim uslugama



Tokom sledeće godine, stopa rasta tržišta telekomunikacija verovatno će biti u padu, u odnosu na ovu godinu. To će verovatno zavisiti i od toga koliko mi budemo radili na uvođenju novih usluga, ali kada cela privreda beleži usporavanje, teško je očekivati da jedan sektor beleži rast. Manje će se telefonirati, manje će se koristiti i ostale usluge, jer će ljudi sada opreznije trošiti svoj novac, tako da će sve to rezultirati padom u sektoru telekomunikacija. Ipak, tržište neće mnogo stradati - kaže u intervjuu za „Biznis" Jasna Matić, ministar za telekomunikacije i informatičko društvo.

Kada će biti raspisan tender za „Vajmaks" i koji će biti minimalni uslovi?

- Raspisivanje tendera planirano je do Nove godine, a da li će se to desiti, zavisi od nekoliko nedoumica koje moramo da rešimo. Novi operateri će morati da obezbede dostupnost svojih usluga na 80 procenata teritorije u roku od dve godine i to je glavni uslov. Međutim, jedan od najvećih problema je alokacija spektra, jer je u Beogradu, koji je glavno tržište, taj spektar već ranije zauzet, tako da ćemo te provajdere (Telekom, Telefonija, Medija Vork i Verat - prim. aut.) morati da izmestimo u drugi frekvencijski spektar. Alternative su da se oni odreknu tog dela frekvencijskog spektra i da se premeste u drugi spektar. Oni drže mnogo veći deo spektra nego što im je potreban. Ratel je već neko vreme u pregovorima sa tim provajderima, ali proces još nije doveden do kraja.

Koliko će licence koštati?

- Još postoji dilema oko toga da li će biti dodeljene samo nacionalne ili i regionalne licence. U zavisnosti od toga koliko će se i kakvih licenci izdavati, zavisiće i njihova cena. Cene će zavisiti i od tehnologije koja bude korišćena. Nedavno smo bili u Hrvatskoj i videli da ni tamo uvođenje „Vajmaksa" nije išlo bez problema. Naime, tamo su dodeljene dve licence, ali još uvek nijedna od njih nije realizovana. Glavna greška bila je u tome što su Hrvati dodelili samo regionalne licence i to što postoji mogućnost za produžavanje roka za izvođenje radova, tako da su operateri odugovlačili. Tek sada su počeli da nabavljaju opremu, tako da se očekuje da „Vajmaks" uskoro počne da funkcioniše u Hrvatskoj.

Koliko bi moglo da bude licenci?

- Za sada su u planu tri nacionalne i po dve regionalne licence. Regiona će biti četiri ili pet i najvažnije je da se pažljivo odredi njihova veličina zbog što bolje pokrivenosti signalom.

Koga možemo da očekujemo na tenderu za „Vajmaks" i fiksnu telefoniju?

- Ne bih licitirala niti vršila pritisak na bilo koga, ali očekujem da to budu igrači koji su već kod nas na tržištu. Fiksna telefonija je bitna, mada je u celom svetu ona u izvesnom padu, ali je u svakom slučaju veoma važno omogućiti korisnicima pristup fiksnoj mreži, jer kod nas postoji trend rasta i ko sada uđe u posao sa fiksnom telefonijom i „Vajmaksom", imaće lepu poslovnu budućnost na srpskom tržištu.

Kako će se povećanje cena usluga u fiksnoj telefoniji odraziti na standard građana i tržište telekomunikacija?

- Povećanje cena će se na standard građana umereno odraziti. Povećanje pretplate sa 80 na 230 dinara nije veliki udar, kao što je to recimo povećanje cena gasa, koje je došlo u istom momentu i koje realno ugrožava kućni budžet. Povećanje cena došlo je zbog toga što se one nisu menjale jako dugo. „Telekom" je zbog toga bio u teškoj poziciji, jer je u obavezi da svoje poslove vodi odvojeno, što je značilo da u fiksnoj telefoniji gotovo ne može ni da zaradi, a samim tim ni da investira u razvoj. Povećanje cena omogućiće „Telekomu" da u ovom poslu bude rentabilan, da radi na razdvajanju dvojnika, digitalizaciji mreže i ostalim problemima. Povećanje cena će takođe tržište fiksne telefonije u Srbiji učiniti atraktivnijim stranim investitorima.

Da li će korisnici u Srbiji zbog porasta cena fiksne telefonije početi više da koriste telefoniranje preko VoIP-a odnosno preko interneta?

- Verovatno hoće, mada telefoniranje preko interneta u cenovnom pogledu ima smisla ako telefonirate prema inostranstvu, dok je telefoniranje u lokalu nešto manje isplativo. Uvođenje VoIP-a je za sada bez numeracije, a sledeće godine će početi i dodeljivanje numeracije. To znači da ćete sada uz broj morati da ukucate i mnogo drugih prefiksnih brojeva, a kada bude dodeljena numeracija, korisnici će dobijati posebne brojeve.

Šta će Pravilnik o VoIP-u, koji je nedavno donet, značiti za kompanije koje nameravaju da pružaju te usluge?

- Loša strana tog dela tržišta do sada je bila to što ono nije bilo zakonski regulisano. To je dosta uticalo na investitore koji su navikli da posluju u zakonskim okvirima, tako da su odustajali. Dolazili su oni nešto spremniji, koji su želeli da posluju u takvim uslovima. VoIP operateri će imati obaveze prema „Telekomu", jer će morati da sklope ugovor sa njim, kako bi mogli da koriste njegovu infrastrukturu.

Kada će biti privatizovan „Telekom" i na koji način će to biti učinjeno?

- „Telekom" ne treba još privatizovati, kako zbog trenutne globalne krize, tako i zbog toga što mi još nismo spremni za to. Do nove godine bi sa radom trebalo da počne privatizacioni savetnik, koji će analizirati domaće, ali i svetsko tržište, kao i da se definiše šta je to što „Telekom" nudi i zbog čega bi investitori trebalo da budu zainteresovani za njega. Još nije odlučeno da li će privatizacija biti sprovedena preko inicijalne javne ponude ili na neki drugi način, jer će to zavisiti od situacije na globalnoj finansijskoj sceni i od toga kako će i koliko globalno telekomunikaciono tržište biti pogođeno krizom. Privatizacija „Telekoma" neće početi pre 2010. godine, jer još nismo započeli ni pripreme za taj proces, a i efekti krize očekuju se tek sledeće godine, tako da je bolje sačekati.

Kada će početi izdavanje digitalnih sertifikata i kada građani mogu da očekuju lakše elektronsko poslovanje i saradnju sa državom preko interneta?

- Pošta Srbije će do kraja ovog meseca postati zvanično telo za izdavanje kvalifikovanih digitalnih sertifikata i početi da izdaje te elektronske dokumente. Sa druge strane, država namerava da motiviše građane da na korisniji način upotrebljavaju internet i već radi na različitim servisima. Radimo na razvoju elektronske vlade, što bi trebalo da ima više efekta na samu upravu da ona postane efikasnija, od čega će, na kraju, najviše koristi imati građani.

Kada će biti realizovana digitalizacija radiodifuznog sistema u Srbiji?

- Evropska unija zacrtala je rok do 2011. godine, a naši susedi pokušavaju da ga pomere na 2015, tako da će to biti rok i za nas. Na toj strategiji rade Ministarstvo telekomunikacija i kulture, Republička radiodifuzna agencija i Ratel. Postoji nekoliko problema, od kojih je najvažniji alokacija spektra, jer je on prilično zagušen. Drugo pitanje je tehnika kojom će se program emitovati, a takođe treba razmišljati i o tome kako će građani primati te sadržaje. Kada se oslobodi spektar, država će dobiti digitalnu dividendu, što znači da će deo spektra biti oslobođen i država će moći da profitira od toga. Moraće da pomogne određenim slojevima stanovništva koji ne mogu sebi da priušte risivere i ostalu opremu kako bi mogli da primaju digitalni signal. Za emisionu opremu i pomoć građanima će biti potrebno desetine miliona evra. Neki emiteri već imaju tehniku novije generacije koja im je potrebna, ali većina nema. Verovatno će se RTS podeliti na javni servis i emisionu tehniku, koja će svima koji su zainteresovani omogućiti da po odgovarajućoj ceni emituju svoj program na taj način. Za taj projekat potrebno je oko deset miliona evra.


Otvorena obilaznica oko Beograda
Deonica od Ostružnice do Ibarske magistrale, 18 godina posle početka izgradnje, zvanično je otvorena za saobraćaj


Predsednik Tadić, premijer Cvetković i srpski ministri na otvaranju dela obilaznice od Ostružnice do Ibarske magistrale


Posle 18 godina čekanja, deonica obilaznice oko Beograda, od Ostružnice do Ibarske magistrale, u dužini od 7,7 kilometara, juče je i zvanično otvorena za saobraćaj.

Taj deo obilaznice otvorio je predsednik Srbije Boris Tadić, a ceremoniji su prisustvovali i premijer Mirko Cvetković, potpredsednik Vlade Jovan Krkobabić, gradonačelnik Beograda Dragan Đilas, ministarka za Nacionalni investicioni plan Verica Kalanović i više ministara. Otvarajući deo obilaznice oko Beograda, Tadić je rekao da Srbija mora da pronađe sredstva za razvoj, kako bi unapredila infrastrukturu i lakše postala članica Evropske unije.

Nastavak radova
- Kada Srbija bude u privrednom i saobraćajnom smislu povezana sa EU, tada će nam i u političkom smislu biti lakše da postanemo članica Unije - rekao je on.

Tadić je ocenio da Srbija ne može da premosti svetsku finansijsku krizu ako zaustavi investicije u razvoj i dodao da ne sme da bude zaustavljena gradnja mostova, puteva i tunela, jer infrastruktura omogućava otvaranje novih radnih mesta.
 
Predsednik Srbije je pohvalio radnike i graditelje, ali je dodao i da poslovi ne smeju da stanu i da treba nastaviti radove na obilaznici prema Bubanj Potoku. Prema njegovim rečima, na taj način biće omogućeno da Beograd ne bude blokada za razvoj Srbije, već da saobraćaj teče brzinom koja je korisna i za privrednike i za brži put ka EU. On je rekao da bi Koridor 10 trebalo da bude završen za četiri godine, kao i da u narednom periodu Srbiju čeka probijanje velikih klisura i izgradnja mosta u Vinči.

Kreću i drugi projekti
Gradonačelnik Beograda zahvalio je svima koji su poslednjih meseci danonoćno radili da bi obilaznica oko Beograda bila otvorena i da bi ovaj deo Koridora 10 mogao da se pusti u saobraćaj.

- Za Beograd je ključna stvar da se radovi na obilaznici nastave što intenzivnije i da se uradi deo između Dobanovaca i Batajnice, kao i sektori pet i šest - kazao je Đilas.

On je istakao da će, kada se to uradi, jedan deo saobraćaja moći da se izmesti, jer će se ponuditi alternativa, a time smanjiti gužve u Beogradu.

Đilas je podsetio da je grad i do sada učestvovao u projektima koji su važni i najavio da se u narednoj godini očekuje da u Beogradu „niče novi most" i da krenu i drugi infrastrukturni projekti, kao što su „Prokop" i gradska železnica.
 
Veza dva koridora
Deo obilaznice oko Beograda - od Ostružničkog mosta do Orlovače, koji se proteže od mosta na Savi do Ibarske magistrale, dugačak je 7,7 kilometara. Izvođači radova su preduzeća „Planum" i „Mostogradnja" , a u izgradnju obilaznice je od 1990. godine uloženo 9,2 milijarde dinara. Cela obilaznica oko Beograda trebalo bi da bude duga 47 kilometara i da je čini obilazni put od Batajnice, preko Dobanovaca, Ostružnice, Železnika i Belog Potoka, s koridorom preko Vinče i novim mostom na Dunavu za vezu s međunarodnim putem E70. Na taj način obilaznica će povezati dva važna koridora, E75 i E70.


Wall Street: Očajni poslovni rezultati oborili cene akcija
Pred početak jučerašnjeg trgovanja rast derivata nagovestio je i rast cena akcija na Wall Street-u. Trgovanje je krenulo u zelenoj zoni i indexi su od samog početka otišli u plus. Na rast cena akcija najviše je uticala odluka Kine da sa USD 568 mlrd pomogne sopstvenoj ekonomiji (pre svega infrastrukturi), kao i rast cena akcija na gotovo svim berzama u Aziji i Evropi.

Međutim, kako je trgovanje odmicalo nove vesti u SAD-u sve više su zabrinjavale ulagače:

AIG je zatražio novu pomoć od Vlade SAD, jer je u trećem kvartalu ostvario Gubitak od USD 24,47 mlrd (najveći u 89 godina dugoj istoriji ove kompanije (Izvor: Biznis)). Ukupna vrednost plana pomoći iznosi USD 150 mlrd i predstavlja najveću finansijsku pomoć jednoj kompaniji u istoriji SAD
General Motors je zatražio hitnu finansijsku pomoć, a procene su da će ukoliko mu Vlada SAD-a uskoro ne pomogne doći čak i do bankrota kompanije. Analitičari Deutche Bank su promenili preporuku za akcije General Motors-a sa „Hold“ na „Sell“, a pojedini analitičari su čak procenili da jedna akcija GM vredi neverovatnih USD 0 (prethodna procena bila je USD 4)!
Fannie Mae je u Q3 zabeležio Gubitak od USD 29 mlrd


Odmah nakon objavljivanja ovih vesti- Wall Street je krenuo na dole. Akcije General Motors-a tonule su i preko 30% i sa sobom su povukle i ostale akcije iz „magičnog tria“, Ford i Chrysler.

Pored sektora automobilske industrije, i finansijski sektor je pod uticajem veoma loših rezultata u trećem kvartalu pre svega osiguravajućih kompanija takođe značajno izgubio na vrednosti. Ova dva sektora i najveći su „krivci“ što su berzanski index-i trgovanje završiliispod pređašnjih nivoa.

Sve u svemu, na Wall Street-u je oprez ulagača veoma visok, i očigledno je da je rast na početku trgovanja bio posledica odluke Kine o novoj pomoći, kao i rast evropskih i azijskih berzi, a ne rezultat dobrih makroekonomskih vesti iz SAD.

I dalje volatilnost tržišta ostavlja prostor hrabrim ulagačima da za kratko vreme ostvare pozamašne profite, ali sa druge strane- rizik je jako veliki.


Vesti iz kompanija: 

•   The Wall Street Journal objavio je da će City bank preuzeti jednu za  
    sada nepoznatu regionalnu banku u SAD i time kompenzovati 
    neuspeh kupovine Wachovia Corporation (koju je na kraju kupio Wells
    Fargo)
•   Lošiji rezultat Starbucks corporation u Q3 od očekivanja analitičara
•   DHL najavio otpuštanje 10.000 zaposlenih u SAD-u



Promena cena roba:

- Nafta- cena nafte skočila je za 2,24% i sada iznosi USD 62,41 po barelu - Zlato- cena ovog plemenitog metala skočila je za 1,68% i trenutno iznosi USD 746,50 po unci
- Srebro- cena je porasla za 2,58% i trenutno iznosi USD 10,22
- Platina- cena je skočila za 0,93% i sada iznosi USD 859,90
Promena cena akcija finansijskog sektora:

    City Group -5,16%
    JP Mogran -3,55%
    Bank of America Corporation -4,93%
    Goldman Sachs-8,45%
    Wachovia -1,62%
    AIG +8,06%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. -2,70%
    Google -3,73%

Tehnološki sektor:
    IBM -2,78%
    AMD -3,80%
    Microsoft Corporation -0,93%
    Oracle +0,17%
    Cisco Sys -0,06%
    Apple -2,40%
    Intel Corporation -1,91%
    Dell Inc. -5,50%

Aluminijum:
    Alcoa +5,27%

Industrija:
    General electric -2,17%
    3M Company +0,19%
    The Procter&Gamble +0,71%

Auto industrija:
    General motors -22,94%
    Ford Motor -4,46%
    Toyota Motors +0,92%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. +0,09%
    Chevron Corp. +1,20%
    British petroleum -1,45%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. -0,94% 
    United Technologies Corp. +0,73%
    Delta Air Lines -5,07%

Hrana i piće:
    Coca Cola -0,76%
    McDonalds +1,82%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline -2,16%
    Johnson&Johnson -0,35%
    Novartis -0,24%
    Pfizer -1,54%



Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

    DJIA -0,82%
    NASDAQ -1,86%
    S&P500 -1,27%.


Azija: Pad cena akcija
Nakon jučerašnjeg pada cena akcija na Wall Street-u, danas su popustile i cene akcija u Aziji.
 
Najnoviji makroekonomski podaci u azijskim i najvećim evropskim državama nisu ohrabrujući:
- Kina- smanjenje proizvodnje i potrošnje
- Japan- u prvih 20 dana meseca oktobra izvoz je pao za 10%
- Južna Koreja- u prvih 10 dana meseca novembra izvoz je pao 26% u odnosu na isti period prethodne godine
- Velika Britanija- promet u oktobru je pao peti mesec uzastopno i to po najvećoj stopi u prethodne 3 godine.
 
Od dobrih vesti izdvojićemo da kamate na međubankarske pozajmice i dalje padaju što ukazuje na lagano oživljavanje bankarskog sektora.
 
 
Promene vrednosti najvažnijih index-a oko 09:00h:
 
    HANG SENG (Kina) -5,08%
    NIKKEI225 (Japan) -3,00%
    KOSPI (Južna Koreja) -2,06%
    SENSEX (Indija) -5,50%.


Promena vrednosti indeksa u 13:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -0,73% close
CROBEX (Zagreb) -3,25% open
SBI20 (Ljubljana) -1,82% close
BIRS (Banjaluka) 0,04% close
MBI10 (Skoplje) -0,75% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -2,34% open
CAC 40 (Pariz) -2,78% open
DAX (Frankfurt) -2,65% open
ATX (Beč) -3,26% open
SMI (Cirih) -3,31% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 1,61% open
SOFIX (Sofija) -1,98% close
BET (Bukurešt) -3,69% open
RTSI (Moskva) -9,37% open
BUX (Budimpešta) -6,12% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -4,77% close
Nikkei225 (Tokio) -3,00% close
SENSEX (Bombai) -6,61% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -0,82% close
NASDAQ (Njujork) -1,86% close
S&P 500 (Njujork) -1,27% close


NIS agreement to be sped up
An agreement is expected to be signed for the sale of the Serbian Oil Industry (NIS) by December 15.

Along with the sale, an agreement for the construction of the South Stream gas pipeline through Serbia is expected to be reached with Russia.

Gaspromneft adviser Dmitry Malishev is due to meet with Serbian officials in Belgrade today to confirm a date for the signing of the NIS deal, construction of the South Stream pipeline, and the completion of the Banatski Dvor reservoir.

Despite speculation that the verification of these projects could be postponed until further notice, after it was reported that Gazprom wanted to change the time frame for beginning construction of South Stream because of the international financial crisis, the agreement is expected to be implemented as originally planned in the contracts signed by Moscow and Belgrade, and ratified by the Serbian parliament.

State Secretary in the Energy and Mining Ministry Dušan Mrakić confirmed for Politika that the NIS deal would be signed by December 15 at the latest, and that an agreement would also be concluded for the formation of a joint Srbijagas-Gazprom company for the construction of the pipeline and the completion of the Banatski Dvor reservoir.

Asked whether there would be a clause in the agreement obliging Gazprom to build the pipeline even after it purchases NIS for EUR 400mn, Mrakić said that Serbia was making problems for itself, not the Russian side.

The problem is that Serbia is nine months behind schedule when it comes to launching this big project, given that the arrangement was signed in January.

“The public should know that even better conditions have been agreed upon in the negotiations since the signing. And this goes for the sale of NIS, the construction of the Banatski Dvor facility and the pipeline,” Mrakić said.
The Russians agreed to finance the Banatski Dvor underground facility and fill it to its full capacity of about 800 million cubic meters of gas.

What remains unclear is why the negotiations are not being led by Serbian Energy Minister Petar Škundrić and the corresponding Russian ministry.


Evropske berze: Loši poslovni rezultati kompanija
Nakon jučerašnjeg pada akcija na Wall Street-u, kao i današnjeg pada na azijskim berzama i evropske berze doživljavaju korekciju na dole.
 
Vest koja je najviše zabrinula ulagače u Evropi su loši kvartalni rezultati kompanija, s obzirom da je zarada 1.209 kompanija (iz Zapadne Evrope) koje su predale izveštaje o poslovnim rezultatima u trećem kvartalu pala za 9,7%.
 
 
Promena vrednosti najvažnijih index-a oko 11:50h:
 
    FTSE100 -2,12%
    DAX -2,25%
    CAC40 -2,33%.


Wall Street: Nastavljen pad cena akcija
Nakon pada cena akcija u Aziji i Evropi, i na Wall Street-u je nastavljen pad cena akcija.
 
I pored pomoći Kine od USD 585 mlrd u ovoj drzavi veoma su primetni signali recesionog stanja- smanjenje izvoza i potrošnje, smanjenje inflacije.. Japan i Južna Koreja beleže pad izvoza.
 
Pojedini stručnjaci u SAD-u zabrinuti su i zbog kineskog plana stimulacije. Razlog je taj što Kina ima USD 800 mlrd u američkim dužničkim hartijama, a američka Vlada planira emisiju novih obveznica u cilju pomoći sopstvenoj ekonomiji.
 
 
 
Promene vrednosti vodećih index-a na Wall Street-u oko 16:00h:
 
    DJIA -2,79%
    NASDAQ -2,58%
    S&P500 -2,88%.


Promene vrednosti indeksa u 16:20


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -0,73% close
CROBEX (Zagreb) -4,74% close
SBI20 (Ljubljana) -1,81% close
BIRS (Banjaluka) 0,04% close
MBI10 (Skoplje) -0,75% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -3,47% open
CAC 40 (Pariz) -4,27% open
DAX (Frankfurt) -3,97% open
ATX (Beč) -4,47% open
SMI (Cirih) -3,73% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 0,00%  nije radila
SOFIX (Sofija) -1,98% close
BET (Bukurešt) -4,35% close
RTSI (Moskva) -10,47% close
BUX (Budimpešta) -6,34% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -4,77% close
Nikkei225 (Tokio) -3,00% close
SENSEX (Bombai) -6,61% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -2,67% open
NASDAQ (Njujork) -2,45% open
S&P 500 (Njujork) -2,66% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta