Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dinar na najmanjoj vrednosti
Beograd -- Dinar danas najslabiji u odnosu na evro od početka godine. Srednji kurs 87,6 dinara za jedan evro.



Dinar će danas oslabiti u odnosu na evro za 70 para, pa će zvanični srednji kurs biti 87,6 dinara za evro, što je najniža vrednost dinara od početka godine. Narodna banka Srbije juče nije intervenisala na međubankarskom tržištu, a od početka novembra je prodala 132 miliona evra.

Dok guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić očekuje da će dinar početi da jača, u Udruženju banaka smatraju da je slabljenje kursa dinara direktna posledica događanja van zemlje, jer je zbog svetske krize smanjen priliv novca iz inostranstva.

Od početka novembra Narodna banka Srbije prodala je na međubankarskom deviznom tržištu 132 miliona evra kako bi sprečila prevelike dnevne oscilaciju kursa i doprinela usklađivanju odnosa ponude i tražnje.

Kontrola kursa nije cilj intervencija NBS, ponovio je više puta guverner Radovan Jelašić. On smatra da je pad vrednosti dinara psihološki, i očekuje jačanje nacionalne valute.

"Ja mislim da na njega, pre svega, sada utiču psihološki efekti, ali mi se ne rukovodimo time šta se dešava na dan-dva. Na srednji rok, mi smo sigurni da će ponovo doći do jednog određenog jačanja dinara. Ali, kada će to biti i u kojoj meri, to će tržište na kraju da odluči", kaže guverner NBS.

S druge strane, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić smatra da dinar pada zbog stanja svetske ekonomije.

On je negirao da banke špekulišu kursom dinara, ističući da one nemaju motiva da to čine, već im je, naprotiv, interes da kurs bude stabilan.

Za prvih deset meseci kurs evra porastao je za 7,3 odsto, a inflacija za osam odsto, dodaje Dugalić. Takođe, od početka godine veća je za 16, 9 odsto nominalna zaduženosti građana.

Ali, kako kaže, građanima Srbije ne preti dužnička kriza, jer realano zaduženje građana nije veliko kada se uzme u obzir pad vrednosti dinara i inflacija.

"Osam procenata uticaj inflacije i 7,3 procenta uticaj povećanja kursa - to je 15,3 procenta, a rast zaduženosti građana je 16,9 procenata, nominalno. Drugim rečima, realno zaduženje građana je povećano za 1,6 procenata za 10 meseci", rekao je Dugalić.

"Smatramo to vrlo umerenim rastom i ona kreditna ekspanzija koja je postojala u 2007. godini je praktično zaustavljena", kaže on.

Prema vrstama kredita, stanovnici Srbije najviše su zaduženi, sa 151,4 milijarde dinara, za stambene kredite i one za adaptaciju stanova i kuća, 114,1 milijardu.

Poređenja radi, za poljoprivredu uzeto je kredita u vrednosti od 19,1 milijarde dinara.


Narodna banka ipak cilja dvocifrenu inflaciju
I  pored promene ciljanja na ukupnu umesto bazne inflacije, ona teško da će sledeće godine biti jednocifrena, a dinar će i dalje klizati


U državnom dogovoru sa Međunarodnim monetarnim fondom, Narodna banka Srbije će od sledeće godine ciljati ukupnu, a ne baznu inflaciju, kao do sada. Takođe, inflacija će se ubuduće meriti potrošačkim cenama umesto cenama na malo. Međutim, i pored toga što je meta promenjena, cilj o jednocifrenoj inflaciji će teško biti ostvaren, jer je preambiciozno postavljen, a „garantuje" pad dinara i sledeće godine.
Prema planovima NBS, koji treba da se usaglase sa Vladom i budžetom za 2009. godinu, cilja se inflacija od osam odsto, u koridoru plus/minus dva poena. Do sada je centralna banka targetirala isključivo baznu inflaciju, tj. upravljala je svoju politiku samo prema polovini cena, jer drugu polovinu cena određuje država ili spoljni faktor (komunalne usluge, struja, cene naftnih derivata i poljoprivredni proizvodi) na koje monetarna politika ne može direktno da utiče. U Narodnoj banci ističu da je upravo zato od velike važnosti potpisivanje Memoranduma o saglasnosti između NBS i Vlade.

- Smisao prelaska na ciljanje ukupne inflacije je veća transparentnost monetarne politike. Naravno, i dalje postoje cenovni segmenti na koje NBS ne može da utiče. Zbog toga je važan memorandum o saglasnosti NBS i Vlade jer, između ostalog, treba da definiše obaveze Vlade u pogledu kretanja cena u njenoj nadležnosti - kažu iz NBS i dodaju da pošto je memorandum tek u pripremi, Vlada još nema obavezu da da plan poskupljenja.

Takođe, prelaskom na indeks potrošačkih cena, mnogo preciznije će se odražavati potrošnja stanovništva, pošto su neke cene, na primer usluga, u modelu rasta cena na malo, bile malo zastupljene ili nisu nikako.

- Obim potrošačkih cena je širi, pogotovo u delu usluga. Naravno, ovim se obezbeđuje i prelazak na međunarodno uobičajeno merenje inflacije. Do sada to nije učinjeno, jer se potrošačke cene u Srbiji prate od 2006. godine, a bez dovoljno duge serije podataka NBS nije mogla da promeni način merenja svog cilja - ističu u centralnoj banci.

Vladimir Gligorov, saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, ocenjuje da je NBS uvidela da ne može ispuniti cilj za baznu inflaciju i zato su prešli na cilj koji je viši, odnosno na potrošačke cene.

- Da ne bi rekli da nisu ispunili cilj, oni su ga promenili. Sada je srednja vrednost cilja osam odsto u potrošačkim cenama, uz odstupanje od dva poena. Ovaj cilj govori da očekuju depresijaciju dinara i sledeće godine. Takođe, to povećava inflatorna očekivanja, jer će svi da ugrade u cene osam plus dva odsto odstupanja, pa još i neki procenat preko, pošto se do sada nikada nije ispunila prognoza države - ističe Gligorov i dodaje da je država već poskupela osnovne usluge, pa će u narednom periodu one biti mirne.

On kaže da sada sve ostale zemlje u svetu brinu o rastu, a ne inflaciji, jer recesija sama po sebi donosi deflaciju. Međutim, u Srbiji je inflacija i dalje problem, jer pad vrednosti dinara povećava uvozne cene i pritiska cene.

- Sada dolazi period korekcije kursa zbog nedostatka stranih finansijskih sredstava. Međutim, do toga bi došlo u svakom slučaju, jer je deficit tekućeg računa od 20 odsto BDP-a neodrživ - kaže Gligorov.


Nikola Tasić, docent na „Megatrend" univerzitetu, smatra da je kada se već cilja inflacija, bolje ukupna nego bazna, ali da nešto nije u redu kada MMF treba da nam vodi ekonomsku politiku.

- O ovim merama NBS je pregovarala sa Ministarstvom finansija još u februaru, pa nije nađeno rešenje. Kada neko cilja inflaciju, cilja od jedan do pet odsto, a mi od šest do deset. S obzirom na iskustva iz ranijih godina, možemo da očekujemo sledeće godine inflaciju od 12 odsto. Nema smisla ciljanje dvocifrene inflacije i to sa rasponom od četiri poena - ocenjuje Tasić.


Paket od 130 milijardi evra za pomoć privrednom rastu u EU
Nemački ministar privrede Mihael Glos je danas izjavio da Evropska unija planira paket od 130 milijardi evra pomoći za rast privrede 27-članog bloka

"Ukupno, biće raspoređeno 130 milijardi evra", izjavio je Glos nemačkoj tv stanici N-TV, preneo je Rojters.
Ministar je potvrdio pisanje nemačkog cašopisa "Špigel", koji je u onlajn izdanju ranije danas najavio da Evropska komisija planira da u taj paket svaka od 27 zemalja izdvoji jedan procenat svog bruto domaćeg proizvoda (BDP).
"Svako će morati da ispuni cilj od jedan odsto", rekao je Glos, koji je objasnio da će to Nemačku, najveću evropsku ekonomiju, koštati 25 milijardi evra.
Prema pisanju "Špigela", paket bi trebalo da bude usvojen 26. novembra.


U „Ju-Es stilu” se manje proizvodi
Kompanija ne komentariše glasine, proizvodnja prilagođena potrebama kupaca
 

Smederevo – Pad proizvodnje u „Ju-Es stilu”, uzrokovan svetskom ekonomskom krizom, budućnost železare i njenih radnika – glavne su teme u Smederevu poslednjeg meseca. Neizvesnost pritiska dvadesetak hiljada duša koje železara hrani, ali i druge Smederevce, pa i privrednike. Nezvanično, do pre nekoliko meseci proizvodnja u „Ju-Es stilu” kretala se oko 170 hiljada tona mesečno, približavajući se projektovanom cilju od 2,2 miliona tona čelika godišnje. Kako se nezvanično saznaje, u poslednja dva meseca proizvodnja je smanjena čak deset puta. Govori se da u novembru neće premašiti 17 hiljada tona.

U međuvremenu, kako se čuje, „prigušena” je jedna od dve visoke peći, dok druga radi na „tihom hodu”. Sve diktiraju porudžbine, koje sve ređe stižu na adresu doskorašnjeg najvećeg srpskog izvoznika.

Sve ove nezvanične informacije nastojali smo da proverimo u Sektoru za odnose sa javnošću u „Ju-Es stilu”. Na postavljena pitanja dobili smo odgovor sledeće sadržine:

„Kompanija ’Ju-Es stil Srbija’ ne komentariše glasine. Trenutno smo proizvodnju prilagodili potrebama naših kupaca i u stalnom smo kontaktu sa njima, u trenutku globalnog ekonomskog usporavanja”.

Prema nekim saznanjima, rigorozna štednja u „Ju-Es stilu” već je počela. I to od „trećih lica”, kojima je otkazana saradnja. Pored toga, u smederevskoj železari nedavno je ukinut prekovremeni rad, a radnicima je naloženo da ostatak godišnjeg odmora iskoriste do kraja godine. Pored toga, preporučeno im je da polovinu odmora za iduću godinu iskoriste najkasnije do aprila 2009.

Prema procenama optimista, reč je o trenutnoj krizi. Veruju da će kriza potrajati do maja naredne godine, kada će opet krenuti punom parom.

Ni sindikalni lideri nisu odgovorili na naš poziv da nam kažu šta se, zapravo, događa. Iz jednog od tri reprezentativna sindikata nam je rečeno da u Kolektivnom ugovoru potpisanom u decembru 2006. godine, koji važi do kraja novembra 2009, nije garantovano da neće biti otpuštanja radnika. Ali, u tom dokumentu piše da će plate biti usklađivane na godišnjem nivou, u skladu sa životnim standardom. Tako se, ipak, očekuje da će novembarske plate biti uvećane u proseku za oko 13 odsto.


Wall Street: Oštar pad indexa
Jučerašnje trgovaje na azijskim berzama odvijalo se uglavnom oko vrednosti postignutih prethodnog dana, dok su evropske berze izgubile na vrednosti pre svega zahvaljujući recesionom stanju u najrazvijenijim zapadnim zemljama.

Trgovanje na Wall Street-u započelo je oscilacijom cena i prelaskom berzanskih index-a iz minusa u plus i obrnuto. Investitori su očekivali izjavu zvaničnika o planu spašavanja automobilske industrije, kao i reakciju Microsoft Corp. nakon odlaska Jerry Yang-a sa mesta CEO kompanije Yahoo. Nakon izjave Steve-a Blamer-a da MSFT nije zainteresovan za akviziciju Yahoo-a, cena akcija Yahoo oštro je pala i za sobom je povukla i niz drugih akcija, što je dovelo do pada svih index-a.

Ono što je potpuno demoralisalo ulagače je izjava 17 učesnika Federal Open Market Committee-a (FOMC) da će GDP za 2008. godinu u SAD iznositi od 0% do +0,3%, dok će GDP za 2009. godinu iznositi od -0,2% do +1,1%. Da su ove prognoze poražavajuće ukazuje prethodna procena (iz juna meseca tekuće godine) u kojoj je planirani GDP za 2008. godinu iznosio +1% do +1,6% dok je planirani GDP za 2009. godinu bio +2% do +2,8%. Takođe, FOMC je izjavio da će ekonomija SAD-a u drugoj polovini 2008, kao i u prvoj polovini 2009. godine biti usporena, čime su ukazali da se nikako ne može očekivati prevazilaženje krize u kratkom vremenskom periodu, već će isto trajati duži vremenski period.

Nakon ovih izjava, index-i na Wall Street-u su u poslednjih sat vremena trgovanja oštro pali. 
Najveći gubitnici jučerašnjeg dana bili su sektori banaka i automobilske industrije.
 



Zapažanja:

• CBNC je izračunao da ukupan trošak SAD za spas posrnule ekonomije iznosi USD 4.200 mlrd, a ne „samo“ USD 700 mlrd koje su do sada zvanično izglasali američki zvaničnici. Ovaj trošak je najveći investicioni projekat u istoriji SAD. Koliko je veliki ovaj trošak govori podatak da je on veći od ukupnog troška SAD u II svetskom ratu
• FOMC je projektovao stopu nezaposlenosti za 2008. godinu na nivou od 6,1-6,3%, dok je planirana stopa nezaposlenosti za 2009. godinu 7,1-7,5%
• Demokrate i Republikanci nikako da se dogovore oko plana pomoći Automobilskoj industriji. Naime, Demokrate se zalažu da se iz postojećeg plana pomoći od USD 700 mlrd uzme USD 25 mlrd i pomogne oslabljenoj automobilskoj industriji, dok se Republikanci zalažu da se isto uradi iz sredstava prihvacenog programa za pomoć ovom sektoru. Čelnici 3 najveća automibilska proizvođača u SAD upozoravaju da bi stečaj jednog od njih značilo gubitak desetak hiljada radnih mesta, kao i dodatni pritisak na pstojeću krizu
• Najveći padovi u istoriji potrošačkih cena generalno, kao i cena osnovne „potrošačke korpe“ doneli su strah od nastanka deflacije.
• Cena akcija City bank pala je na jučerašnjem trgovanju čak za 23,44% što predstavlja najveći jednodnevni pad ove akcije u istoriji
Dow Jones Industrial Average (DJIA) u novembru mesecu do sada je izgubio čak 9,5% svoje vrednosti
• DJIA je pao ispod “psihološke“ granice od 8.000 poena (trenutno iznosi 7.997,28 poena). Ovo je prvi put posle 2003. godine da DJIA padne ispod granice od 8.000 poena
S&P500 je pao na 806.58 bodova- najniža vrednost u poslednjih 5 godina
• Na NYSE (New York Stock Exchange) na jednog dobitnika dolazi čak 9 akcija gubitnika
• Na Nasdaq trgovanju odnos dobitnika i gubitnika iznosio je 1:5





Vesti iz kompanija:

• Izvršni direktor Microsoft corp. Steve Ballmer izjavio je da ova kompanija više nije zainteresovana za akviziju kompanije Yahoo




Promena cena roba:

- Nafta- cena nafte pala je za 1,42% i sada iznosi USD 53,62 po barelu
- Zlato- cena ovog plemenitog metala porasla je za +0,45% i trenutno iznosi USD 736,00 po unci
- Srebro- cena je pala za 2,51% i trenutno iznosi USD 9,31
- Platina- cena je pala za 1,59% i sada iznosi USD 823,70




Promena cena akcija finansijskog sektora:

    City Group -23,44%
    JP Mogran -11,42%
    Bank of America Corporation -14,02%
    Goldman Sachs -11,04%
    Wachovia -13,12%
    AIG -20,00%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. -20,87%
    Google -5,80%

Tehnološki sektor:
    IBM -5,13%
    AMD -15,20%
    Microsoft Corporation -6,78%
    Oracle -5,99%
    Cisco Sys -8,33%
    Apple -4,03%
    Intel Corporation -4,73%
    Dell Inc. -2,36%

Aluminijum:
    Alcoa -13,92%

Industrija:
    General electric -10,02%
    3M Company -4,70%
    The Procter&Gamble -3,08%

Auto industrija:
    General motors -9,71% 
    Ford Motor -25,00%
    Toyota Motors -5,52%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. -3,81%
    Chevron Corp. -3,80%
    British petroleum -4,68%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. -5,26%
    United Technologies Corp. -6,75%
    Delta Air Lines -11,17%

Hrana i piće:
    Coca Cola -2,81%
    McDonalds -1,89%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline -4,26%
    Johnson&Johnson -4,55%
    Novartis -1,99%
    Pfizer -4,48%



Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

    DJIA -5,07%
    NASDAQ -6,53%
    S&P500 -6,12%.


Azija, Evropa: Pad cena akcija usled povećanja straha ulagača
Nakon jučerašnjeg oštrog pada vrednosti berzanskih indexa na Wall Street-u, kao i usled najnovih izveštaja FED-a (recesija, povećanje nezapolsenosti, opasnost od deflacije..) azijske berze reagovale su jakim padom cena akcija.
 
 
Promene vrednosti najvažnijih berzanskih index-a oko 12:30h:
 
    HANG SENG (Kina) -4,04%
    NIKKEI225 (Japan) -6,89%
    KOSPI (Južna Koreja) -6,70%
    SENSEX (Indija) -3,68%.
 
 
 
Evropske berze pored problema u SAD, Aziji imaju i svojih tekućih problema (ekonomije mnogih zemalja su u ili pred recesijom, nezasposlenost raste (Deutche bank otpušta nove ljude..)..) i iz tih razloga današnje trgovanje započele su padom cena akcija. EU priprema plan pomoći zemljama EU u iznosu od EUR 130 mlrd, pojedine zemlje pokušavaju osnivanjem sopstvenih fondova (Hrvatska- Interventni fond (za slučaj propadanja hrvatskih preduzeća) u vrednosti od cca. EUR 2 mlrd..).
Investitori pokušavaju pronaći konkretnu informaciju koja bi dala podršku tržištima kapitala, ali postaju svesni da postojeći privredni problemi ne mogu biti prevaziđeni "preko noći".
 
 
 
Promene vrednosti najvažnijih berzanskih index-a oko 12:30h:
 
    FTSE100 (London) -2,06%
    DAX (Frankfurt) -2,52%
    CAC40 (Pariz) -2,61%.
 
 
 


Energoprojekt ugovorio novi vredan posao u Gani
Energoprojekt Gana, kompanija Energoprojekta ŠENHLĆ u Gani, zaključila je u toj zapadnoafričkoj zemlji novi ugovor u vrednosti 25,3 miliona dolara, objavio je danas beogradski holding na sajtu Beogradske berze

U gradu Kejp Kost (Cape Coast) Energoprojekt će graditi stadion a rok za realizaciju projekta je druga polovina 2010. godine.
Holding Energoprojekt je za devet meseci ove godine ostvario prihod od 1,59 milijardi dinara (19,8 miliona evra), oko tri i po odsto veći nego u periodu januar/septembar prošle godine.
Istovremeno je ubeležena bruto dobit od 577,4 miliona dinara (7,2 miliona evra), 229 odsto veća nego za devet meseci lane.
Akcijama Energoprojekta, koje su na A Listingu Berze, trguje se na srpskom tržištu kapitala od maja 2001. Trenutno hartija beogradskog holdinga košta 767 dinara prema maksimalnih za godinu dana 2.930 dinara ubeleženih krajem prošle godine i minimalnih 640 dinara iz oktobra 2008.


EBRD planira rekordne investicije u 2009.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) planira znatno povećanja investicija u 2009, kao odgovor na jak uticaj globalne ekonomske krize na zemlje centralne i istočne Evrope, navedeno je u današnjem saopštenju banke

Predsednik EBRD Tomas Mirov je u pismu akcionarima najavio predlog investiranja do sedam milijardi evra u 2009, što je najveća godišnja suma od osnivanja te banke 1991. Predloženim planom je predviđeno povećanje od više od milijardu evra, ili gotovo 20 odsto, u odnosu na postojeće planove za 2009. Kako investicije EBRD obično privlače dodatne finansije od komercijalnih partnera u odnosu od najmanje dva prema jedan, znači da bi ukupne investicije koje bi podstakla EBRD u 2009. mogle dostići 20 milijardi evra, ističe banka u saopstenju.
Mirov je najavio ovaj plan povećanja investiranja nakon poziva grupacije 20 najrazvijenijih zemalja (G20) od 15. novembra da međunarodne finansijske institucije reaguju punim kapacitetima na globalnu krizu.
Dodatne investicije biće usmerene na sve zemlje u kojima posluje EBRD, pre svega na zemlje zapadnog Balkana i manje razvijene privrede u regionu Kavkaza i centralne Azije.
Takođe, EBRD planira da preokrene sadašnje smanjenje investicija u centralnu Evropu, odgovarajući time pozitivno na specijalni poziv za podršku, upućen iz tog regiona. Do polovine dodatnih planiranih investicija biće stoga usmereno na centralnu Evropu, navedeno je u saopštenju.
EBRD je već obećao da će stati uz svoje partnerske banke u tom regionu i ponuditi finansijsku podršku u vidu akcijskog kapitala ili novih zajmova za institucije koje su sposobne na opstanu. Ta banka je akcionar u oko 100 finansijskih institucija u regionu centralne Evrope i kreditor za još 200 takvih institucija.
Banka će takođe nastaviti da pomaže zemljama u podsticanju njihove konkurentnosti u sve težem ekonomskom okruženju, putem povećanja broja programa vezanih za energetsku efikasnost.
EBRD je osnovan da bi ukazivao pomoć bivšim komunističkim zemljama srednje i istočne Evrope i Sovjetskog Saveza u transformaciji na tržišnu privredu. S obzirom na to da je transformacija u srednjoj Evropi i pribaltičkim zemljama praktično okončana, banka je aktivnost poslednjih godina preusmerila dalje na istok i na Balkan.
Prošle godine, EBRD je okončao investiranja u Češkoj, a do 2010. planira da završi investicije u još sedam zemalja - Slovačkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Sloveniji, Estoniji, Letoniji i Litvaniji.


Promene vrednosti indeksa u 16:10


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -4,38% close
CROBEX (Zagreb) -6,76% open
SBI20 (Ljubljana) -7,96% close
BIRS (Banjaluka) -1,53% close
MBI10 (Skoplje) -7,88% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -3,26% open
CAC 40 (Pariz) -4,34% open
DAX (Frankfurt) -3,43% open
ATX (Beč) -3,85% open
SMI (Cirih) -5,02% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -5,49% close
SOFIX (Sofija) -5,35% close
BET (Bukurešt) -3,07% close
RTSI (Moskva) -7,02% close
BUX (Budimpešta) -5,79% close

Azija
Hang Seng (H. Kong) -4,78% close
Nikkei225 (Tokio) -6,89% close
SENSEX (Bombai) -1,83% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -1,47% open
NASDAQ (Njujork) -1,39% open
S&P 500 (Njujork) -2,16% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta