Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Banke proredile kredite
Broj odobrenih zajmova opao za nekoliko procenata.– Sastanak NBS sa četiri najveće banke o olakšavanju uslova za otplatu kredita radnog je karaktera
 

Građani Srbije su po osnovu bankarskih kredita za deset ovogodišnjih meseci realno povećali zaduženost za 1,6 odsto. Povećani su samo iznosi stambenih i poljoprivrednih zajmova, dok je gotovinskih pozajmica manje za 10,5 odsto, a potrošačkih za oko 24,1 procenat.

Navedeni podaci Kreditnog biroa potvrđuju, kako je juče rekao generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić, da je rast zaduženosti vrlo umeren ida je prošlogodišnja kreditna ekspanzija zaustavljena.

Nominalni rast kreditnog zaduženja od početka godine bio je 16,9 odsto. Međutim, od toga treba oduzeti rast kursa evra u prvih deset meseci od 7,3 odsto, kao i inflaciju od osam odsto.

Od početka svetske finansijske krize, prema Dugalićevim rečima,odobravanje kredita je smanjeno, ali ne dramatično.Broj odobrenih kredita opao je za nekoliko procenata i taj umereni pad trebalo bi da bude nastavljen do kraja godine.

Stambeni zajmovi su u prvih deset meseci povećani za 48 odsto, tako da su dostigli 151,5 milijardi dinara. Poljoprivredni krediti su od januara do oktobra povećani za 143 odsto, na 19,1 milijardu dinara, pre svega pod uticajem angažovanja Ministarstva poljoprivrede.

Obim gotovinskih kredita opao je u tom periodu, kako je precizirao, na 114,2 milijarde dinara, a potrošačkih na 18,5 milijardi dinara. Kašnjenje u otplati kredita građana se povećalo sa 1,2 na 1,5 odsto.

Sastanak NBS sa četiri najveće banke u Srbiji o olakšavanju uslova za otplatu kredita bio je radnog karaktera, a centralna banka, kako je rekao,priprema rešenja koja će važiti za sve kada budu formalno doneta. Suština tih mera je, dodao je, da se trenutno olakšaju obaveze koje građani imaju kod banaka, da se mesečne rate malo smanje, kako bi teret bio podnošljiviji.

Generalni sekretar Udruženja je napomenuo da je na Dan štednje u gotovo svim bankama iznos novopoloženih sredstava bio veći od iznosa povučenog novca. On očekuje da će na kraju novembra iznos štednje u našim bankama biti veći nego na početku kampanje štednje.

Dugalić je ocenio da je rast kursa evra posledica smanjenog priliva stranog novca. On je pri tom istakao da banke nemaju nikakav interes da špekulišu kursom i da kurs „skoči” da bi zaradile. Naprotiv, skuplji evro im stvara probleme jer će građani teže otplaćivati kredite. Uz to, banke ne kupuju evre za sebe već za svoje klijente.

Metals banka, u kojoj su bile uvedene privremene mere, rekao je Dugalić „na putu je potpune konsolidacije”, jer je likvidnost normalizovana i sve obaveze plaćene.


Jelašić: Inflatorni pritisci podigli kamate
Novi Sad - Za razliku od razvijenih zemalja u kojima se smanjenjem kamatnih stopa podstiče privredni rast, Srbija se u najgorem trenutku suočava sa inflatornim pritiskom, kako zbog rebalansa budžeta tako i zbog rasta cena gasa, telefonskih impulsa, a najavljen je i skok ostalih cena, pre svega u komunalnom sektoru, pa NBS mora da deluje restriktivno - izjavio je guverner NBS Radovan Jelašić prilikom jučerašnje posete Matici srpskoj u Novom Sadu.


Guverner je kazao da bi bilo mnogo bolje da se država ponaša štedljivije i podsetio da „odelo koje je skrojio MMF znači zatezanje kaiša“ , ali da će referentna kamatna stopa NBS i dalje ostati na visokom nivou zbog snažnih inflatornih pritisaka.

On je ponovio da je novac građana u bankama na sigurnom i da nema razloga za paniku i podizanje štednih uloga, jer će oni koji to učine izgubiti pošto neće dobiti kamatu. „Građani ne bi trebalo da budu devizni dileri i da menjaju devize“, istakao je Jelašić i podsetio da je poslednjih nekoliko godina bilo više skokova kursa, koji je kasnije stabilizovan na nižem nivou. Jelašić je procenio da je u ovom trenutku najbolje zaduživati se u dinarima, jer će u svakom trenutku znati koliko im je zaduženje bez obzira na kurs dinara.
 
 
 

Referentna kamata NBS ostaje 17,75 odsto

Beograd - Monetarni odbor Narodne banke Srbije odlučio je juče da referentnu kamatnu stopu zadrži na 17,75 odsto. Kako se navodi u saopštenju NBS, naredna sednica Monetarnog odbora biće održana 1. decembra. Prethodna korekcija referentne kamatne stope NBS sa 15,75 odsto na 17,75 odsto, zabeležena je 3. novembra. Monetarni odbor je referentnu kamatu povećavao 29. maja - sa 15,25 na 15,75 odsto, zatim 24. aprila za 0,75 procentnih poena na 15,25 odsto i 13. marta za tri procenta poena, odnosno sa 11,5 na 14,5 odsto. E. D.


Mišković kupio Niš ekspres
Beograd -- Kompanija Delta rilestejt, koja posluje u okviru Delta holdinga, kupila je u konzorcijumu sa zaposlenima preduzeće Niš ekspres za 3,27 miliona evra


Agencija za privatizaciju saopštila je da su kupci prihvatili i minimalni socijalni program i obavezu da u Niš ekspres ulože najmanje 4,6 miliona evra. Tender je raspisan 25. januara 2006. godine, a konzorcijum zaposlenih i Delta ril estejta jedini je dao ponudu za kupovinu 57,5 odsto tog autosaobraćajnog preduzeća.

Niški autoprevoznik je prošle godine imao dobit od 1,3 miliona dinara, što je sedam puta manje nego 2006. Vrednost aktive preduzeća procenjena je na 1,49 milijardi dinara, a kapitala na 770 miliona dinara.

Niš ekspres zapošljava 2.829 radnika i raspolaže sa više od 500 autobusa, prosečne starosti 4,5 godina i 14 kamiona prosečne starosti osam godina.

Auto baza te firme prostire se na površini od 6,5 hektara. Niško preduzeće je 2000. godine, kada je navršilo 50 godina rada, prevezlo 81,27 miliona putnika i ostvarilo kilometražu od 36,5 miliona kilometara u zemlji i inostranstvu.


Jelašić: Srbija nije prezadužena
Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić izjavio je danas u Novom Sadu da Srbija, prema svim makroekonomskim pokazateljima, nije prezadužena zemlja, ali da bi trebalo da bude oprezna prilikom uzimanja novih kredita

"Srbija nije prezadužena, jer njen ukupni dug iznosi 64,1 odsto bruto nacionalnog proizvoda, što je na nivou Slovačke, a deleko povoljnije nego što je slučaj s Mađarskom ili Hrvatskom", rekao je Jelašić na tribini "Hoće li država u dužničku krizu", održanoj u sedištu Novosadske novinarske škole.


Prema njegovim rečima, dug Srbije u ovoj godini je dostigao 20,5 milijardi evra, od čega je 6,3 javni, a 14,2 milijade evra privatni deo zaduženja. To je za 2,7 milijardi evra više nego lane, a gotovo dvostruko više u odnosu na ukupni spoljni dug tadašnje države 2003. godine.
Jelašić je kazao da je "nedavni sporazum s Međunarodnim monetarnim fondom o 'stend baj' aranžmanu od 500 miliona dolara samo preventivni i predstavlja samo predostrožnost za eventualno nepovoljni splet okolnosti". On smatra da novac i dalje pristiže u Srbiju, ali u manjem obimu od očekivanog, što će se odraziti i na smanjenje stranih investicija u idućoj godini.
"I krediti će sigurno biti skuplji nego do sada, pa će biti teže da zemlja finansira svoju veću potrošnju od proizvodnje. Visok nivo tekućeg platnog deficita je, inače, postao ključni uzrok ranjivosti Srbije", zaključio je Jelašić.


Wall Street: Konačno blagi oporavak cena akcija
Nakon pada azijskih berzi (Hang Seng (Kina) -4,54, Nikkei225 (-2,28), Sensex (Indija) -3,81%)..), evropske berze bile su veoma oprezne u svom trgovanju i najvažniji berzanski indexi (FTSE100 (London), DAX (Frankfurt), CAC40 (Pariz)) uglavnom su oscilirale oko svojih vrednosti ostvarenih na prethodnim trgovanjima.

Pre početka trgovanja na Wall Street-u derivati su izgubili na vrednosti, što je ukazivalo na verovatni pad cena akcija tokom trgovačkog dana. Ipak, u prvim minutima trgovanja berzanski indexi dobili su na svojim vrednostima i poveli Wall Street u zelenu zonu. U nedostatku dobrih i kvalitetnih informacija, cene akcija ubrzo su počele da gube na svojim verdnostima i približile su se nivoima od prethodnog dana. Nakon oscilacija i prelaska iz jedne u drugu fazu, index-i su u poslednjih sat vremena ubrzali rast i trgovanje završili u plusu.

Snagu ulagačima dali su rezultati Hewlett-Packard Co koji je ostvario veće Prihode i Dobit od očekivanja analitičara što ukazuje da je potrošnja američkih građana bar u jednom delu “živnula”, kao i vest da će dosadašnji CEO Yahoo-a (Jerry Yang) ovu poziciju prepustiti nekom drugom.
 
Najveći dobitnik je sektor farmacije, dok najveći pojedinačni dobitnici predstavljale su akcije kompanija Hewlett-Packard Co (+14,49%) i Yahoo (+7,15%).


Iyostanak jedinstvenog rešenja pomoći veoma slaboj automobilskoj industriji kod investitora je unelo nevericu i stoga su akcije General Motors-a ostvarile najveći pojedinačni gubitak od 9,12%. 
 
 
 
Značajnije vesti:
U oktobru je zabeležen najveći istorijski

Vesti iz kompanija:

• Jerry Yang jedan od osnivača Yahoo-a napušta mesto CEO, a njegovo mesto možda će zauzeti Jon Miller bivši izvršni direktor Time Warner Inc.`s. Akcionari ocenjuju da je ovo dobra vest, jer je can aankcija komapnije Yahoo pala cca. 60% od kada je Jerry Yang došao na funkciju, a takođe nisu ostvareni ni dogovori sa Microsoft Corp niti sa Google Corp.
Hewlett-Packard Co ostvario je bolje rezultate od istog perioda prethodne godine i time prevazišao očekivanja analitičara




Promena cena roba:

- Nafta- cena nafte pala je za 1,02% i sada iznosi USD 54,37 po barelu
- Zlato- cena ovog plemenitog metala pala je za 1,25% i trenutno iznosi USD 732,70 po unci
- Srebro- cena je porasla za 2,35% i trenutno iznosi USD 9,55
- Platina- cena je porasla za 2,00% i sada iznosi USD 837,00.




Promena cena akcija finansijskog sektora:

    City Group -5,98%
    JP Mogran -1,22%
    Bank of America Corporation +1,33%
    Goldman Sachs -0,43%
    Wachovia -0,38%
    AIG -2,09%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. +7,15%
    Google -1,47%

Tehnološki sektor:
    IBM +3,05%
    AMD -0,40%
    Microsoft Corporation +0,89%
    Oracle +1,65%
    Cisco Sys -0,37%
    Apple +1,33%
    Intel Corporation +0,08%
    Dell Inc. -0,29%

Aluminijum:
    Alcoa -2,38%

Industrija:
    General electric +0,06%
    3M Company +2,09%
    The Procter&Gamble +2,48%

Auto industrija:
    General motors -9,12%
    Ford Motor -2,33%
    Toyota Motors +0,62%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. +4,02%
    Chevron Corp. +3,70%
    British petroleum +3,93%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. -3,93%
    United Technologies Corp. +2,43%
    Delta Air Lines +0,13%

Hrana i piće:
    Coca Cola -1,09%
    McDonalds +1,62%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline +4,49%
    Johnson&Johnson +2,73%
    Novartis +2,12%
    Pfizer +2,32%



Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

    DJIA +1,83%
    NASDAQ +0,08%
    S&P500 +0,98%.


Antonić: Kreditiranje iz domaćih izvora
Agrobanka će i ubuduće finansirati profitabilne projekte, a novac za nove kredite obezbeđivaće se iz domaćih izvora, rekao je danas predsednik Izvršnog odbora Agrobanke Slobodan Antonić

"Banka do novembra nije povećavala kamatne stope na kredite, ali će uskoro, zbog značajnijeg povećanja cene novih izvora sredstava, morati da ih uskladi sa uslovima na finansijskom tržištu", najavio je Antonić na otvaranju 24. ekspoziture Agrobanke u Beogradu.
Ta banka je, da bi prikupila depozite građana, do 30. novembra ponudila kamatu do 16 odsto na dinarsku štednju oročenu na godinu dana, a za devizne štedne uloge veće od 10.000 evra oročene na godinu dana kamata je devet odsto.
Antonić je istakao da je Agrobanka uvele mere koje u situaciji globalne finansijske krize treba da doprinesu još ekonomičnijem i racionalnijem poslovanju.
Ukupan iznos odobrenih kredita Agrobanke krajem septembra je bio 24 milijarde dinara, što je za 51 odsto više nego krajem prošle godine.
Država je, prema rečima Antonića, privremeno odložila prodaju svog udela od 20,1 odsto u Agrobanci, zbog niske cene akcija te banke zbog nepovoljnih uslova na tržištu kapitala.


Government offering ‘Alpina’ EUR 2.5 million for documentation
Serbia Government yesterday made the last offer to Austrian company ‘Alpina’ for cancellation of the agreement on highway construction by mutual consent.

According to that offer the Government is willing to pay for tender and project documentation EUR 2.5 million plus EUR 10 million it collected from the bank guarantee.
‘Blic’ source close to Government’s negotiating team claims that the Austrian consortium requested even EUR 18 million.


Arrangement with IMF to be adopted until mid of December
The IMF announced yesterday that the stand-by arrangement for Serbia of about USD 518 million shall be approved as per usual procedure since Serbia has sufficient hard currency reserves and permanent access to international financing.
 
According to the IMF General director Dominique Strauss-Kahn the authorities in Serbia do not intend to activate the arrangement unless necessary.

He further said that Serbia has made a good and thorough economic program while the stand-by arrangement is to support realization of that program as well as microeconomic and financial stability.
‘The program has outlined restrictive fiscal policy in 2009 and deficit in budget of not more than 1.5 pct of the gross domestic product’, Strauss-Kahn said.


Central banks sells EUR 50mn
The National Bank of Serbia (NBS) on Tuesday sold EUR 50mn in the inter-banking foreign currency market in a fresh bid to prop up the dinar (RSD).

The central bank said in a statement issued in Belgrade eon Tuesday that is latest intervention came in order to prevent a major daily oscillation of the exchange rate and to help harmonies the demand and supply.

On the basis of this morning's trading, an indicative exchange rate of RSD 87.4425 for one euro was formed, while the latest quotes when the market was closed were according to the exchange rate of RSD 86.39 for one euro.

According to official information, the NBS in November sold a total of EUR 132mn in the inter-banking foreign currency market, and about EUR 269mn in October.


Promene vrednosti Indexa u 16:15


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -4,05% close
CROBEX (Zagreb) -2,81% close
SBI20 (Ljubljana) -3,45% close
BIRS (Banjaluka) -0,61% close
MBI10 (Skoplje) -6,08% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -2,19% open
CAC 40 (Pariz) -2,30% open
DAX (Frankfurt) -3,62% open
ATX (Beč) -2,47% open
SMI (Cirih) -2,12% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 0,58% open
SOFIX (Sofija) 4,49% close
BET (Bukurešt) -1,91% open
RTSI (Moskva) 0,66% open
BUX (Budimpešta) -0,24% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -4,54% close
Nikkei225 (Tokio) -0,66% close
SENSEX (Bombai) -1,83% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -0,84% open
NASDAQ (Njujork) -0,55% open
S&P 500 (Njujork) -0,96% open


Rekordan odliv novca iz slovenačkih fondova
Tokom oktobra iz slovenačkih investicionih fondova povučeno je rekordnih 72,8 miliona evra, što je najveći mesečni odliv do sada

Slovenačka društva za upravljanje fondovima od početka godine su morala da isplate ulagačima 260,9 miliona evra više nego što su oni uplatili, prenosi ljubljanski Dnevnik.
Samo u poslednja dva meseca registrovan je odliv iz fondova od 129 miliona evra.
Rekordnom oktobarskom odlivu i smanjenju sredstava u investicionim fondovima doprineo je pad cena akcija na Ljubljanskoj berzi od 19 procenata i pad vrednosti investicionih jedinica fondova od 16 odsto u proseku.
Sličan trend već nekoliko meseci beleži se i širom regiona.


Azija, Evropa, Wall Street: Oslabljena ekonomija obara cene akcija

Jušerašnji skok cena akcija na Wall Street-u nije ohrabrio ulagače na azijskim i evropskim berzama.

Nove makroekonomske vesti- Japan, Eurozona, Nemača, Hong Kong.. već su u recesiji, dok se isto "smeši" i SAD, Kanadi, Velikoj Britaniji... dodatno su uplašili ulagače.

Izvršni irektor MMF-a Dominique Strauss-Kahn izjavio je da je trenutno najveći problem taj što je ovo globalna, a ne regionalna ekonomska kriza, tako da nema države koja ne oseća posledice iste.

Investitori strahuju od krize u realnom sektoru, jer se oporavak bankarskog sektora lagano nazire, s obzirom da je kamata na međubankarske pozajmice i dalje u padu. Naravno, to nikako nije konačno rešenje problema, već samo početak prevazilaženja krize finansijskog sektora.

 

Sve ovo dovelo je do današnjeg pada cena akcija na azijskim berzama:

   - HANG SENG (Kina) -0,77%
   - NIKKEI225 (Japan) -0,66%
   - SENSEX (Indija) -1,83%
   - KOSPI (Južna Koreja) -1,87.

 

Na evropskim berzama danas se trgovalo na nivoima ispod onih zabeleženih prethodnom trgovačkog dana, a zbog markoekonomske krize u velikom broju evropskih zemalja. Promene vrednosti osnovnih evropskih index-a oko 16:00h:

   - FTSE100 (London)  -1,77%
   - DAX (Frankfurt) -2,38%
   - CAC40 (Pariz) -2,23%.

 

Wall Street: Početak današnjeg trgovanja obeležio je pad vrednosti index-a, da bi se pad i rast smenjivali već u narednim minutama trgovanja. Investitori očekuju da zvaničnici objave plan pomoći automobilskoj industriji. Promene vrednosti osnovnih index-a oko 16:00h: 


   - DJIA -0,84%
   - NASDAQ -0,56%
   - S&P500 -0,86% .

 

 
 
 
 
 
 
 

 

 

 



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta