Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Društvena svojina odlazi na doboš
Privatizacija mora da se okonča do kraja godine, a i za dobra preduzeća sa vrednom imovinom nema kupaca, pa im cena drastično pada. – Stečaj se sprovodi u oko 740 firmi, ali i prodaja njihovog višestruko potcenjenog imetka ne ide

Potpis za sliku: Čeka se novi oglas za prodaju „Ineksove” palate Svetska finansijska kriza, sva je prilika, „otpratiće” društvenu svojinu u istoriju za male pare. I pre nego što se počelo naslućivati da će ona imati neke veće posledice po našu ekonomiju, tenderi za prodaju društvenih preduzeća počeli su da padaju jedan za drugim. I za dobra preduzeća i vrednu imovinu, potencijalni investitori, što strani, što domaći, u pola glasa su saopštavali da su im izvori finansiranja, iz pomenutih razloga, uskraćeni. Posao, međutim, mora da se obavi, raspisani su novi tenderi, ali, naravno, za preduzeća se sada traže manje sume.

Prema slovu zakona, privatizacija preostalih društvenih preduzeća mora da se okonča do kraja godine, kada i poslednje preduzeće mora formalno da započne ovaj proces. S obzirom kako se nanovo oglašavaju, njihova prodaja nije baš gotova stvar. Kupci se sporadično javljaju, tako da se čini da je njihova likvidacija sve izvesnija.

A stečajevi firmi u Srbiji su posebna priča. I među njima ima onih sa i te kako vrednom imovinom, a kupaca nema. Trenutno je u proceduri 640 stečajeva koji se vode po novom Zakonu o stečaju, i još oko stotinak koji se vode po starom zakonu, što znači pred trgovinskim sudovima. Reč je o preduzećima s najdužim stečajnim stažom.

Krajem septembra na javnom nadmetanju za prodaju stečajne imovine „Ineksa” – i to palate od 12.000 kvadratnih metara u centru Beograda, procenjene na početnih 3,2 milijarde dinara, nije bilo prijavljenih. Čeka se novi oglas za prodaju i, naravno, niža početna cena.

Nije urodila plodom ni prodaja „Jugoeksportove” zgrade u centru Beograda u Ulici majke Jevrosime, veličine 500 metara kvadratnih, jer, takođe, nije bilo kupca. Iako je u javnosti bilo nagoveštaja da, zbog dobre lokacije kod Ade Ciganlije i velike površine, ima zainteresovanih za kupovinu iz stečaja stare Beogradske šećerane, pride i novih pogona u Padinskoj Skeli, koji se prostiru na 102 hektara, potencijalnih kupaca i u ovom slučaju nije bilo.

Posle tri neuspela tendera za fabriku celuloze i papira „Matroz” u Sremskoj Mitrovici, neslavno je završila i njena stečajna prodaja. Dva puta je pokušana prodaja licitacijom, ali bez rezultata. Procenjena vrednost bila je 1,642 milijarde dinara, a na poslednjoj licitaciji 657 miliona dinara. Kao što je naš list nedavno pisao, ovo javno preduzeće je ponuđen kupcima i po šesti put, a ishod bi trebalo da se zna upravo sutra, kada će u Centru za sprovođenje stečajnog postupka biti otvorene ponude eventualnih budućih vlasnika, ako ih bude.

U javnosti je stečaj izuzetno nepopularna mera, jer se u najvećem broju slučajeva, usled dugova, prodaje imovina preduzeća. Ono ide u bankrot, a zaposleni ostaju bez posla i bez prava na otpremnine. Prema broju aktivnih stečajeva u Srbiji, međutim, ne bi se moglo zaključiti da ovdašnja privreda posrće pod tim teretom. Procene su da je mnogo više firmi kandidata za stečaj, ali je teško doći do podatka koliko ih je. U slučaju nesolventnosti, odnosno kada preduzeće ne izmiruje svoje finansijske obaveze u zakonskom roku, poverioci imaju pravo da pokrenu stečajni postupak.

Direktor Agencije za licenciranje stečajnih upravnika Vesna Gaćeša kaže da broj stečajnih predmeta od 2007. godine stagnira. Mnogo ih je više, kaže, bilo posle donošenja novog zakona o stečaju u 2005. godini.

Svrha novog zakona bila je da se skrati postupak, a poverioci brže namire. Stečajevi koji traju unedogled, naročito takozvani radni stečajevi, koji se nikada nisu okončavali, bili su, zbog nesigurnosti, prepreka za investicije. Ekonomisti ovih dana upozoravaju da nije dobro što su stečajevi zastali, jer to, uz manjak kapitala na tržištu, usporava dolazak potencijalnih investitora.

– Ovakva oseka kod pokretanja stečajnih postupaka traži, naravno, svoju analizu – kaže Vesna Gaćeša. – Možda poverioci nisu upoznati sa svojim pravima, možda je to izbegavanje plaćanja predujma troškova stečajnog postupka koji sud prilikom pokretanja postupka određuje, ili neki drugi razlozi – dodaje ona.

U svetlu posledica svetske finansijske krize po našu privredu pitanje stečaja dobija i nove dimenzije. Ekonomske teškoće mogu samo da povećaju broj nesolventnih preduzeća koja ne izmiruju svoje obaveze, a samim tim u dugove teraju i svoje poslovne partnere. Otuda, efikasna primena stečaja nad jednim nesolventnim preduzećem za ostale može značiti da mogu da nastave da relativno normalno posluju.

Interesantno je i da se u Srbiji promenila struktura preduzeća nad kojim je pokrenut stečajni postupak. U većini više nisu preduzeća s društvenim kapitalom, već ona sa privatnim. Društvena svojina polako odlazi u istoriju.


Beograd - Firme iz Bugarske i Rumunije prelaze u Srbiju
Beograd -- Dvadesetak fabrika iz Rumunije i Bugarske u poslednjih nedelju dana izrazilo je interesovanje da premesti proizvodnju u Srbiju, kažu u SIEPA


Direktorka Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza Srbije (SIEPA) Vesna Perić izjavila je da investitori žele da presele proizvodju iz tih zemalja u Srbiju ocenjujući da je to jedna od posledica svetske finansijske krize.

"Radi se o kompanijama iz autoindustrije, poizvođačima akumulatora, a bilo je upita i za otvaranje pozivnih centara za informatičku industriju", kazala je ona.

Investirori su nešto uzdržaniji pri realizaciji ulaganja u Srbiji zbog globalne finansijske krize, ocenila je ona, ali je istakla da nema dugoročnih odlaganja i odustajanja.

Direktorka SIEPA je kazala da bi Srbija u uslovima globalne krize trebalo da iskoristi visoku stopu privrednog rasta da bi u 2009. godini privukla strane investicje.

"Srbiji bi u narednoj godini trebalo od četiri do pet milijardi evra direktnih stranih investicija", kazala je Perić, ali nije mogla da proceni koliko će investicija Srbija privući.

Perićeva je dodala i da će SIEPA u narednoj godini organizovati predstavljanje srpskih kompanija na 25 sajmova u inostranstvu, medju kojima je najveći broj poljoprivrednih sajmova i izložbi hrane, ali u planu je predstavaljanje i na sajmu filmske industrije.

Prema njenim rečima, SIEPA će organizovati i kampanju po Sjedinjenim Američkim Državama, u Silicijumskoj dolini i Bostonu, kako bi privukli investitore iz oblasti informatičkih tehnologije i biotehnologija.

"Neke kompanije iz SAD već su zainteresovane za ulaganje u Srbiji", kazala je direktorka SIEPA Vesna Perić.


Promene vrednosti indeksa u 16:25


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -1,58% close
CROBEX (Zagreb) -2,91% close
SBI20 (Ljubljana) -1,27% close
BIRS (Banjaluka) -0,32% close
MBI10 (Skoplje) -4,03% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -0,38% open
CAC 40 (Pariz) -1,39% open
DAX (Frankfurt) -2,31% open
ATX (Beč) -4,65% open
SMI (Cirih) -1,58% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -9,08% close
SOFIX (Sofija) -3,72% close
BET (Bukurešt) -2,03% close
RTSI (Moskva) -11,57% close
BUX (Budimpešta) -2,85% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -0,73% close
Nikkei225 (Tokio) -1,29% close
SENSEX (Bombai) -3,08% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -1,79% open
NASDAQ (Njujork) -1,66% open
S&P 500 (Njujork) -1,77% open


Kineski čamac za spasavanje
Peking za ublažavanje posledica finansijske krize odvojio 586 milijardi dolara – 16 odsto BNP-a!

Šangaj: Kina je postala jedna od najznačajnijih globalnih ekonomija Iz Pekinga je u nedelju uveče stigao dosad najjači dokaz da je finansijska kriza potekla sa Volstrita poprimila globalne dimenzije: Državni savet (vlada) Kine saopštio je da će za podsticanje ekonomije, koja je već pokazala znake ozbiljnog usporavanja, u iduće dve godine potrošiti 586 milijardi dolara.

Na prvi pogled, to je svota skromnija od američkog čamca za spasavanje – 700 milijardi – ali u relativnim brojkama kineski zahvat je mnogo širi. Američki brutno-nacionalni proizvod (BNP) je, naime, oko četrnaest hiljada milijardi, dok je kineski četiri puta manji – oko 3,5 biliona. To znači da je Amerika za svoj ekonomski oporavak izdvojila oko pet odsto BNP, a Kina čak nešto više od 16 odsto!

Pomenuta svota biće potrošena na finansiranje nacionalne infrastrukture – za nove pruge, puteve, podzemne železnice, aerodrome, luke, centrale – i projekte za unapređivanje socijalnog standarda: radničke stanove i obnovu područja pogođenih nedavnim zemljotresima.

Tajming objave svakako nije slučajan: kineski podsticajni paket je obelodanjen uoči (iduće subote) vašingtonskog samita G-20, lidera vodećih razvijenih zemalja Zapada, ali i „pomaljajućih ekonomija”, što je novi izraz za nacije u ekonomskom usponu poput Indije, Kine, Brazila. Rusije i drugih. U Vašingtonu se prvo očekuje konsenzus o dijagnozi ekonomske krize, a potom i terapija – spisak zajedničkih i pojedinačnih mera da se iz (ne)očekivanog ekonomskog vira što pre izađe.

Obelodanjivanje dosad najveće državne intervencije u tom kontekstu dolazi prvo kao nova potvrda onoga što se i pre znalo: da je Kina postala jedna od najznačajnijih globalnih ekonomija danas (u prošlogodišnjem rastu globalne ekonomije kineski doprinos je bio 27 odsto), ali i dodatni dokaz za ono što se tek naslućuje: da i ova poslednjih godina najbrža ekonomska lokomotiva počinje da gubi paru.

Prema već objavljenim podacima, kineski rast u trećem ovogodišnjem kvartalu bio je, prvi put u poslednjih pet godina, jednocifren (devet odsto – lane je iznosio je 11,7 odsto), sa sumornim prognozama da bi u 2009. ova stopa mogla da opadne i do one kojom bi, doduše, najveći deo ostatka sveta bio više nego zadovoljan kad bi je ostvarivao – između pet i šest odsto, ali koja bi za Kinu bila ravna elementarnoj nepogodi.

Zemlja naime mora da postiže bar osam odsto uvećanja svog ekonomskog bogatstva godišnje da bi obezbeđivala posao za milione koji stalno pristižu na njeno veliko tržište rada i time obezbeđivala socijalni mir.

Mnogi eksperti smatraju da kineske vlasti neće dozvoliti da se tako nešto dogodi i da imaju načina da ekonomiji obezbede neophodnu dinamiku, premda ima i skeptika koji ukazuju da je, uprkos jednopartijskom političkom sistemu, kineska ekonomija, posle višedecenijskih reformi, poprimila dominantne kapitalističke karakteristike, što znači da glavni ekonomski akteri poslovne odluke donose u skladu sa tržišnim procenama sopstvenih interesa i profitnih računica.

Simptomi da je i Kina zaražena virusom sa Volstrita su mnogobrojni: cena čelika, jednog od ključnih izvoznih proizvoda, niža je za oko 40 odsto od svog junskog vrhunca od 870 dolara za tonu, što je velike tamošnje čeličane prinudilo da proizvodnju reduciraju i za petinu.

Prema podacima koje je juče naveo londonski „Tajms”, u prvoj polovini ove godine propalo je oko 67.000 (od ukupno 4,2 miliona) kineskih malih i srednjih preduzeća. Katance na kapije stavilo je i 3,631 (53 odsto) proizvođača igračaka. Izvoz uglja je u oktobru opao za 53,6 odsto u poređenju sa oktobrom prošle godine... Cene na tržištu nekretnina u prošlom mesecu bile su za oko 35 odsto niže u poređenju sa prošlom godinom.

Veoma zavisna od izvoza, koji u BNP-u učestvuje sa 40 odsto (uglavnom tekstil, elektronika, igračke, nameštaj...), Kina nema opciju da gubitak porudžbina sa spoljnih tržišta u celosti nadoknadi domaćom potrošnjom: za razliku od Amerikanaca, Kinezi su štediše, a ne trošadžije.

Treba, takođe, istaći da su za finansijskim podsticajima, kao državnim intervencijama za ublažavanje posledica krize na tržištu, posegle i vlade drugih velikih ekonomija, premda u skromnijim iznosima. Primera radi, japanski stimulans je 51,5 milijardi dolara, dok je Nemačka za ovu svrhu izdvojila 29,9 milijardi.


Privreda SAD u recesiji bar do sredine 2009.
"Slabljenje američke privrede može potrajati najmanje do polovine 2009", upozorio je predsednik Federalnih rezervi Atlante Denis Lokhart



Ukazujući da su ekonomski pokazatelji za treći kvartal lošiji nego što se očekivalo i da "poslednji podaci govore da je nacionalna privreda u recesiji", on je upozorio da ekonomsko slabljenje u tekućem tromesečju može biti još veće.
Stopa nezaposlenosti u SAD je prošlog meseca povećana na 6,5 odsto, sa 6,1 odsto u septembru, na najviši nivo od 1994. godine.
"Američka privreda je u septembru i oktobru zabeležila dramatičan pad. Do smanjenja je došlo u potrošačkoj tražnji, poslovnim investicijama, industrijskoj proizvodnji i stranoj tražnji američkih proizvoda. Problemi su poprimili širok karakter", ukazao je Lokhart.
On je ukazao da je u "arsenalu" američke Centralne banke ostalo još mera za borbu s ekonomskom krizom, posle programa pomoći finansijskom sektoru, vrednog 700 milijardi dolara.
"Bazna kamatna stopa, koja je za nešto više od godinu dana snižena sa 5,25 odsto, na jedan odsto, u teoriji može spasti na nulu", objasnio je Lokhart, dodajući da nivo inflacije u SAD može opasti ispod dva odsto do 2010. godine.
Zbog pogoršanja svetske finansijske krize, centralne banke SAD, Japana, Južne Koreje, Kine, Hongkonga, Tajvana, Češke, Švajcarske, Danske i Norveške snizile su ključne kamatne stope u poslednje dve sedmice.
"To je trka ka nuli", rekao je ekonomista londonske firme "Aviva investors" Stjuart Robertson i dodao da "nema nikakvih prepreka za dalje sniženje kamatnih stopa".
Jedan od rukovodilaca fonda "Rezolušen investment menadžment" Stjuart Tomson rekao je da su "u svetu nastali povoljni uslovi za deflaciju i da centralne banke moraju da reaguju na odgovarajući način".
Ekonomska i finansijska kriza u svetu se odrazila i na profit 442 kompanije na listi američkog indeksa "Standard&Purs 500" u trećem kvartalu, koji je snižen prosečno 13 odsto.
Time je prosečni pokazatelj profita američkih kompanija snižen peti kvartal uzastopce, što nije zabeleženo od recesije 2001. godine.
Analitičari Volstrita očekuju dalje slabljenje korporativnog profita, kao posledicu pada potrošačke tražnje, smanjenja obima proizvodnje i ukidanja radnih mesta.
Stručnjaci su početkom četvrtog tromesečja prognozirali povećanje kvartalnog profita kompanija za prosečno 47 odsto u poređenju sa slabim rezultatima u istom tromesečju lane, ali su sada ta očekivanja skliznula na 25 odsto.
Istovremeno je projekcija rasta profita u prvom kvartalu 2009. snižena na šest odsto, s ranije očekivanih 25 procenata.
Prosečna prognoza rasta profita kompanija na indeksu S&P 500 za 2009. iznosi 13 odsto, što je nerealno, ocenjuje list, s obzirom na to da će se privreda SAD, bar u prvom kvartalu, nalaziti u recesiji, kako očekuje većina ekonomista.
Procene stručnjaka, koji u obzir uzimaju širi spektar ekonomskih činilaca, dosta su realnije i predviđaju negativne posledice slabljenja privrede za finansijski sektor i druge delatnosti.
Prema prognozi ekonomiste kompanije "MKM Partners" Majkla Darda, zarada američkih kompanija u 2009. opašće 13 odsto u poređenju s očekivanim nivoom u 2008.


Wall Street: Nastavljen pad akcija
Pre početka jučerašnjeg trgovanja na Wall Street-u pad derivata ukazao je da će pad cena preovladati tržištem. U „prilog“ padu cena išao je i pad cena akcija na azijskim i evropskim berzama.

Pad cena u Kini između ostalog prouzrokovan je i padom uvoza, potrošnje, kao i smanjenjem inflacije koji ukazuju na mogući početak recesionog stanja, dok je pad cena akcija u Japanu i Južnoj Koreji posledica priličnog smanjenja izvoza ove dve države. Evropske berze posustale su nakon preliminarnih izveštaja da su poslovni rezultati kompanija pali u proseku za 9,7%.

Od samog početka trgovanja na Wall Street-u akcije su krenule na dole i uzrokovale da vodeći index-i (DJIA, Nasdaq, S&P500) ceo jučerašnji dan provedu ispod vrednosti ostvarenih na prethodnom trgovanju. Pokušaj oporavka index-a sat i po pre kraja trgovanja nije urodio plodom, jer su indexi nakon laganog rasta i približavanja vrednostima od prethodnog dana, ponovo krenuli na dole i trgovanje završili u minusu.
 
Vlada SAD priprema novi program pomoći tržištu nekretnina-  naime, u planu je pomoć hipotekarnim dužnicima u vidi refinansiranja kredita. Pomoć je upućena samo određenom broju dužnika Fannie Mae i Freddie Mac, jer ove dve hipotekarne kuće drže oko 60% hipotekarnih zajmova u SAD. Takođe u obzir ulaze samo dužnici koji su otplatili 90% kuće i koji su u zaostatku najmanje 3 rate kredita. I City bank, JP Morgan Chase i Bank of  America su najavili programe pomoći svojim kreditnim dužnicima po osnovu hipotekarnih zajmova.


Vesti iz kompanija:
 
  • Jedna od najvećih proizvođača aluminijuma, Alcoa objavila je da će usled smanjene potražnje smanjiti proizvodnju aluminijuma. FBR (Friedman Billings Ramsey) je target cenu akcije komapnije Alcoa smanjio sa USD 20 na USD 10 po akciji
  • Goldman Sachs je na „sell“ rangirao akcije kompanija Friedman Billings Ramsey i Lincoln National Corp, što je cene ovih kompanija odvelo u priličan pad (-10,79% odnosno -15,62%)
  • General Motors najavio otpuštanje još 1.900 zaposlenih (podsetimo se da ej prethodnog petka ova kompanija najavila 3.500 otkaza)
  • American Express zatražio od američke Vlade finansijsku pomoć kroz transformaciju u komercijalnu banku.
 
 
Najveći gubitnik ponovo je sektor automobilske industrije, pre svega zbog neizvesne sudbine General Motors-a.

Cena nafte pala je ispod USD 60 po barelu i dotakla najniži nivo u poslednjih 21 mesec. Meksiko koji je šesta zemlja na svetu po proizvodnji nafte, „hedžovao“ (zaštitio) je svoje isporuke nafte naredne godine na cenama od USD 70-100 po barelu, što ukazuje da Meksiko ne želi da rizikuje mogućnost pada nafte naredne godine ispod USD 70 po barelu.

Promena cena roba:

- Nafta- cena nafte pala je za 4,94% i sada iznosi USD 59,33 po barelu
- Zlato- cena ovog plemenitog metala pala je za 1,78% i trenutno iznosi USD 733,20 po unci
- Srebro- cena je pala za 4,06% i trenutno iznosi USD 9,81
- Platina- cena je pala za 3,87% i sada iznosi USD 826,60




Promena cena akcija finansijskog sektora:

    City Group -3,66%
    JP Mogran -0,16%
    Bank of America Corporation -4,06%
    Goldman Sachs+4,87%
    Wachovia +1,28%
    AIG -0,88%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. -4,38%
    Google -2,30%

Tehnološki sektor:
    IBM -1,35%
    AMD -2,63%
    Microsoft Corporation -0,47%
    Oracle -1,54%
    Cisco Sys -2,22%
    Apple -1,16%
    Intel Corporation -2,93%
    Dell Inc. -4,47%

Aluminijum:
    Alcoa -7,13%

Industrija:
    General electric -3,47%
    3M Company -3,96%
    The Procter&Gamble -1,74%

Auto industrija:
    General motors -13,10%
    Ford Motor -6,74%
    Toyota Motors -5,26%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. -1,85%
    Chevron Corp. -1,08% 
    British petroleum -3,49%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. -4,70%
    United Technologies Corp. -0,75%
    Delta Air Lines -1,56%

Hrana i piće:
    Coca Cola -3,18%
    McDonalds -0,34%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline +1,04%
    Johnson&Johnson -0,77%
    Novartis -0,57%
    Pfizer +1,02%



Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

    DJIA -1,99%
    NASDAQ -2,22%
    S&P500 -2,20%.


Russians to invest another EUR 700 million in ‘NIS’
Serbia Government suggested Russian ‘Gazprom’ to undertake the obligation to invest further EUR 700 million in ‘NIS’, ‘Blic’ learns. In the latest letter forwarded on Saturday the Government offered purchase of another 19 pct stake of ‘NIS’ worth EUR 500 million.

Dmitri Malishev, advisor to the chairman of ‘Gazpromnjeft’ board is to come to Belgrade today when he is expected to give reply regarding the latest offer made by Belgrade.
The negotiations shall most likely concern in the first place the capacity of the ‘Southern Stream’ gas pipeline that is to run through Serbia. Some of the officials in the country claim that its capacity is going to be more than double than planned by the agreement. They claim it shall be 20 billion cubic meters at least. They also claim that the work on the feasibility study has already begun.
The officials further say that the deadline for signing of the agreement with the Russian side is end of the year. Zorana Mihajlovic-Milanovic, expert in energy claims that the story over 20 billion cubic meter capacity is not realistic.
If it is known that the total capacity of the ‘Southern Stream shall be 30-32 billion cubic meters of gas, it is not realistic that the capacity running through our country shall be 20 billions. That would mean closing of the part through Greece and that is not going to happen. It is, however, realistic to expect that the capacity through our country is 15 billion cubic meters’, Milanovic says.


Public debt reduced to 25.6 pct of GDP
In the first nine months of this year, Serbia's public debt was reduced to EUR 8.74bn, or 25.6 pct of the GDP, the Ministry of Finance said in a statement.

At the end of 2007, Serbia's public debt was EUR 8.88bn, or 29.4 pct of the GDP, which means that it was reduced by EUR 135 million during the January-September period this year.

At the end of September, the country's direct obligations amounted to EUR 7.84bn, of which EUR 4.63bn was the country's foreign debt, while its domestic debt figure reached EUR 3.21bn.

Serbia's indirect obligations stood at EUR 897.6mn


Investors could flock to Serbia
Vesna Perić of SIEPA on Tuesday stated that foreign investors want to transfer their productions to Serbia.

The Serbia Investment and Export Promotion Agency (SIEPA) director added that some twenty factories now operating in Romania and Bulgaria had expressed such a desire over the past week.

Evaluating that such an interest is a consequence of the global financial crisis, Perić said that foreign companies producing cars and car batteries were those who showed the most interest on transferring their operations to this country.

Perić told reporters and Banca Intesa representatives in Belgrade today that investors are somewhat reserved when it comes to investing here due to the global financial crisis, underscoring that Serbia should take advantage of its high economic growth rate and attract as many foreign investments as possible next year.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta