Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Tigar: Bruto dobit 10 miliona evra
Beograd -- Kompanija Tigar je za devet meseci ostvarila konsolidovanu bruto dobit od 811 miliona dinara, dok je dobit matične kompanije bila 390 miliona


Ukupan konsolidovani prihod od 3,9 milijardi dinara uključuje kapitalnu dobit za plaćeni deo transakcije sa Mišelinom u 2008, navodi se u saopštenju. U izgradnju novih industrijskih kapaciteta Tigar je u prvih devet meseci ove godine investirao 600 miliona dinara, a 78 miliona uloženo je u razvoj komercijalnih i uslužnih delatnosti.

Iz kompanije su podsetili da je u septembru puštena u rad nova fabrika za proizvodnju gumene obuće, trenutno najsavremenija i sa najvećim kapacitetom u Evropi. Osim toga, na novoj industrijskoj lokaciji Tigar III urađena je nova infrastruktura.

Upravni odbor Tigra ocenio je da u uslovima globalne finansijske krize sigurnost na planu likvidnosti obezbeđuju prodaja udela u programu guma u 2009. i 2010, finansijski aranžman sa firmom DEG i pripreme za dugoročno finansiranje fabrike tehničke gume.

U Tigru su reagovali i na poziciju akcija te kompanije na Beogradskoj berzi kojima preti opasnost da odu sa A Listinga ako se ne poveća likvidnost.

Mali obim trgovine i pad akcija na Berzi, kako su ocenili u pirotskoj kompaniji, nije posledica poslovnih i finansijskih rezultata i Upravni odbor je u cilju odbrane njihove vrednosti odlučio o kupovini do pet odsto sopstvenih akcija.

Danas je cena Tigrove akcije, malo pre zatvaranja trgovine na Berzi, bila u padu gotovo šest procenata.

Tigar je doneo i odluke koje treba da doprinesu stvaranju uslova za povoljnije restrukturisanje kredita, a usvojen je i novi koncept organizacije prodajne mreže na nivou korporacije, koji bi trebalo da počne da se primenjuje od naredne godine.


Dinar nastavlja da jača, kurs 84,55
Dinar će u četvrtak ojačati za 0,12 odsto i prema zvaničnom srednjem kursu evro će vredeti 84,55 dinara, odnosno 10 para manje nego u sredu, objavila je Narodna banka Srbije.

Na taj način će domaća valuta, za četiri uzastopna dana rasta vrednosti, ojačati ukupno 2,58 odsto prema evru.


NBS nije intervenisala na međubankarskom deviznom tržištu, nakon što je u utorak prodala 10 miliona evra da bi povećala obim prometa i likvidnost tržišta.

Devizni kurs se formira na međubankarskom tržištu, a primenjuje se od 8.00 sati narednog radnog dana.


Gorivo još jeftinije
Litar benzina bi od vikenda trebalo da košta oko 88 dinara, koliko je bio u avgustu 2007. godine

Pojeftinjenje nafte obara cenu gorivu (Foto B. Pedović) Na benzinskim pumpama u Srbiji gorivo bi tokom vikenda moglo da se prodaje po cenama nižim u proseku za oko 1,80 dinara budući da su se zbog pada cene sirove nafte na svetskoj berzi za to stekli uslovi, potvrđeno je juče u Ministarstvu energetike.

Ministarstvo će na osnovu današnjeg preseka kretanja cene sirove nafte i rasta kursa dolara za poslednjih 15 dana precizirati za koliko će tačno pojeftiniti pojedini derivati, ali je izvesno da će vozači gorivo točiti jeftinije nego do sada.

Posle očekivanog pojeftinjenja, litar benzina trebalo bi da košta oko 88 dinara, koliko je bio u avgustu 2007. godine. Slična je situacija i sa dizel-gorivima. D2 u ovom času košta oko 72 dinara, po koliko se točio lane u julu.

I dok vozači s jedne strane trljaju ruke, jer je gorivo za poslednja dva i po meseca pojeftinilo bezmalo za 35 dinara, trgovci naftnim derivatima ozbiljno razmišljaju o promeni posla, jer uz ovako nisku cenu crnog zlata i uz stalni skok kursa dolara, nemaju, kažu, računa da rade.

Sve prognoze idu u prilog tome da će vrednost nafte nastaviti da pada i narednih dana. Od četvrtog novembra do juče uralska nafta, koja se prerađuje u NIS-ovim rafinerijama, pojeftinila je u proseku za 11 dolara, sa 63 na 52 dolara. Inače, od avgusta do danas cena uralske nafte pala je za oko 100 dolara. Najskuplja je bila početkom avgusta, kada se barel na berzi prodavao po 147 dolara.

Najnovija procena ruskog ministarstva finansija polazi od tržišne realnosti i najsvežijih procena energetskih stručnjaka, koji predviđaju da će se sadašnja cena za barel nafte, od nešto više od 60 dolara, dogodine smanjiti za oko 15 odsto, upozorio je Aleksej Kudrin.

Vozačima u Srbiji ide naruku i činjenica da Vlada Srbije još nije na dnevni red stavila povećanje akciza u cenu goriva. Jer ako bi do povećanja akcize došlo, gorivo ne bi pojeftinilo.

U Ministarstvu finansija potvrdili su da se izmena akciza neće ni danas naći na dnevnom redu sednice vlade.


Ne pregovara se o prodaji EPS-a
Sa ruskim partnerom razgovara se o obnovi hidroelektrane „Đerdap”

Generatori „Đerdapa I” čekaju remont Ministar rudarstva i energetike Petar Škundrić tvrdi da Vlada Srbije ne razgovara o prodaji Elektroprivrede Srbije. On dodaje da nema ni tajnih ni javnih pregovora o prodaji EPSa, demantujući spekulacije prema kojima se poslednjih šest meseci tajno pregovora o prodaji EPSa ruskoj državnoj kompaniji RAO UES.

– Kao što sam do sada, u više navrata rekao, država Srbija tek treba da se odluči kada i koliki deo EPSa će biti privatizovan. Ukoliko bi se u ovom trenutku privatizovao EPS, cena struje bi porasla oko 40 odsto. Toliko poskupljenje bilo bi neminovno, jer bi se išlo na dostizanje tržišne cene ovog energenta – naglasio je Škundrić.

Ministar Škundrić je potvrdio da su u toku intenzivni pregovori sa Rusijom oko potpisivanja aneksa ugovora iz 2003. godine o obnovi hidroelektrane „Đerdap”. On je kazao da se intenzivno pregovara kako bi ruska strana pristupila ozbiljnom kapitalnom remontu hidroelektrane na Dunavu.

– Reč je o revitalizaciji šest turbina, a do sada je završena jedna i po, a ostalo je još četiri i po turbine. Da bi se ovaj posao obavio potrebno je četiri godine rada – rekao je ministar energetike.

Do zastoja u realizaciji ugovora potpisanog između EPSa i ruske kompanije „Silovija mašine” oko obnove HE „Đerdap” došlo je zbog toga što nije ratifikovan međudržavni sporazum o korišćenju klirinškog duga Rusije prema Srbiji.

– To je bilo jedno od prvih pitanja koje sam pokrenuo kada sam došao u ministarstvo. Imamo obećanje potpredsednika mešovitog srpskoruskog komiteta i Sergeja Šojgua, ministra za vanredne situacije, da će dogovori biti ubrzani i realni u dogovaranju u vezi sa novom cenom – kazao je Škundrić.

Međunarodni konkurs za remont hidroelektrane „Đerdap” završen je 2001. godine, a ugovor sa ruskom firmom „Silovija mašine” potpisan je dve godine kasnije. Tada su u republičkoj vladi najavili da će radovi početi posle potpisivanja sporazuma o regulisanju klirinškog duga SSSRa prema SFRJ što se desilo tek 2007. godine. Zato što se sa poslom nije započelo kada je predviđeno, ceo projekat je u međuvremenu poskupeo. Ruski partner do sada nije bio spreman da te poslove obavlja po ugovorenim cenama, ali ni EPS i HE „Đerdap” da plate više od onoga što nije bilo propisano ugovorima i aneksima.

Međudržavni sporazum definiše i veličinu duga Rusije prema Srbiji i njegov deo predstavlja isporuka opreme za HE „Đerdap 1” u vrednosti od 100,5 miliona dolara. Rusi sada nisu spremni po toj ceni da rade, ali ni naša strana da plati više. Firma „Silovija mašine”, kao najveći partner u tim poslovima, u međuvremenu se privatizovala i ne želi da posluje sa gubitkom. Za obe strane dodatni problem predstavlja i pad vrednosti dolara u odnosu na evro, što još više poskupljuje projekat.



Dinkić: Još nema odgovora Rusa

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić izjavio je juče da od ruskih predstavnika još nije stigao odgovor o novom predlogu energetskog sporazuma. „Sa predsednikom Vlade Srbije Mirkom Cvetkovićem pre dve nedelje uputili smo zvanično pismo ruskoj strani sa predlogom kompletnog energetskog ugovora, u vezisa Naftnom industrijom Srbije (NIS), izgradnjom gasovoda „Južni tok” i završetkom skladišta ’Banatski Dvor’, ali do sada nije bilo nikakvog odgovora”, kazao je on novinarima.

Dinkić je ocenio da će ruska strana hteti da pregovara o tom predlogu, naglasivši da bi srpska strana „već sutra” potpisala taj dokument, koji je poslat u Moskvu.

On je dodao da ne želi da govori o sadržaju tih ugovora dok pregovori ne počnu. „Čujemo da sada dolaze ruski predstavnici i verujem da ćemo razgovarati o našim predlozima”, rekao je on, ističući da je srpska strana „spremna da ovo okonča sutra ukoliko je potrebno”.

Dinkić je kazao i da nema zakazan sastanak sa glavnim ruskim pregovaračem za realizaciju energetskog sporazuma Dmitrijem Mališevom.

Mališev, koji je i savetnik predsednika upravnog odbora „Gaspromnjefta”, trebalo je sinoć da doputuje u Beograd.

On bi, prema izvoru bliskom Vladi Srbije, trebalo da razgovara sa srpskim zvaničnicima o kupoprodajnom ugovoru za NIS, izgradnji gasovoda „Južni tok” kroz Srbiju i završetku gradnje podzemnog skladišta gasa u Banatskom Dvoru.


Wall Street: Paulsonov plan ubrzao pad akcija banaka, a time i Wall Street-a
Pre početka jučerašnjeg trgovanja derivati su bili u minusu što je ukazivalo na verovatni smer kretanja akcija. S obzirom da juče nisu očekivani neki bitni makroekonomski pokazatelji, kao ni bitne nove poslovne vesti, većina ulagača osluškivala je šta će biti naredni korak Vlade SAD i kakav će njihov odgovor biti za General Motors.

Dodatni „teret“ za Wall Street predstvaljao je i pad svih vodećih index-a na azijskim i evropskim berzama.

Očigledno je da je „izborna euforija“ prošla te da ulagači trenutno ne vide kvalitetne i sigurne razloge da bi se upustili u veće investicije na Wall Street-u.

Od početka trgovanja, vodeći berzanski index-i (DJIA, NASDAQ, S&P500) bili su u crvenoj zoni, i uz sporadične i minimalne oporavke kretali su se kako bi tehnički analitičari rekli u „kanalu“ na dole, da bi kraj trgovanja dočekali u prilično jakom minusu. Cene akcija krenule su jače da padaju kada je Henry Paulson izjavio da novčana sredstva više neće trošiti za otkup „toksične“ Aktive banaka, već će umesto toga kupovati udele u bankama (i na taj način pokušati da oporavi međubankarsko tržište) i pomagaće nebankarskim institucijama- sektor automobilske industrije, sektor platnih kartica, sektor studentskih kredita.. Ova izjava Paulsona kod pojedinih analitičara unela je nervozu, jer kako oni kažu „Paulson se „igra“ izjavama, tj. deluje kao da on ni nema pravi i konkretan plan“. Ono što je sigurno to je da je izjava Paulsona ubrzala pad akcija bankarskog sektora koje su zajedno sa sektorom proizvodnje nafte najveći gubitnici u jučerašnjem trgovanju na Wall Street-u.

Takođe, Henry Paulson je izjavio da se oseća mirnim jer na raspolaganju ima USD 700 mlrd za Plan pomoći, te da više nema potrebe da se obraća Kongresu za nova novčana sredstva.

Ono što se nazire, to je da će Obamin tim više biti fokusiran na pomoć kreditno opterećenim vlasnicima kuća, u odnosu na bankarski sektor. Oni smatraju da će pomaganjem građanima da vraćaju kredite za kuće poboljšati i naplatu od strane banaka i samim tim i početi da oporavljaju ceo posrnuli sistem.

Jedini sektor za koji možemo reći da je „dobitnik“ jučerašnjeg trgovanja na Wall Street-u jeste sektor automobilske industrije, a pre svega zavaljujući očekivanju da će Vlada SAD pomoći General Motors-u (GM je i dobitnik dana od bluc chip akcija, mada ukoliko uzmemo u obzir padove cene akcije GM prethodnih dana, ovo od juče predstavlja tek lagani oporavk cene).
 


Zapažanja:

NADSAQ je pao ispod nivoa od 1.500 poena- prvi put od 22. maja 2003. godine
• Cena akcija kompanije Google je pala ispod USD 300- prvi put posle oktobra 2005. godine
• Prinos na dvogodišnje Trezorske zapise u SAD pao je na 1,18% i dosegao je nivo iz daleke 2003. Godine
• Prodato je USD 20 mlrd desetogodišnjih zapisa SAD-a sa prinosom od 3,783%.
 
 


Vesti iz kompanija:

• Morgan Stanley najavio da će otpustiti još 10% zaposlenih u sektoru insitucionalnih hartija od vrednosti
• Stvorena najveća pivara na svetu- Najveći akcionari kompanije „Anheuser-Busch Cos” prihvatili merdžovanje sa kompanijom “InBev”. Vlasnici akcija kompanije “Anheuser-Busch Cos” dobiće USD 70 po jednoj akciji. Ukupna vrednost transakcije iznosi USD 52 mlrd, a oćekuje se da transakcija bude realizovana do kraja tekuće godine. Nova kompanija zvaće se “Anheuser-Busch InBev”
• Najveći trgovački lanac elektronskom opremom BestBuy smanjio je procene svojih poslovnih rezultata, zbog toga što se očekuje pad potrošnje
• Najveći svetski proizvođač čipova Intel objavio je da će mu u četvrtom kvartalu verovatno Dobit biti manja za 14%- zbog slabe potrošnje





Promena cena roba:

- Nafta- cena nafte pala je za 5,34% i sada iznosi 56,16 USD po barelu (minimum u 22 meseca. Poslednji put ova cena nafte bila je aktuelna januara meseca 2007. godine)
- Zlato- cena ovog plemenitog metala pala je za 1,98% i trenutno iznosi 718,30 USD po unci
- Srebro- cena je pala za 3,31% i trenutno iznosi USD 9,48
- Platina- cena je pala za 0,18% i sada iznosi USD 825,10.




Promena cena akcija finansijskog sektora:

    City Group -10,93%
    JP Mogran -4,73%
    Bank of America Corporation -8,96%
    Goldman Sachs -10,82%
    Wachovia -6,85%
    AIG -7,52%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. -8,90%
    Google -6,57%

Tehnološki sektor:
    IBM -3,63%
    AMD -13,18%
    Microsoft Corporation -4,25%
    Oracle -4,74%
    Cisco Sys -3,67%
    Apple -4,91%
    Intel Corporation -2,94%
    Dell Inc. -7,33%

Aluminijum:
    Alcoa -7,04%

Industrija:
    General electric -8,53%
    3M Company -4,71%
    The Procter&Gamble -3,09%

Auto industrija:
    General motors +5,48%
    Ford Motor +2,22%
    Toyota Motors -3,57%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. -5,12%
    Chevron Corp. -8,51%
    British petroleum -8,87%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. -3,30%
    United Technologies Corp. -4,67%
    Delta Air Lines -16,63%

Hrana i piće:
    Coca Cola -1,37%
    McDonalds -4,03%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline -4,11%
    Johnson&Johnson -2,74%
    Novartis -2,99%
    Pfizer -5,61%



Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

    DJIA -4,73%
    NASDAQ -5,17%
    S&P500 -5,19%.



Promene vrednosti indeksa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -0,79% close
CROBEX (Zagreb) 0,01% close
SBI20 (Ljubljana) -2,78% close
BIRS (Banjaluka) -0,64% close
MBI10 (Skoplje) -4,39% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -1,31% open
CAC 40 (Pariz) 1,26% open
DAX (Frankfurt) 1,13% open
ATX (Beč) -4,59% open
SMI (Cirih) 0,58% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -3,72% open
SOFIX (Sofija) -7,39% close
BET (Bukurešt) -2,80% close
RTSI (Moskva) -1,84% close
BUX (Budimpešta) 1,35% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -5,15% close
Nikkei225 (Tokio) -5,25% close
SENSEX (Bombai) 0,00% ne rade
 

Amerika
DJIA (Njujork) 0,29% open
NASDAQ (Njujork) -0,57% open
S&P 500 (Njujork) 0,52% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta