Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
MPC-u zemljište na Autokomandi
Beograd -- Kompanija MPC propertis pobedila je na tenderu za zakup tri hektara zemljišta na beogradskoj Autokomandi, ponudivši dve milijarde dinara


Maketa poslovnog centra Ušća
Kako su kazali u toj beogradskoj kompaniji, MPC će na tom zemljištu izgraditi poslovni kompleks ukupne površine 90.000 kvadratnih metara.

Na tender za zakup zemljišta na 99 godina na Autokomandi, koji je objavila Direkcija za građevinsko zemljiste i izgradnju Beograda, pored MPC-a ponude su dostavila još dve kompanije.

U MPC-u su naveli da će prvi koncept projekta biti završen za dva meseca, nakon čega će biti objavljeni planovi i rokovi izgradnje.

Početna cena na tenderu bila je 1,7 milijardi dinara. Prema podacima iz oglasa, na zemljištu bi trebalo da budu izgrađene tri poslovno-komercijalne celine površine od 56.523, 17.978 i 6.153 kvadratna metra. Dve veće zgrade mogu imati maksimalno po 21 sprat.

Vlasnik MPC-a je biznismen Petar Matić. Ta firma je osnovana 1989. godine i njena početna delatnost bila je maloprodaja, a kasnije je počela da se bavi i veleprodajom. Poslednjih godina kompanija širi poslovanje na sektor nekretnina.

Kompanija MPC Propertis najavila je ranije da će do 2009. godine uložiti oko 550 miliona evra u izgradnju nekretnina u Srbiji i regionu.

Suvlasnik MPC nedavno je postala američka investiciona kompanija "Meril linč" koja namerava da preko MPC postane vodeći investitor u nekretnine na Balkanu.

Ta kompanija gradi i tržni centar u okviru kompleksa "Ušće" u Beogradu, a započeće se i izgradnja druge kule "Ušće" nakon toga.

Trgovinski centar "Ušće" prostiraće se na 130.000 kvadratnih metara i njegova izgradnja trebalo bi da košta 150 miliona evra, dok bi izgradnja kule bliznakinje koštala oko 40 miliona evra.


Recesija ipak preti
Dok premijer Mirko Cvetković i dalje tvrdi da nas rep svetske krize dogodine neće teže pogoditi, pojedini ekonomisti su sumnjičavi i pad privredne aktivnosti očekuju već u prvom tromesečju 2009
 

U jeku smo svetske recesije iz koje svako traži rešenje, a ako pažljivo pogledamo, svetski lideri se obraćaju pojedincu. Odnjega traže razumevanje, poverenje i podršku. Jer, velike krize donose dramatične promene u kojima pojedinac ostaje jedina stabilna jedinka na koga se može računati. U tojpreraspodelifinansijske snage, bogatstva, odlučivanja, a pre svega znanja i ljudskih resursa, mnogi se osećaju kao bespomoćni pioni na šahovskoj tabli. Suština, međutim, nije u tome. Iskustva iz tranzicije, koja po mnogo čemu podseća na sadašnju krizu, potvrđuju da su uspeli samo oni koji su imali hrabrosti za pravovremene akcije, kaže za naš list, Dragan Savić, stručnjak u oblasti kriznih komunikacija, dodajući da većina ljudi, nažalost, to vreme provodi u strahu, pasivnosti,sa osećanjem da su pioni.

Treći po redu skup naših i inostranih menadžera „PR vik 2008”, od 24. do 28. novembra u Beogradu, bavi se temom „Liderstvo u recesiji”. Odista, šta pojedinac može da učini u takvom teškom vremenu kada ekonomija tone, a sve vrednosti se dovode u pitanje?

– Najvažniji zadatak lidera u recesiji je izgradnja i održavanje poverenja, a znanje i ponašanje odrediće mu buduću ulogu u povećanjuili smanjenju komparativnih prednosti organizacije na čijem se čelu nalazi. Recesija ubrzano menja pravila na tržištu. Dolazi do značajnih pomeranja na relacijama akcionar-menadžer-zaposleni-investitori-klijenti-mediji-država. Zbog toga poverenje predstavlja okosnicu budućih odnosa, jer poslovni modeli koji su godinama važili za besprekorne, danas ne funkcionišu – kaže Savić.

Na pitanje, kakva je korist od „PR vika” zanašu, ali i privredu u regionu, Savić ističe da „PR vik” i tema „Liderstvo u recesiji” dobijaju na značaju kada se ima u vidu sve kraći radni vek direktora kompanija. Donedavno su se mnogi zadržavali petnaestak godina na rukovodećim funkcijama, a sada jedva pet. U sve većem broju tri godine je „plafon”. Šta to znači? Da će u narednih pet godina bar polovina direktora većih firmi biti zamenjeno.

– Dolaze novi ljudi koji uživaju poverenje i imaju razvijenu svest o doživotnom učenju, sa novim pogledima i sa viđenjima menadžmenta i vođenja – upozorava Savić.

Zato, po njegovom mišljenju, menadžeri iz regiona imaju jedinstvenu priliku da čuju eksperte koji se bave liderstvom u recesiji i tako stečeno znanje već sutra primene u svojoj organizaciji. „PR vik” je zgodno mestoda se razgovara o različitim iskustvima, jer će o liderstvu govoriti konsultanti, profesori, predsednici i potpredsednici multinacionalnih kompanija, ali i menadžeri iz kompanija poput Microsofta, Ciska, Metroa.

Japanci su svojevremeno pokličem – izvoziti ili umreti, nametnuli celom društvu, a ne samo privredi, zadatak od koga i danas ubiraju izuzetne plodove. Poruka našim menadžerima, međutim, smatra naš sagovornik, mora da se prekomponuje. U kom smislu?

– Kada sam bio mali roditelji su me molili da jedem, a kada ni to nije pomagalo govorili su mi: „Jedi! Da samo znaš koliko ima dece koja umiru od gladi, a ti se tu nećkaš”. Navodili su mi primer Kine i Indije, gde „ljudi žive ceo dan sa šakom pirinča”. Poruka našoj deci danas mora biti sasvim drugačija: „Uči dete, jer će ti milioni gladnih znanja u Indiji i Kini oteti radno mesto”. Logika se, dakle, potpuno promenila – naglašava Savić i dodaje da je efikasna komunikacija najvažnija veština koju lider može i mora da nauči, jer mi više od 80 odsto radnog vremena provedemo komunicirajući.

Naši menadžeri su, kaže na kraju, sasvim dobro obučeni u finansijama, pravu, informacionim tehnologijama, ali su psihološka istraživanja pokazala da najveći strah imaju od komunikacije, naročito pred većim brojem ljudi. A ta veština može imati odlučujuću ulogu u krizi, kada ljudi prolaze kroz profesionalnu, a često i ličnu dramu.


I Slovenci sele pogone u Srbiju?
Svetska kriza teško je pogodila slovenačke fabrike auto-delova, pa će deo proizvodnje biti prebačen u neku od susednih država, poput Srbije, izjavio je Črtomir Špacapan, direktor Regionalne razvojne agencije severne Primorske



Umesto da idemo na istok, ulaganjem u susedstvu možemo dnevno da pratimo kapital, kaže Špacapan


Slovenačka industrija auto-delova pogođena je svetskom ekonomskom krizom i prebaciće deo proizvodnje u države nastale raspadom bivše Jugoslavije, izjavio je Črtomir Špacapan, direktor Regionalne razvojne agencije severne Primorske iz Nove Gorice.

Kini „odzvonilo"
- Svetska ekonomska kriza teško je pogodila sedam fabrika auto-delova u Sloveniji, zbog čega će deo proizvodnje sigurno biti prebačen u neku od susednih država, poput Srbije - rekao je Špacapan na konferenciji za novinare u Novom Sadu i dodao da od Srbije i njenih opština zavisi da li će veliki deo toga stići na njene prostore.

On je na konferenciji za novinare rekao da je Sloveniju, kao i celu Evropu „prošla volja" za ulaganja u Kini.

- Kineskom čudu je „odzvonilo" u Sloveniji, zbog čega ćemo investiranja prebaciti u susedne zemlje. Umesto da trčimo na Daleki istok da vidimo šta nam je s kapitalom, ulaganjem u susedstvu imamo mogućnost dnevnog praćenja tokova kapitala i proizvedenih roba - naveo je Špacapan.

U Novom Sadu juče je počeo dvodnevni skup pod nazivom „Priprema projekata bilateralne razvojne pomoći na temu prenosa dobre prakse iz Goriške u Vojvodinu".

Na tom skupu biće reči o značaju privredne saradnje slovenačke regije i Vojvodine, a predstaviće se i vojvođanski projekti, kao i različiti projekti Slovenije.

Ovaj skup organizovali su Pokrajinski sekretarijat za regionalnu i međunarodnu saradnju, Regionalna razvojna agencija iz Nove Gorice i nevladina organizacija Grupa za razvojne projekte.



Ivana Dulić-Marković

Potpredsednik Izvršnog veća Vojvodine Ivana Dulić-Marković rekla je da država ima šansu da „prigrabi korist" od svetske ekonomske krize, pod uslovom da opštinske administracije „ne zagorčaju život" inostranim kompanijama koje žele da proizvodnju prebace u Srbiju.

Bez beskonačnog čekanja
- Pojedine rumunske i mađarske kompanije iskazale su interes pokrajinskoj vladi da celu proizvodnju ili deo nje prebace iz tih država u Vojvodinu, odnosno Srbiju. Sad je sve na administraciji opština koje ne bi trebalo, kako to inače čine, da zagorčavaju život zainteresovanim kompanijama u smislu beskonačnog čekanja na razne lokalne dozvole - rekla je Markovićeva na konferenciji za novinare u Novom Sadu.

- Pokrajina je spremna za inostrane investitore, a loptica je sad u rukama lokalnih administracija. Svetska kriza je prilika da njihova poslovična trapavost i sporost postane deo ružne prošlosti - rekla je Markovićeva, koja je i pokrajinski sekretar za regionalnu i međunarodnu saradnju.


Beogradska berza na raskrsnici
Jedno od pitanja koje se pojavilo na nedavno završenoj konferenciji Beogradske berze jeste i pitanje liberalizacije tržišta kapitala



Gordana Dostanić, direktorka Beogradske berze


Neophodnost ujednačavanja delovanja na prevazileženju krize, potrebe za većim poštovanjem i unapređenjem pravne regulative na svim nivoima, kao i neophodnost vraćanja ugleda i poverenja u tržište i njegove institucije, opšti su zaključci Sedme međunarodne konferencije Beogradske berze.

Poverenje u krizi
Konferencija je u centar pažnje stavila aktuelne probleme koji bez izuzetaka zahvataju kompletna tržišta kapitala, bez obzira na stepen razvijenosti i mesto koje imaju u svakom pojedinačnom sistemu u kom se nalaze, istakla je Gordana Dostanić, direktorka Beogradske berze.

Ona je ocenila da je na svetskom tržištu nastala kriza poverenja i da će se to reflektovati na domaće tržište, čiji razvoj zavisi od inostrane pomoći, kredita i priliva stranih investicija.

- Kad dođe do krize poverenja, onda se to preliva i na ostale oblasti, pa i na mala tržišta, koja nisu stigla da naprave greške velikih. Uticaj ove velike krize će biti veliki i na Srbiju, bez obzira na to što nije imala hipotekarne kredite, kao što je to slučaj u Americi - ocenila je Dostanićeva.

Kako ekonomski stručnjaci i analitičari još nisu iskristalisali stavove po pitanju toga kako srpsko tržište kapitala treba da postupi da bi se izbegle greške na kojima je zasnovana svetska finansijska kriza, Dostanićeva je istakla da se trenutno vodi rasprava o tome da li je bolje ići u pravcu regulacije ili deregulacije tržišta, kao i koliki uticaj države treba da bude u tom regulisanju.

- Ima zagovornika liberalizacije, ali i onih koji tvrde da je upravo deregulacija dovela do ove krize - rekla je je Dostanićeva i dodala da su stručnjaci jedino saglasni da je sve krenulo nadole od sloma američkog hipotekarnog tržišta. Na konferenciji je konstatovano i da je ekonomska situacija u Srbiji u toku 2008. pod snažnim uticajem promena u okruženju, ali i promena u lokalnim okvirima, uključujući i privremenu političku nestabilnost, ali i rast zarada i javne potrošnje, zabeležen u prethodnom periodu.

U toku 2008. beleži se rast inflacije iznad deset odsto na godišnjem nivou, pad stope rasta bruto društvenog proizvoda na 6,2 odsto na godišnjem nivou, u odnosu na prošlogodišnjih 7,5 odsto, rast javne potrošnje i usporavanje industrijske proizvodnje. U toku druge polovine 2008. identifikovani su pad obima direktnih investicija i rast zaduženosti.

Komentarišući utiske sa konferencije, Siniša Krneta, direktor poslovnih operacija Beogradske berze, izdvojio je panel o socijalno odgovornim kompanijama, dok je Dostanićeva istakla da je Berza pokušala da panelima obuhvati širok spektar aktuelnih tema i navela da su, prema njenom mišljenju, ali i prema mišljenju samih učesnika, najznačajniji paneli o sukobu interesa na tržištu, a od ne malog značaja je i prezentacija izveštaja predstavnika Evropske komisije o ekonomskoj situaciju u Srbiji.

Berza uvodi Kodeks
Na konferenciji je Beogradska berza predstavila Kodeks korporativnog upravljanja, koji kompanijama bliže ukazuje na poželjnu praksu korporativnog upravljanja i načine da je ostvare.

- Kodeks predstavlja skup preporuka koje se dobrovoljno primenjuju, usmerenih na izgradnju korporativnog upravljanja i poverenja investicione javnosti. Cilj Kodeksa je da omogući kompanijama da razvijaju korporativno upravljanje i bolje odnose sa investicionom javnošću - istakla je Lidija Šeškar, pravni savetnik Beogradske berze.


Wall Street: Nova otpuštanja zaposlenih oborila Wall Street
Nakon Sastanka G20 i izostanka konkretnih odluka u cilju pomoći svetskoj ekonomiji, svetske berze jučerašnje trgovanje započele su veoma nesigurno očekujući nove informacije o stanju ekonomija u svojim područjima, kao i u svetu u celini.

Japan je već u recesiji, Eurozona nakon usporavanja privrednog rasta drugi kvartal zaredom je u tehničkoj recesiji, veliki broj najrazvijenih zemalja u Zapadnoj Evropi je već u recesiji ili blizu nje.. Berze u Aziji su trgovale uglavnom oko vrednosti indexa ostvarenih na prethodnom trgovanju, dok se evropske berze (nakon izveštaja o stanju privrede u Eurozoni) trgovale ispod pređašnjih vrednosti svojih berzanskih indexa.

Trgovanje na Wall Street-u počelo je u minusu, da bi oko polovine trgovanja došlo do oporavka vodećih berzanskih indexa i njihovog prelska u zelenu zonu, ali nažalost ovaj skok ubrzo je pobeđen novim talasom pada cena, tako da su indexi jučerašnje trgovanje završili u minusu.

Cena akcija na američkim berzama nisu mogle ići gore, jer su najnovije najave Citigrupe broju planiranih otkaza (50.000) unele dodatnu nervozu na Wall Street i oborile cene akcija. Dalje, Jeff Fidacaro analitičar Merrill Lynch-a, smanjio je projekciju budućih rezultata za kompaniju “Dell” i korigovao svoj rejting za ovu kompaniju sa “Buy” na “Neutral”.
Najveći gubitnk je bankarski sektor, a ukoliko se može govoriti o dobitnicima, tu možemo pomenuti General Motors čije su akcije skočile jer investitori očekuju pomoć Vlade SAD, kao i zbog infromacije da General Motors za USD 232 mil prodaje svojih 3% udela u Suzuki Motor Corp.



Zapažanja:

• Demokrate i Bush su se dogovorili da će pomoći automobilskoj industriji, ali još nije definisan tačan iznos novčanih sredstava, kao ni strategija pomoći
• Sirova nafta pala ispod USD 55 i dosegla najniži nivo u poslednja 22 meseca
• Najveća otpuštanja zaposlenih zabeležena u poslednjih 15 godina:

                    o IBM (60.000, Juli 2003),
                    o Sears (50.000, Januar 2003) 
                    o Citigroup (50.000, Novembar 2008) 
                    o Ford (35.000, Januar 2002).




Vesti iz kompanija:

Citigroup najavio otpuštanje 50.000 zaposlenih, tj. oko 20%
Goldman Sachs će otpustiti cca. 10% zaposlenih
JP Morgan Chase&Co najavio otpuštanje cca. 10% zaposlenih
General Motors najavio da će prodati svoju udeo od 3% u Suzuki Motor Corporation i time inkasirati cca. USD 232 mil. Transakcija bi trebalo da bude realizovana na redovnom trgovanju na Tokijskoj berzi




Promena cena roba:

- Nafta- cena nafte pala je za 3,66% i sada iznosi USD 54,95 po barelu
- Zlato- cena ovog plemenitog metala pala je za 0,07% i trenutno iznosi USD 742,00 po unci
- Srebro- cena je pala za 1,69% i trenutno iznosi USD 9,33 
- Platina- cena je pala za 2,90% i sada iznosi USD 820,60.




Promena cena akcija finansijskog sektora: 
    City Group -6,62%
    JP Mogran -4,93%
    Bank of America Corporation -8,47%
    Goldman Sachs -6,35%
    Wachovia -4,01%
    AIG -8,17%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. -1,76%
    Google -3,19%

Tehnološki sektor:
    IBM -3,55%
    AMD +2,88%
    Microsoft Corporation -3,69%
    Oracle -2,90%
    Cisco Sys -2,47%
    Apple -2,33%
    Intel Corporation -2,40%
    Dell Inc. -3,40%

Aluminijum:
    Alcoa -10,79%

Industrija:
    General electric +0,56%
    3M Company -3,58%
    The Procter&Gamble -0,95%

Auto industrija:
    General motors +5,65%
    Ford Motor -4,44%
    Toyota Motors -1,29%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. -0,41%
    Chevron Corp. -2,61%
    British petroleum -0,25%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. +0,34%
    United Technologies Corp. -4,14%
    Delta Air Lines +0,25%

Hrana i piće:
    Coca Cola -2,33%
    McDonalds -0,93%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline -1,79%
   Johnson&Johnson -1,30%
    Novartis -2,80%
    Pfizer -2,21%



Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

    DJIA -2,63%
    NASDAQ -2,29%
    S&P500 -2,58%.



Foreigners invested in shopping molls and banks
Foreign green field investments that have decisive role in development of Serbian economy are still smaller than those in Romania, Bulgaria, the Czech Republic and Hungary.

Serbia Deputy Prime Minister and also Minister of economy and regional development Mladjan Dinkic said that since the year of 2000 those investments amounted to USD 17 billion. Most of them, USD 5 billion, were made in the banking system. Investments in production amounted to 2.6 billions, telecommunications 2.4 billions, trade 1.7 billion and real estate USD 1.6 billion.
The largest investors were Austria (2.5 billion), Greece (2 billions), Norway (1.5 billion) and Germany (1.6 billion).
Dinkic said that foreign investments should be stimulated by various concessions. According to his words such advantages that Serbia Government introduced for the period from 2006 to 2010 were decisive for the decision of the Italian ‘Fiat’ to come to Kragujevac.
Oliver Dulic, Minister for protection of the environment mentioned that the Law on protection of the environment has shortened the procedure of evaluation of the influence that a factory is make on the environment for 100 days. He also mentioned in the same context the laws on construction land, public property and real estate trading which are expected to solve the problems related to ownership over construction land that the investors are now being faced with.


OTP banka staying in Serbia
The new general manager of OTP banka Srbija confirmed that the bank would stay in Serbia.

According to him, the global financial crisis changed the plans of the headquarters of the OTP Group in Budapest and because of this, OTP banka would refrain from entering some other, more profitable regions such as the Ukraine, Russia and other former Soviet republics.

Instead of closing down the bank, the bank will be more active, mainly in business with citizens, but also with companies, and loans in RSD will exceed loans in foreign currencies.


Citigroup to cut 50,000 jobs
The slumping global economy has forced Citigroup, the fourth-largest U.S. bank, to cut 50,000 more jobs worldwide.

The banking giant announced Monday it is cutting about 14 percent of its workforce to reduce expenses by about one-fifth.

The news followed reports from Tokyo showing Japan has officially slipped into a recession.

Japan's economy - the world's second largest - shrank one-tenth of a percent in the three months ending in September.

Economic problems are also prompting the head of the International Monetary Fund, Dominique Strauss-Kahn, to say the group needs an extra USD 100 billion in the next six months to aid struggling nations.

Major world economies are taking their own measures to prevent a financial meltdown.

In Washington, the U.S. Senate begins work Monday on an aid package for the struggling American auto industry, a major player in the world's largest economy.

Analysts say the United States is on the verge of a recession, and 15 European Union nations are in one already.


Azija: Najave dužeg oporavka iz recesije oborile azijske berze
Azijske berze jutros su u crvenom. Nakon objave japanskog ministra finansija (Kaoru Yosano) da će recesija u Japanu potrajati, kao i da će u narednoj poslovnoj godini Japan  vrlo verovatno zabeležiti usporen privredni i ekonomski rast, na azijskim berzama jutros su pale cene akcija.
 
Dodatni strah donosi i neizvesnost automobilske industrije u SAD u kojoj je zaposleno 355.000 ljudi, a još čak 4,5 miliona radi u povezanim industrijama.
 
 
 
Promene vrednosti najvažnijih index-a oko 09:10h:
 
    HANG SENG (Kina) -5,15%
    NIKKEI225 (Japan) -2,28%
    KOSPI (Južna Koreja) -3,91%.


Promene vrednosti indexa u 16:32


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -3,70% close
CROBEX (Zagreb) -3,29% close
SBI20 (Ljubljana) -4,83% close
BIRS (Banjaluka) -1,50% close
MBI10 (Skoplje) -6,08% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -0,35% open
CAC 40 (Pariz) 0,27% open
DAX (Frankfurt) 0,06% open
ATX (Beč) -3,25% open
SMI (Cirih) 0,53% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -3,71% open
SOFIX (Sofija) -10,74% close
BET (Bukurešt) -0,05% close
RTSI (Moskva) -0,33% close
BUX (Budimpešta) -1,08% close

Azija
Hang Seng (H. Kong) -4,54% close
Nikkei225 (Tokio) -2,28% close
SENSEX (Bombai) -3,81% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) 0,88% open
NASDAQ (Njujork) 0,33% open
S&P 500 (Njujork) 0,59% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta