Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Wall Street: Pad cena akcija u petak 14.11.
Trgovanje od četvrtka (13.11) na Wall Street-u donelo je rast cena u poslednjih sat vremena trgovanja što je ukazivalo na spekulativno dizanje cena. To je bilo dovoljno da „ožive“ berze u Aziji na kojima je došlo do rsat cena akcija, mada je rast najveći bio na početku da bi se tokom dana smanjivao, ali ipak index-i su završili u plusu. U Evropi indexi su bili i u zelenoj zoni, a rasli su i do cca. 4% u odnosu na pređašnje vrednosti.

Entuzijazam ulagača umanjio je izveštaj o GDP-u u Eurozoni i EU27, koji je objavio da je GDP u trećem kvartalu Eurozoni u u EU27 zoni pao za po 0,2%, a s obzirom da je to drugi uzastopni pad GDP-a u Eurozoni, to je ukazivalo na tehničku recesiju. Ova vest brzo se proširila i do Wall Street-a.

Trgovanje na Wall Streetu krenulo je umerenim padom cena akcija, da bi se u prvim minutima trgovanja cene pokušale oporaviti, ali s obzirom da je Buy strana bila veoma slaba i nesigurna u svojim koracima- akcije su ponovo krenule na dole. Down trend preovlađivao je sve do sredine trgovanja kada je došlo ponovnog laganog oporavka cena akcija, i kada se činilo da će se Wall Street izboriti i otići na viši nivo od prethodnog dana, dogodili se upravo suprotno. Naime, u poslednjih sat vremena trgovanja došlo je do promene trenda i index-i su ponovo ušli u minus i u crvenoj zoni su i završili trgovanje.

Očigledno je da je Wall Street odmah reagovao na „recesiono“ stanje u Eurozoni i do je bio dodatni teret i onako oslabljenom tržištu kapitala.

Ulagači očekuju da Vlada SAD tokom nedelje donese odluku o pomoći automobilskoj industriji u iznosu od USD 25 mlrd, a pre svega sve oči su uprte u Sastanak grupe G20.
 
 
Zapažanja:

Dow Jones je na nedeljnom nivou zabeležio pad od 5,0%
NASDAQ je na nedeljnom nivou pao za 7,9% i on je najveći gubitnik od tri vodeća index-a na Wall Street-u
S&P500 pao je na nedeljnom nivou za 6,2%
• Cena sirove nafte protekle nedelje pala je za 6,6%




Vesti iz kompanija: 

Citigroup najavio otpuštanje 10.000 zaposlenih. Naime, ova institucija je u 2008. Godini ostvarila Gubitak od USD 20 mlrd i otpustila 20.000 zaposlenih. Trenutno zapošljava 352.000 ljudi, a namerava da u 2009. Godini broj zaposlenih smanji na 290.000
Nokia je objavila da je će poslovanje u četvrtom kvartalu tekuće godine bito lošije od očekivanog, a da će se pad prodaje nastaviti i u 2009. godini
• Učešće Motorole na globalnom tržištu je u poslednje 3 godine palo sa 22% na 13%, dok je u poslednje 2 godine cena akcija ove kompanije pala sa USD 22 na USD 4.
American Express – ovaj izdavalac kreditnih kartica dobio je odobrenje od američke centralne banke dozvolu da se transformiše u banku. To je pozitivno, jer će se tako AmEx moći jevtinije zaduživati, pa i zatražiti pomoć iz Vladinog programa za sanaciju banaka. Međutim, hitnost tog postupka transformacije kompanije u klasičnu banku ukazuje na finansijske probleme četvrtog po veličini američkog izdavaoca kartica, s obzirom da sve veći broj Amerikanaca ne podmiruje dospele obveze. Pročulo se da će AmEx zatražiti pomoć od Vlade od oko USD 3,5 mlrd





Promena cena roba:

- Nafta- cena nafte pala je za -2,06% i sada iznosi USD 57,04 po barelu
- Zlato- cena ovog plemenitog metala porasla je za +5,32% i trenutno iznosi USD 742,50 po unci
- Srebro- cena je porasla čak za +7,84% i trenutno iznosi USD 9,49
- Platina- cena je porasla za +3.95% i sada iznosi USD 845,10.




Promena cena akcija finansijskog sektora:

    City Group +0,74%
    JP Mogran -7,31%
    Bank of America Corporation -3,98%
    Goldman Sachs -4,66%
    Wachovia -2,66%
    AIG +0,97%


Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. -2,96%
    Google -0,66%

Tehnološki sektor:
    IBM -4,61%
    AMD -10,00%
    Microsoft Corporation -5,60%
    Oracle -4,63%
    Cisco Sys -3,71%
    Apple -6,43%
    Intel Corporation -7,69%
    Dell Inc. +6,04%

Aluminijum:
    Alcoa -3,21%

Industrija:
    General electric -4,98%
    3M Company -2,13%
    The Procter&Gamble -2,98%

Auto industrija:
    General motors +2,03%
    Ford Motor -5,26%
    Toyota Motors -5,99%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. -2,29%
    Chevron Corp. -3,17%
    British petroleum -1,59%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. -4,91%
    United Technologies Corp. -3,92%
    Delta Air Lines -3,92%

Hrana i piće:
    Coca Cola -2,72%
    McDonalds -0,21%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline -2,63%
    Johnson&Johnson -4,53%
    Novartis -3,51%
    Pfizer -2,69%



Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

    DJIA -3,82%
    NASDAQ -5,00%
    S&P500 -4,17%.


Zbog svetske finansijske krize osiguranje izvoznih poslova postaje sve aktuelnije
Zaštita od rizičnih plasmana i nepouzdanih kupaca


Beograd, Užice - Informacija da je nedavno preduzeću Impol - Seval iz Sevojna, na ime štete izazvane bankrotstvom kupca iz Italije, Agencija za osiguranje i finansiranje izvoza isplatila 174.000 evra, izazvala je pažnju javnosti. Utoliko pre što će zbog potresa na međunarodnom finansijskom tržištu i povećanja rizika spoljnotrgovinskog poslovanja rasti značaj osiguranja potraživanja. Procenjuje se da u Evropi, koja je inače najznačajnije tržište za domaće izvoznike, godišnje bankrotira oko 170.000 preduzeća, pa stručnjaci tvrde da će osiguranje izvoznih poslova biti neophodno.


Fabrika Impol - Seval u Sevojnu, inače jedan od deset najvećih izvoznika u Srbiji, među prvima je počela da koristi usluge Agencije za osiguranje i finansiranje izvoza (AOFI). Ninko Tešić, direktor ove fabrike, zadovoljan je gotovo dvogodišnjom saradnjom sa agencijom, prvenstveno u oblasti osiguranja, ali poručuje da bi trebalo više novca izdvajati za finansiranje izvoza.

- Kada se pojavi kupac iz inostranstva, potrebno je da imamo obrtna sredstva i da to malo novca kojim raspolažemo pametno iskoristimo. Ako država digne ruke od izvoznika, uz obrazloženje da je samo njih pogodila svetska finansijska kriza, onda to neće biti dobro. Država bi trebalo da se bori za svaku tonu izvoza, jer ćemo u suprotnom biti „proterani“ sa svetskog tržišta. Lošu poruku šalju i ekonomski analitičari koji tvrde da globalna kriza neće pogoditi Srbiju, pošto se većina naših preduzeća bavi proizvodnjom za domaće tržište. Valjaonica u Sevojnu, koja izvozi više od 95 odsto proizvodnje i te kako je suočena sa posledicama globalne krize, jer je sve manja potražnja za našim proizvodima. Dodatni problemi su pad cena obojenih metala na berzi, kao i poskupljenje energenata. Pored toga, nemamo dovoljno naloga za prodaju za naredne mesece, a kako će biti u budućnosti, niko ne zna - kaže za Danas Tešić.

I Dragan Nikolić, generalni direktor korporacije Tigar, u izjavi za Danas potvrdio je da kompanija koristi usluge Agencije, ali da je rečo kreditnim aranžmanima. „U toku je realizacija drugog aranžmana, a kreditom AOFI dopunjavamo obrtna sredstva neophodna za proizvodnju namenjenu izvozu. Razmišljamo i o osiguranju izvoznih poslova, mada tu uslugu još nismo koristili „, kaže Nikolić.

S druge strane Predrag Ljujić, generalni direktor fabrike Sloboda iz Čačka ističe da Agencija za osiguranje i finansiranje ne kreditira izvoz preduzeća koja posluju sa gubitkom. „Zbog toga ne koristimo podršku AOFI, iako je vrednost izvoza Slobode 50 miliona dolara. Izvozne poslove osiguravamo bankarskim garancijama i do sada nismo imali problema“, kaže Ljujić.

Razlozi za korišćenje i protiv korišćenja usluga Agencije za osiguranje i finansiranje izvoza su različiti. Tako na primer, Božidar Aleksandrović, vlasnik firme Podrum vina Aleksandrović, i pored godišnjeg izvoza vrednog između 350.000 i 500.000 evra, ne koristi usluge osiguranja izvoznih poslova. „Vina izvozimo na tržišta Švajcarske, Nemačke, Francuske, Velike Britanije, Amerike, ali i na tržišta zemalja u regionu. Kupci plaćaju vina avansno i zbog toga nismo do sada imali problema, ali ni potrebe za dodatnim osiguranjem“, kaže Aleksandrović.

Uz konstataciju da naredne godine očekuje veće interesovanje izvoznika, Milanko Bogosavljević, direktor Agencije za osiguranje i finansiranje izvoza, izjavio je za Danas da obim sredstava kojima će Agencija raspolagati zavisi od broja ugovora o kreditnoj podršci ili osiguranju izvoznog posla.

- Početni kapital agencije bio je 25 miliona evra, a sada raspolažemo sumom od oko 45 miliona evra. Prve znake većeg interesovanja klijenata, pre svega ratara i voćara, uočili smo većpolovinom godine, mada smo se u tom trenutku suočili s nedostatkom keša. Međutim, sada imamo veliki broj zahteva za odlaganje vraćanja kredita upravo zbog finansijskih problema, smanjenja tražnje i otežanog plasmana. Očekujemo i zahteve za kreditnom podrškom izvozu. Razloge za to treba tražiti u svetskoj finansijskoj krizi, ali je činjenica da smo pre nekoliko meseci radili na našoj marketinškoj promociji i privlačenju novih klijenata - kaže Bogosavljević, uz napomenu da je procenat naplate kredita visok i iznosi čak 98 odsto.



Nedostaju povoljni krediti

- Agencija nam obezbeđuje sigurnost pri zaključivanju ugovora i to je značajan pomak koji je država učinila u pravcu podrške izvoznicima. Ali, očekivali smo da će stići veća finansijska podrška izvoznim poslovima. Primera radi, naša fabrika dobija od milion do 1,5 miliona evra godišnje za kreditiranje izvoza, što nije dovoljno da realizujemo ozbiljnije aranžmane. Zato mislim da bi Vlada Srbije trebalo da ispuni obećanje i da Agenciji za osiguranje i finansiranje izvoza obezbedi više sredstava kako bi finansirala izvoznike. Osim toga, trebalo bi ponuditi povoljnije kamatne stope na pozajmice, pogotovo danas kada je od banaka sve taže dobiti kredite, koji su uz to i veoma skupi - izjavio je za Danas Ninko Tešić, direktor fabrike Impol- Seval u Sevojnu.



Isplaćeno 200.000 evra odštete

- Zahvaljujući tome što su potraživanja bila osigurana kod Agencije za osiguranje i finansiranje izvoza, koja je ove godine, na ime štete, isplatila i 220.000 evra, domaća preduzeća nisu zbog insolventnosti kupaca ugrozila svoje poslovanje. Samo 2008. godine zaključeno je 18 ugovora da domaćim izvoznicima, čime su osigurani posIovni aranžmani vredni 25 miliona evra, koji su sklopljeni sa 208 inostranih kupaca - komentariše za Danas Saša Đogović, saradnik Instituta za tržišna istraživanja i ističe da će uloga agencije biti još značajnija naredne godine upravo zbog finansijske krize i povećanog rizika poslovanja sa partnerima u inostranstvu.


Promene vrednosti Indexa u 15:27


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -1,66% close
CROBEX (Zagreb) -6,00% open
SBI20 (Ljubljana) -2,83% close
BIRS (Banjaluka) -0,07% close
MBI10 (Skoplje) -0,42% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -1,70% open
CAC 40 (Pariz) -2,06% open
DAX (Frankfurt) -2,28% open
ATX (Beč) -2,51% open
SMI (Cirih) -2,81% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -2,85% open
SOFIX (Sofija) -7,68% close
BET (Bukurešt) -3,04% open
RTSI (Moskva) -5,98% open
BUX (Budimpešta) -0,34% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -0,10% close
Nikkei225 (Tokio) 0,71% close
SENSEX (Bombai) -1,01% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -3,82% close
NASDAQ (Njujork) -5,00% close
S&P 500 (Njujork) -4,17% close


Azija, Evropa, Wall Street: Da li je G20 razočarao ulagače na svetskim berzama?
Pre sastanka grupe G20 za vikend, očekivanja svetskih berzi bila su usmerena ka donošenju konkretnih predloga i odluka, kao i ka globalnoj akciji pomoći svetskoj ekonomiji.
 
Međutim, zvaničnici G20 pored nekih predloga (veće učešće zemalja u razvoju..) nisu izneli konkretne mere za pomoć oslabljenim ekonomijama širom sveta, već je ostavljeno pojedinačnim vladama da iznađu najbolje rešenje.
 
 
 
S obzirom na neodlučnost čelnika G20, berze u Aziji bile su vrlo "nervozne" te su tokom dana imali oscilacije gore-dole, da bi se na kraju cene stabilizovale na nivoima sličnim onima koji su postignuti prethodnog trgovačkog dana.
 
Promene vrednosti najvažnijh berzanskih index-a:
    HANG SENG (Kina) -0,10% close
    NIKKEI225 (Japan) +0,71% close
    KOSPI (Južna Koreja) -0,91%. close
 
 
 
 
I evropske berze pod uticajem bledih odluka G20 kao i pod uticajem kolebanja na azijskim berzama, trgovanja su započele veoma oprezno, da bi tokom dana počele da beleže pad cena akcija.
 
Promene vrednosti najvažnijh berzanskih index-a (oko 16:00h):
    FTSE100 -1,79% open
    DAX -1,99% open
    CAC40 -1,50% open
 
 
 
 
Berze na Wall Street-u pored gore navedenih razloga, kao i zbog novih najava otpuštanja zaposlenih (City Gropu otpustiće oko 50.000 odnosno 20% zaposlenih) od samog starta trgovanja krenule su u crvenu zonu. Analitičari sa nestrpljenjem očekuju odluke Vlade SAD vezane za pomoć automobilskoj industriji.
 
Promene vrednosti najvažnijh berzanskih index-a (oko 16:00h):
    DJIA -1,22% open
    NASDAQ -0,77% open
    S&P500 -0,89% open.
 
 
 
 
 


Promene vrednosti Indexa u 16:28


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -1,66% close
CROBEX (Zagreb) -5,45% close
SBI20 (Ljubljana) -2,83% close
BIRS (Banjaluka) -0,07% close
MBI10 (Skoplje) -0,42% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -1,25% open
CAC 40 (Pariz) -2,70% open
DAX (Frankfurt) -2,46% open
ATX (Beč) -1,78% open
SMI (Cirih) -2,62% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -1,63% open
SOFIX (Sofija) -7,68% close
BET (Bukurešt) -3,34% open
RTSI (Moskva) -5,90% close
BUX (Budimpešta) -1,26% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -0,10% close
Nikkei225 (Tokio) 0,71% close
SENSEX (Bombai) -1,01% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -1,97% open
NASDAQ (Njujork) -1,51% open
S&P 500 (Njujork) -1,86% open


Naredne godine država jeftinija 50 milijardi dinara
Uslov da dobijemo na raspolaganje oko 520 miliona dolara kredita MMF-a, u narednih 15 meseci, bilo je smanjenje javne potrošnje na razumnu meru sa ovogodišnjih 2,7 odsto BDP-a.





Veliki broj budžetskih korisnika osetiće stezanje kaiša na svojoj koži, a pre svega oni koji primaju plate u državnoj upravi, jer će im plate biti realno zamrznute sledeće godine, pošto se planira inflacija od osam odsto sledeće godine. Penzionerima ostaje povećanje od deset odsto, ali masa penzija će sledeće godine rasti do 15 odsto u odnosu na ovu godinu, što znači da neće imati mnogo prostora za povećanja u toku sledeće godine.

Na ime penzija tako će se sledeće godine isplatiti oko 410 milijardi dinara u odnosu na 352 milijarde ove godine. Iz republičkog budžeta će tako biti isplaćeno oko 195 milijardi dinara na ime plata, u odnosu na 180 milijardi dinara ove godine. Ministarka finansija Diana Dragutinović najavila je da će biti primenjivana striktna politika dohodaka direktnih budžetskih korisnika i svih nivoa države, uključujući lokalne samouprave, državne fondove, javna preduzeća, kao i javna komunalna preduzeća.

- Učešće javne potrošnje u BDP-u za zemlju kakva je Srbija je previsoko. U godinama prosperiteta lakše je smanjivati javnu potrošnju, ali teško je odoleti kada se ima dosta novca na raspolaganju. Prošlih godina država ne samo da je imala dosta novca, nego je bila prelikvidna. Sledeće godine ćemo smanjiti javnu potrošnju za 1,5 procentni poen. To znači da će država sledeće godine koštati poreske obveznike 50 milijardi dinara manje - naglasila je Dragutinovićeva.
Smanjenje subvencija
Ona je istakla da su dogovorene samo globalne cifre rasta mase zarada i penzija, kao i da su u okviru te mase moguće razne kombinacije, a vremena za razgovor ima još samo nedelju dana, kada bi trebalo da se predstavi budžet za 2009. godinu.

I subvencije će se dosta smanjiti, pre svega društvenim preduzećima, ali i poljoprivredi, turizmu, za oko četvrtinu u odnosu na 2008. godinu kada su iznosile skoro 50 milijardi dinara. Prema njenim rečima, subvencije u zemljama u razvoju su do 1,2 odsto BDP-a, a kod nas preko 2,5 odsto. Ministarka napominje da će završetak privatizacije doprineti smanjenju subvencija, ali i da će se pooštriti uslovi dobijanja, od Fonda za razvoj, tranzicionog fonda do poljoprivrede, a neće se dobro provesti ni Železnice Srbije koje su godinama najveći korisnik državnih jasli.

Albert Jager, šef misije MMF-a, istakao je da će Srbija verovatno biti u stanju da premosti krizu, ukoliko bude vodila jaču i kredibilniju politiku. On je istakao da Srbija ima tri osetljive tačke, od čega je najveća „problem od 500 milijardi dinara", odnosno ogromni deficit tekućeg računa. Takođe, problem predstavlja niska izvozna baza i niska stopa štednje u privrede, što je posledica prevelikog javnog sektora, a zamerio je i što fiskalna politika u prethodnih nekoliko godina nije iskoristila priliku da pripremi mehanizme zaštite od cikličnih kretanja u privredi.

Nema kredita za javni sektor
Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić izjavio je da će Vlada Srbije i NBS potpisati Memorandum o razumevanju, kojim će biti precizirana jasno podeljena odgovornost u postizanju ciljane inflacije za 2009. godinu.

NBS će u 2009. godini ciljati ukupnu, a ne baznu inflaciju i to merenu indeksom potrošačkih cena, koja bi do kraja iduće godine trebalo da bude oko osam odsto sa dozvoljenim odstupanjima od plus-minus dva odsto. Jelašić je naveo da NBS, u cilju dalje uštede, neće odobravati kredite javnom sektoru, ni direktnom ni indirektnom kupovinom državnih hartija od vrednosti, kao i da će se u narednom periodu zadržati plivajući režim kursa, a da će intervencije NBS biti samo u cilju amortizacije domaćih ili eksternih šokova. Jelašić je naveo da će se do marta 2009. doneti i Strategija o državnom vlasništvu u bankama, kao i da će biti razmatrano spajanje Poštanske štedionice, Kredi banke, Privredne banke i Srpske banke.
 
Cene u oktobru porasle za 1,8 odsto
Maloprodajne cene robe porasle su u oktobru za 1,8 odsto u odnosu na septembar, a za 12,3 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine, saopštio je Republički zavod za statistiku. Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga klasifikovanih prema nameni potrošnje, u oktobru je, u odnosu na prethodni mesec, najveći porast cena zabeležen u grupi stan, voda, električna energija, gas i drugi ogrev, za 3,6 odsto, zbog porasta cena uglja i prirodnog gasa.


Teško u evro iz švajcarca
Pojedine banke u Srbiji „na silu" drže klijente u CHF kreditima, ne omogućavajući im beg promenom indeksacije u evro


Klijenti banaka u Srbiji koji su uzeli kredite u švajcarskim francima sada imaju još novih razloga za brigu. U trenucima nakon što je većina banaka obustavila davanje kredita u toj valuti, uvaživši procene da su oni suviše rizični i za banku i za klijente, a libor na švajcarac se zahuktao naviše, građani Srbije sa hipotekarnim zajmovima mogli su da se teše da ipak imaju siguran „Plan B" - da pobegnu od rizičnog franka u stabilniji evro, ako rate u CHF postanu značajno veće. Sada je rata nekada jeftinih kredita u švajcarcima sve bliže skoku preko one u evrima, a beg iz jedne u drugu valutu je u pojedinim bankama nemoguć.
 
Žalbe NBS i forumima
Veliki broj žali se u Centru za zaštitu korisnika finansijskih usluga da su im rate kredita u švajcarskim francima značajno porasle u poslednje vreme a određen broj njih želi, a ne može da pređe iz kredita u francima u kredit u evrima.

- To je nemoguće - žale se sa druge strane i klijenti nekih grčkih banaka na veb-forumima, čak i kada takva mogućnost decidirano stoji u ugovoru. Objašnjenje banke, ako uspete da ga dobijete, jeste da trenutno ne daju više kredite u evrima, pa tako ni konverzija nije moguća. Izgleda da je rast rate najviše pogodio korisnike koji su kredit uzeli u aprilu, jer im je sada rata kamata porasla za oko 35 odsto, što kod onih koji su se jadali na forumu znači 100 do 200 franaka mesečno manje u novčaniku. Još veći od toga je strah da narednih meseci ne poraste, recimo, na 12 odsto, a izlaza u evro nema. Teorijski, rešenje se može potražiti preko suda zbog kršenja ugovora, ali jedini praktično moguć izlaz je refinansiranje kredita kod druge banke.

U Unikredit banci je prema ugovoru o stambenom kreditu predviđeno da klijent koji uredno otplaćuje svoj kredit ima pravo da jednom u toku perioda otplate podnese zahtev za izmenu valute kredita. U takvom slučaju, bankarska provizija je od 0,5 odsto, a kredit se otplaćuje po trenutno važećim uslovima za tu valutu. Može se refinansirati i kredit uzet kod druge banke.

- Za takav kredit u evrima bi sada efektivna kamatna stopa bila od 9,76 odsto, a period otplate je od pet do 25 godina - kažu u Unikredit banci.

Tokom otplate stambenog kredita i banka Inteza omogućava klijentima da kredit prebace u evre. Kredite uzete u drugim bankama ovde refinansiraju na rok do 30 godina, bez učešća i depozita i bez naknade banke, a uz kamatnu stopu, šestomesečni euribor plus šest odsto godišnje. Ukoliko postojeći kredit nije već osiguran kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita, klijent snosi i taj trošak, objašnjavaju u Inteza banci.

Sosijete ženeral banka kredite za refinansiranje odobrava bez administrativnog troška obrade kredita, uz mogućnost uključivanja troškova prevremene otplate i premije osiguranja NKOSK u iznos kredita.

- Krediti se odobravaju na maksimalno 25 godina. Efektivna kamatna stopa za kredite sa fiksnom kamatom se kreće od 7,34 odsto, a za kredite sa promenljivom kamatom od 6,69 odsto - rekao je Miroslav Rebić, član IO Sosijete ženeral banke.
Upozoreni na vreme
Narodna banka Srbije je u više navrata upozorila na opasnost uzimanja dugoročnih kredita u francima, navodeći i upozorenja koja su centralne banke Mađarske, Austrije i Hrvatske uputile javnosti, ocenivši da rast dugoročnih i stambenih kredita indeksiranih u toj valuti može da ugrozi najpre dužnike, a potom i finansijski sistem. Građani Hrvatske su u proteklih godinu i po dana podigli 1,5 milijardi evra stambenih kredita, od čega je 80 odsto vezano za švajcarski franak, dok je u Srbiji čak 40 odsto stambenih kredita indeksirano u francima.
 
NBS podstiče olakšice
Guverner NBS Radovan Jelašić izjavio je da su četiri najveće banke u Srbiji (Inteza, Rajfajzen, Komercijalna i Hipo) pristale da omoguće klijentima da do kraja sledeće godine lakše refinansiraju svoje kredite ili promene valutu u kojoj su indeksirani.

Ove četiri banke, a u NBS se nadaju i sve ostale, u navedenom periodu će ukinuti proviziju za prevremenu otplatu kredita (1%-3%), omogućiće prelazak iz kredita u francima u evro bez provizije. Jelašić je napomenuo da će banke pristati i da se krediti sa rokom do deset godina vezani za strane valute, prebace u dinarske kredite, takođe bez provizije. Najveća povoljnost koju bi građani mogli da dobiju, ne bi li olakšali breme plaćanja mesečnih rata, jeste produženje roka otplate kredita u korišćenju, osim stambenih, bez provizije.


Mere za oporavak svetske ekonomije
Beograd, Vašington -- Učesnici samita industrijski najrazvijenih zemalja dogovorili su se da će podržati privredu i sprovesti regulisanje svetskog finansijskog sistema
 
Lideri 20 industrijski najrazvijenijih zemlja i država sa ekonomijama u usponu (G20) odredili su 31. mart sledeće godine kao rok svojim ministrima finansija da donesu konkretne predloge za nadgledanje, regulisanje i transparentnost tržišta, preneli su mediji posle završetka samita u Vašingtonu.

Učesnici samita definisali su u šest tačaka prve korake koji će biti preduzeti u cilju oporavka globalne ekonomije.
 
Oni podrazumevaju: investiranje u nacionalne ekonomije, bližu sradnju svetskih tržišta i uspostavljenje međusobnog poverenja, kao i modernizaciju MMF-a i Svetske Banke, koji bi trebalo da pomognu ekonomije država u razvoju.

Domaćin samita, američki predsednik Džordž Buš ocenio je samit kao uspešan korak ka usklađivanju svetskog finasijskog sistema sa 21. vekom i naglasio važnost modernizacije svetskih finansijskih organizacija.

"Institucije Svetske Banke i MMF-a su igrale važnu ulogu. Međutim one su organizovane na principima ekonomskog poretka iz 1944. godine. I složili smo se da ih uskladimo sa relanošću savremenih svetskih ekonomija i modernizujemo njihovu strukturu i politiku", kazao je Buš.

Britanski premijer, Gordon Braun saopštio je da će svetske institucije koristiti određene fiskalne mere kao način regulacije oslabljenih ekonomija, međutim da nije usvojene ideja o državnoj intervenciji i protekcionizmu.

"Složili smo se da odbijemo protekcionizam, a ne da mu se okrećemo u vremenima finansijske nesigurnosti. To je bila značajna tema ovog sastanka. Sve zemlje su potpisale da će se uzdržati od postavljanja novih trgovinskih i investicionih barijera u sledećih 12 meseci", naveo je premijer Velike Britanije.

Predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo smatra da je najveća pretnja Evropi recesija iz zemalja koje će imati rastući trgovinski deficit.

Neki lideri, poput francuskog predsednika Nikole Sarkozija, sugerisali su da je ovo trenutak za postavljanje kapitalizma na nove temelje.

Francuski predsednik je rekao da samit G20 nije smrt G8, već da su 2008. godine svetski lideri shvatili da su ušli u 21 vek.

Na kraju samita dogovoreno je i da se učesnici sastanu još jednom posle 20. januara sledeće godine, kada će Baraka Obama preuzeti mandat šefa Bele kuće i to najkasnije do aprila.

Veći uticaj ekonomija u usponu

Lideri G20 složili su se da ekonomije u usponu treba da imaju većeg uticaja i da budu više predstavljene u međunarodnim finansijskim institucijama.

Lideri G20 su pozvali na proširenje uloge Međunarodnog monetarnog fonda i Foruma za finansijsku stabilnost kako bi se pomoglo stvaranju bolje regulacije u svetskom finansijskom sistemu usred globalne finansijske krize.

FSF, savetodavno telo Grupe sedam industrisjki najrazvijenijih zemalja, "trebalo bi da bude prošireno tako da uključi i ekonomije u usponu", navedeno je u akcionom planu, prenele su agencije.

Lideri G20 složili su se da MMF "treba da igra glavnu ulogu u izvlačenju pouka" iz sadašnje ekonomske krize i da ta finansijska institucija i države koje su je osnovale treba da preispitaju "adekvatnost sredstava" Fonda.

Značaj smanjenja kamata

Na samitu lidera 20 industrijski najrazvijenijih zemalja i država sa ekonomijama u usponu u Vašingtonu upućen je "implicitni apel bankama širom sveta za smanjenje kamatnih stopa".

Takva mera bi u Srbiji mogla da bude jedan od načina razbijanja zatvorenog kruga u kome se srpska preduzeća ustručavaju od uzimanja zajmova i širenja proizvodnje, rekao je direktor Rjafajzen investmenta Radoš Ilinčić, u Planeti B92 Info kanala.

"Smanjenje kamata, kao jedan od načina da se poveća tražnja za novcem i da se firme na neki način učine zanimljivije, tj. da se njima učini zanimljiviji novac ili eventualno investiranje je jedan od načina, vrlo efikasan, ali ne i jedini”, smatra on.

“Ja se iskreno nadam da će doći do smanjanja kamata, ali plašim se da samo smanjenje kamata neće biti dovoljan razlog da firme krenu da uzimaju novac više", ocenjuje Ilinčić.
 
 
Podrška Obame

Novoizabrani američki predsednik Barak Obama podržava koordinisan odgovor globalnoj finansijskoj krizi i spreman je da, kada stupi na dužnost, sa grupom 20 industrijski najrazvijenijih zemlja i država sa ekonomijama u usponu (G20), radi na poboljšanju finansijskog sistema.

"Izabrani predsednik veruje da je samit G20 lidera najjačih svetskih privreda značajna prilika da se potraži koordinisan odgovor na globalnu finansijsku krizu", navedeno je u zajedničkom saopštenju bivše američke državne sekretarke Madlen Olbrajt i bivšeg kongresmena Džima Liča, koje je Obama odredio da na marginama sastanka G20 u Vašingtonu razgovaraju sa gostima sastanka.


Negotiations with ‘Gazprom’ begin today
Serbia Prime Minister Mirko Cvetkovic said that negotiations over energy deal with the Russian ‘Gazprom’ would begin in Belgrade today. He expressed hope that the agreement would be finalized until December 20 this year at the latest.

The Government’s stance is that the agreement with the ‘Gazrpom’ has to be concluded as a package, Cvetkovic pointed out. He reminded that Serbia Parliament had ratified the agreement on cooperation in the sphere of petrol and gas with the Russian Federation which includes the sale of the ‘NIS’ capital, construction of the transient gas pipeline through Serbia and increase of the capacity of the underground gas storage facility at Banatski Dvor.
‘My impression is that the talks over the ‘NIS’ have gone further than the other two parts of the agreement and we expect that negotiations over the remaining two sections are speeded up as well’, Cvetkovic said.
The negotiations in Belgrade shall be led at the level of expert teams and not at the highest level. The proposal of the agreement on energy deal forwarded to the Russians stipulates payment of penalties in case that the ‘Gazprom’ is in delay with construction with the ‘Southern Stream’ gas pipeline. Also should the Russians give up its construction later on, they shall have to return the ‘NIS’ shares.
The Serbian team rejected Russian proposal that the agreed investing of EUR 500 million into the ‘NIS’ is carried out through a credit taken by the ‘NIS’ while the ‘Gazprom’ would be a mere guarantor for such credit arrangement.
It has been requested that the ‘Gazprom’ invests immediately EUR 500 million in the Serbian petrol industry while the ‘NIS’ would take additional EUR 700 million credit. That would provide a sum required for renewal of the refineries and efficient functioning of the company.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta