Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dinar se neće srozati
Građani ne treba da strahuju od strmoglavog pada dinara. Ne može se ponoviti situacija sa početka devedesetih, kada je centralna banka emitovala pare državi, ona trošila i dizala plate, inflacija rasla, te se zbog velike količine domaće valute nezadrživo topila njena vrednost, smatra guverner Narodne banke Srbije, Radovan Jelašić. Dinar je, inače, juče blago ojačao prema evropskoj valuti, pa će zvanični srednji kurs u ponedeljak iznositi 87,77 dinara za jedan evro.
Narodna banka Srbije prodala je juče na međubankarskom deviznom tržištu 40 miliona evra, radi ublažavanja prekomerne dnevne fluktuacije kursa. Dinar je u prvih pet dana ove nedelje izgubio na vrednosti 3,96 odsto prema evru, ili 3,45 dinara. Od početka novembra, zaključno s tom intervencijom, NBS je prodala više od 200 miliona evra, a u oktobru je intervenisala sa 269 miliona.
Na pitanje da li i kako NBS može da uradi nešto da spreči dalje slabljenje srpske valute guverner Jelašić za „Blic“ kaže:
- Narodna banka to već čini i svaki put kada prodamo devize na međubankarskom deviznom tržištu mi poništavamo određenu količinu dinara u opticaju i na taj način, povlačimo deo dinarske likvidnosti. Narodnoj banci ne pada na pamet da državi odobri kredit, a pošto mi nećemo emitovati dinare za potrošnju, pre ili kasnije pojaviće se oskudica dinara - objašnjava Jelašić i dodaje da ne postoji ni opasnost da će banke novac iz repo hartija povući u značajnijoj meri i pretvoriti ga u devize.
 


Srbija je nisko zadužena zemlja
Javni dug krajem oktobra iznosio je 8,93 milijarde evra, što je 30,9 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Od ukupnog javnog duga,  direktne obaveze države su 8,02 milijarde evra, a indirektne, odnosno garancije za kredite javnih preduzeća 913 miliona evra, izjavio je juče direktor Uprave za trezor Ivan Maričić.
Srbija će u narednoj godini bez teškoćamoći, kako je naglasio,da otplati dospele obaveze po osnovu javnog duga u iznosu od 587,7 miliona evra. Čak i u slučaju da privredni rast bude, kao što se predviđa, tri odsto, što je upola manje nego ove godine. Uprava za trezor će, najavio je Maričić, do kraja godine početi da emituje državne obveznice koje će na aukcijama moći da kupuju domaća pravna lica i građani, ali i strani investitori.
Dug prema inostranim kreditorima je „težak” 4,84 milijarde evra, dok unutrašnje obaveze, koje uključuju otplatu stare devizne štednje i zajma privredi, iznose 3,2 milijarde evra. –Javni dug Srbije se nominalno smanjivao poslednjih osam godina, kao i njegovo učešće u BDP-u. To je posledica rasta BDP-a, otpisa dela duga i njegove prevremene otplate, kao i smanjenja novog zaduženja– istakao je Maričić u razgovoru sa novinarima.


Najveći rast BDP-a Indije i Rusije
Po tempu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom kvartalu ove godine, prvo mesto među 11 privredno najrazvijenijih zemalja sveta zauzela je Indija.
Podaci, prikupljeni na osnovu izveštaja Međunarodnog monetarnog fonda, Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i nacionalnih statističkih službi, pokazuju da je rast BDP Indije u drugom tromesečju iznosio 7,9 odsto, a Rusije 7,5 procenata u odnosu na isto razdoblje lane.
Treće mesto po tempu rasta BDP pripalo je Brazilu (6,1 odsto), a sledili su SAD (2,1 odsto), Nemačka (1,9 odsto), Britanija (1,5 odsto), Francuska (1,2 odsto), Japan i Kanada sa po 0,7 procenata. Istovremeno, BDP Italije je smanjen 0,1 odsto, dok podaci o dinamici BDP u Kini nisu navedeni.


Budžet manji od deset milijardi evra
Srpski budžet za sledeću godinu biće manji od deset milijardi evra. Država će, kako se planira, prihodovati oko 700, a potrošiti oko 750 milijardi dinara, pa će budžetska rupa biti duboka 40–50 milijardi, što je otprilike 1,5 odsto bruto domaćeg proizvoda. Onako kako je sa MMF-om i dogovoreno.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta