Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Smanjenjem rezerve do stabilnijeg dinara
Pošto referentna kamatna stopa više nema skoro nikakav uticaj na kurs i cene, treba probati sa smanjenjem obavezne devizne rezerve, smatraju ekonomisti





Referentna kamatna stopa, kao osnovna alatka monetarne politike NBS, u situaciji kada nema velikog priliva kapitala i viška likvidnosti na tržištu, ima mali uticaj na cene.

Osnovna kamata koju NBS plaća bankama da bi kupovale njene repo hartije ni ranije nije uticala na promene u kamatama banaka, jer je više od 70 odsto aktive banaka indeksirano u evrima. S druge strane, od 1. oktobra ove godine repo stok se stalno smanjuje (gotovo milijardu evra za manje od dva meseca), iako je, u međuvremenu, centralna banka drastično povećala kamatnu stopu (sa 15,75% na 17,75%), a kurs evra je u poslednja dva meseca skočio za 13 odsto, što ukazuje da kamata više ne utiče previše ni na kretanje kursa.

Alternativa
Kao moguću zamenu za referentnu kamatu kao alatku, koautor sajta Ekonomija.org Nikola Tasić navodi smanjenje obavezne devizne rezerve kako bi se oslobodila sredstva banaka, kojim bi se mogla finansirati privreda, a da se tom merom mogla ublažiti velika depresijacija dinara. I bankari ocenjuju da bi svako povećanje devizne likvidnosti bilo dobrodošlo. Zoran Petrović, zamenik predsednika IO Rajfajzen banke, ističe da se potrošački i gotovinski krediti smanjuju, što znači da nema nikakvog pritiska na tržište i inflaciju sa te strane, tako da su se sasvim stekli uslovi za smanjenje obavezne rezerve. Takođe, on je istakao da bi NBS trebalo da uvede nove instrumente koje koriste druge centralne banke, kao na primer svop operacije na tržištu.

U poslednjem izveštaju o inflaciji, NBS je istakla, uzimajući u obzir sve rizike, da je verovatnije da se referentna kamatna stopa u kratkom roku neće menjati, a i ako bude korigovana, to će pre biti naviše, nego naniže. Bankari ocenjuju da u trenutnoj situaciji povećanje referentne kamatne stope ne bi uticalo na to da banke povećaju kupovinu repo hartija. Petrović smatra da priliv kapitala sada zavisi pre svega od događaja koji su van našeg uticaja.

- To je, pre svega, pitanje okretanja averzije investitora prema riziku u inostranstvu. Ukoliko se bude produbljivala kreditna kriza i recesija, verovatno će ta averzija na tržištima u razvoju biti još veća. Zato je manevarski prostor da se reaguje putem kamatnih stopa na kurs limitiran. U ovom trenutku povećanje referentne kamatne stope teško da bi imalo uticaja - kaže Petrović.

Zoran Petrović smatra da je jedno vreme postojao uticaj kamate NBS na kurs, a Nikola Tasić ističe da ona nikada nije ni imala uticaj na kamate banaka zbog visokog stepena evroizacije naše privrede, a da sada nema veći uticaj ni na kurs dinara.

Otkud višak likvidnosti
- Kamatna stopa raste kada na tržištu ima viška likvidnosti, a nemoguće je da smo mi jedina zemlja u Evropi sa viškom novca. To što sada rastu cene van moći je referentne kamatne stope. I dok privreda zastaje, NBS povlači likvidnost koje ni nema - ocenjuje Tasić.

On upozorava da su troškovi povlačenja likvidnosti tržišta visoki, kao i da se bankama ne isplati da ulažu u privredu kada im NBS daje 17,75 odsto, a pri tome mogu da povuku novac svake dve nedelje. Takođe, postoji i opasnost od odliva tih sredstava, pošto je iznos repo stoka veći od ukupnog novca u opticaju.

- Ukoliko bi se ispraznio repo stok, ako bi na primer centrale ovdašnjih banaka upale u krizu nelikvidnosti, banke bi promenile dinare u evre, a onda bi NBS morala da štampa novac, što bi oborilo dinar i povećalo cene - kaže Tasić, dodajući da je nešto slično radio američki Fed ‘30-ih godina prošlog veka, što je još više produbilo Veliku krizu.


Hemofarm dobio ulaznicu za američko tržište
Beograd - Dobijanje sertifikata američke Agencije za hranu i lekove (FDA) za metilprednizolon injekcije, otvorilo je Hemofarmu vrata američkog tržišta, a prve isporuke počeće u martu naredne godine - najavio je juče na konferenciji za novinare Miodrag Babić (na fotografiji, levo), predsednik Hemofarma


On je podsetio da su u ostvarenje tog cilja Hemofarmovi stručnjaci krenuli pre četiri godine i dodao da je na najveće tržište Hemofarm ušao sa najzahtevnijom farmaceutskom formom - liofiliziranim injekcijama u dvokomponentnim bočicama, koju odlikuje veoma složena i osetljiva proizvodnja. Lek iz grupe sistemskih kortikosteroida izvoziće se u saradnji sa kompanijom Hospira iz Čikaga koja snabdeva bolnice, a ugovor je potpisan na deset godina. Procenjuje se da će izvoz tog leka doneti prihod od 10 do 20 miliona dolara godišnje, što će uticati na smanjenje spoljno-trgovinskog deficita Srbije, a u planu je i dobijanje sertifikata FDA za čvrste forme lekova - kapsule i tablete. Hartmud Reclaf (na fotografiji, desno), predsednik Štada grupe, koja je 2006. kupila većinski paket akcija Hemofarma, ocenio je da će sertifikat FDA podići renome Štade u svetu, a prema oceni potpredsednika Hemofarma Nikole Stankovića, FDA standard otvara perspektivu ne samo za američko nego i druga tržišta. Kako se moglo čuti na konferenciji za novinare, sa Hospirom je planirana dvosmerna saradnja u oblasti onkologije proširenjem palete lekova namenjenih srpskom tržištu.


EBRD: Blagi napredak Srbije u 2008.
London -- Srbija je prosečnu ocenu za napredak u tranziciji popravila sa 2,7 na 2,85 zahvaljujući jačanju finansijskog sektora i liberalizaciji trgovine, objavio je EBRD


Srbija je popravila i ocenu za infrastrukturne refome sa prošlogodišnjih dva na dva plus
Evropska banka za obnovu i razvoj je u izveštaju o tranziciji za 2008. navela da je "Srbija zanačajno napredovala u pravcu regionalnih i evropskih integracija" i da je "postignut i napredak u pregovorima sa Svetskom trgovinskom organizacijom, čiji bi član mogla da postane u 2009. godini".

Evropska banka za obnovu i razvoj je ocenila i da, iako Srbija ima visok ekonomski rast, probleme predstavljaju visok nivo inflacije i deficita tekućeg bilansa plaćanja. S obzirom na to da je monetarna politika u Srbiji restriktivna, neophodno je da fiskalna politika osigura da se javna potrošnja zadrži pod kontrolom.

EBRD navodi da će visoka stopa privrednog rasta u Srbiji verovatno biti smanjena, kratkoročno gledano, zbog uticaja svetske finansijske krize.

Ističe se da će, ukoliko se zadrži politička stabilnost, Srbija verovatno postatati veoma zanimljiva stranim investitorima, ne samo zbog očekivanih privatizacija velikih kompanija i infrastrukturnih projekata, već i zbog prednosti geografskog položaja zemlje.

Naročito je povoljan položaj grada Beograda koji je povezan sa drugim delovime regiona.

Ključni rizik za stabilnost predstavlja pitanje Kosova ali, ocenila je EBRD, očekuje se da Vlada Srbije neće dozvoliti da to pitanje blokira ekonomski napredak i strukturne reforme.

Prema oceni EBRD, privatizacija velikih kompanija u Srbiji sporo napreduje i veliki broj velkih društvenih i državni kompanije još nije prodat.

Naglašava se da je veoma zančajno da svi tenderi i prodaje budu transparentni kako bi se privukle neophodne visokokavalitetne investicije.

Srbiji je neophodna i izgradnja infrastrukture i predstoje joj suštinske refome u energetici, saobraćaju i telekomunikacijama.

Prema mišljenju EBRD, novoustanovljeni Nacionalni savet za infrastrukturu bi trebalo da odredi prioritete dugoročnih reformi kao što su efikasna i nezavisna regulativa i učešće privatnog sektora.

Kako se navodi, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji i ukidanje zabrane izvoza žitarica, doprinelo je da Srbija popravi ocenu u oblasti trgovine i spoljnotrgovinske razmene sa tri plus na četiri minus.

Snažan rast finansijskog posredovanja i širenja finansijskih usluga u poboljšanom zakonskom okviru doprineo je da se ocena za bankarske reforme i liberalizaciju kamatnih stopa poveća sa tri minus na tri.


U igri i MPC i Delta
Izlazak u javnost, pre nego što se tender završi, mogao bi da znači da MPC želi da istakne svoj uspeh, ali ima i onih koji smatraju da je spinovanje javnosti zapravo zauzimanje pozicija za pregovore po završetku tendera

Ovako bi trebalo da izgleda Deltin „šoping mol” na Auto komandi Nije još sve gotovo. To bi mogao da bude zaključak trenutnog odmeravanja snaga na tenderu za zakup atraktivnog placa od tri hektara na beogradskoj Autokomandi. Iako iz MPC, kompanije biznismena Petra Matića, tvrde da je učešće u nadmetanju za tri hektara na Autokomandi isključivo deo biznis-plana, čini se da postoji i „plan plus“. MPC jeste ponudio najveću sumu, dve milijarde dinara, na tenderu, ali je za tu kompaniju neuobičajeno da sa takvom informacijom „istrčava“ u javnost pre nego što se tender dovede do kraja i pre nego što gradonačelnik Dragan Đilas potvrdi da će ta kompanija u narednih 99 godina koristiti plac pored autoputa. U poslovnim krugovima Beograda taj potez MPC-a tumači se i kao mala razmetljivost, a mnogo više kao zauzimanje pozicija pred definitivni rasplet zaposedanja jedne od najatraktivnijih gradskih lokacija. Pri tome, pregovaračka pozicija podrazumeva i bilateralne „pregovore“ sa Miroslavom Miškovićem, odnosno njegovom kompanijom Delta, koja je takođe zainteresovana za ta tri hektara.

Kao argument da MPC „tvrdi pazar“ služi i podatak je ta kompanija, mimo svoje dosadašnje prakse, medijima poslala saopštenje u kojem obaveštava javnost da je prvoplasirana na tenderu za zakup zemljišta na Autokomandi. Ta informacija, koja je stigla sedam dana posle otvaranja ponuda, sadržala je i šturu najavu da će na prostoru između autoputa i Bulevara oslobođenja biti sagrađen poslovno-komercijalni centar od 90.000 kvadrata. Istina, MPC je potvrdio da nema idejno rešenje, ni koncept budućeg projekta na zemljištu, što nije neobično, i obećao da će sve to pripremiti u naredna dva meseca.

I kompanija Delta je učestvovala na tenderu, verovatno sa ambicijom da ta tri hektara ukrupni sa placem koji ima u komšiluku, ali je primetno suzdržana u javnoj komunikaciji. Suština komentara Delte na događanja oko Autokomande svela su se na poruku: „Sačekajmo okončanje tenderske procedure”. Na osnovu dostupnih informacija može se steći utisak da Delta ne odustaje od planirane izgradnje dva poslovna nebodera u Beogradu. Pa ako ne bude moglo na Autokomandi, onda će već moći na nekom drugom gradskom placu.

U Direkciji za građevinsko zemljište, instituciji koja je raspisala tender, potvrđuju da zemljište na Autokomandi nije zvanično dodeljeno sve dok komisija ne proanalizira sve ponude, ne donese predlog o dodeli i ne prosledi ga gradonačelniku napotpis. Inače, posao komisije je da u roku od 30 dana proceni vrednost svake ponude, a već sada se upozorava da ponekad nije dovoljno da kupac postane onaj ko je izlicitirao najvišu cenu. Jer, u obzir će se uzimati i, na primer, ponuđeni način otplate ili dinamika gradnje.

U slučaju kada se za zakup zemljišta nudi isključivo keš, a ne kompenzacija u izgrađenim kvadratima, pobednik neće biti sporan. Onaj ko ponudi najviše para taj dobija plac, kaže za „Politiku” konsultant za investicije koji je želeo da ostane anoniman. On procenjuje da, recimo, Delta sada ipak može da se dokopa parcele i tako realizuje svoj plan o izgradnji šoping mola i dve dvadesetjednospratne poslovne kule, ali samo pod uslovom da MPC odustane od tendera.

Ima i onih koji tipuju na opciju da se dva nekrunisana kralja beogradskog građevinsko-poslovnog biznisa dogovore. Prema tom scenariju, MPC bi Delti prepustio pravo gradnje na Autokomandi, ali uz ustupak na nekoj drugoj strani, tipa „ja tebi pravo gradnje, ti meni pravo da dovedem novi brend”.

Oni koji tu opciju smatraju realnom ukazuju da MPC, čak i ako dobije plac na Autokomandi, nema jasan plan šta će sa ta tri hektara uz autoput, a da Delta ima kristalno jasan plan. Delta je pre tri godine kupila servisno preduzeće Autokomanda za 1,41 milijardu dinara, po ceni osam puta višoj od početne, sa jasnom namerom da se širi na toj lokaciji.

U to vreme je, prema odluci Skupštine grada, Urbanistički zavod po narudžbini Direkcije za građevinsko zemljište već radio plan detaljne regulacije za uređenje atraktivnog i neiskorišćenog prostora uz autoput.

Društvo urbanista je raspisalo, a Delta finansirala konkurs za urbanističko rešenje tog prostora. Njena prvobitna ideja, verovatno računajući i na to da će zakupiti i susedne gradske parcele, bila je da tu izgradi trgovinski centar i dve poslovne kule od po četrdeset spratova, ali urbanisti to nisu dozvolili. U konačnoj verziji plana, usvojenoj u septembru prošle godine, spratnost poslovnih kula je prepolovljena.

– Korisnik placa ili investitor može da finansira izradu plana, da naručuje i finansira arhitektonske i urbanističke konkurse. To je njegovo legitimno i zakonsko pravo, jer je svima u interesu da prostor bude uređen na obostrano zadovoljstvo. Ali, konkurs izražava interes investitora, a plan detaljne regulacije i javni uvid koji prethodi njegovom usvajanju baš služe da se ti ponekad nerealni apetiti investitora koriguju – objašnjava proceduru Branko Bojović, jedan od vodećih urbanista.

Ako sve ostane kao što je u ovom trenutku zamislio MPC, onda će „Delta“ morati da se zadovolji šoping molom na svom placu, a MPC će pod hitno morati da smisli šta će sa 90.000 kvadrata zadatih koordinata.


Wall Street: Oscilacije cena oko pređašnjih vrednosti
 Jučerašnje trgovanje na Wall Street-u proteklo je u oscilaciji cena oko pređašnjih vrednosti, a potporu ulagačima dala je objava novog plana pomoći američkoj ekonomiji.

Naime, zajednički program FED-a i Ministarstva finansija podrazumeva pomoć u iznosu od USD 800 mlrd. Henry Paulson je izjavio da se nikako ne sme zanemariti pomoć samim potrošačima, jer potrošnja čini čak 70% američkog GDP-a, tako da je program FED-ove banke u New York-u od USD 200 mlrd usmeren upravo na pomoć potrošačima (kreditne kartice, auto krediti..). Ministarstvo finansija će sa USD 20 mlrd podržati FED u tom planu. Pored ovih USD 200 mlrd, FED će iz svojih rezervi izdvojiti još USD 600 mlrd za pojačano odobravanje hipotekarnih stambenih kredita.
 
FED je takođe objavio da će otkupiti do 500 milijardi dolara HoV oslonjenih na hipotekarne kredite, odobrene od strane Fannie Mae, Freddie Mac i Ginnie Mae, tri hipotekarne agencije koje pod pokroviteljstvom Vlade pridonose dostupnosti stambenih kredita.

Ovaj plan objavljen je u pravo vreme, jer je danas objavljeno da je GDP u SAD u trećem tromesečju pao 0,5% (najniži nivo u proteklih 7 godina). Takođe stopa potrošnje je ostvarila najveći pad u poslednjih 28 godina.

Objavljivanje gore navedenog plana dalo je podršku investitorima, jer su njihova očekivanja da će se konačno tržište kredita odmrznuti, te da će se samim tim i potrošnja pokrenuti sada uvećana.

I pored novog plana pomoći, ono što i dalje zabrinjava američke građane, to je povećanje nezaposlenosti, kao i veoma loša situacija u kojoj se nalazi automobilska industrija.

U skladu sa dobrim i lošim vestima ponašaao se i Wall Street, pa su indexi trgovanje završili na nivoima približnim onima od prethodnog trgovanja. NASDAQ je posustao jer je većina akcija iz tehnološkog sektora ostvarila pad cena (zbog toga što je Cisco Systems najavio de će na 5 dana zatvroiti prodaju u Severnoj Americi (zbog redukcije troškova)).
 




Zapažanja:

• Pad cene nafte uticao jena oporavak potrošačkog poverenja, pa je samim tim i Index potrošačkog poverenja u Novembru porastao na 44,9%, sa rekordno niskog nivoa od 38,8% u Oktobru
• Plan pomoći od USD 800 mlrd neće početi da se primenjuje pre februara meseca
• GDP u SAD u trećem tromesečju pao je 0,5% (najniži nivo u proteklih 7 godina).




Promena cena roba:

- Nafta- cena nafte pala je za 6,84% i sada iznosi USD 50,77 po barelu
- Zlato- cena ovog plemenitog metala porasla je za 0,01% i trenutno iznosi USD 820,50 po unci
- Srebro- cena je pala za 0,70% i trenutno iznosi USD 10,71
- Platina- cena je porasla za 0,60% i sada iznosi USD 871,60.




Promena cena akcija finansijskog sektora:

    Citigroup +2,18%
    JP Mogran +7,94%
    Bank of America Corporation +1,44%
    Goldman Sachs +6,47%
    Wachovia -0,19%
    AIG -2,26%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. -1,37%
    Google +9,53%

Tehnološki sektor:
    IBM +0,95%
    AMD -3,23%
    Microsoft Corporation -3,38%
    Oracle -3,97%
    Cisco Sys -5,98%
    Apple -2,31%
    Intel Corporation -3,17%
    Dell Inc. +2,76%

Aluminijum:
    Alcoa +6,01%

Industrija:
    General electric +3,34%
    3M Company +0,60%
    The Procter&Gamble -2,32%

Auto industrija:
    General motors -0,84%
    Ford Motor +6,41%
    Toyota Motors -2,04%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. -0,88%
    Chevron Corp. +3,00%
    British petroleum +2,73%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. -1,40%
    United Technologies Corp. -4,03%
    Delta Air Lines +14,15%

Hrana i piće:
    Coca Cola -0,35%
    McDonalds +2,34%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline -3,31%
    Johnson&Johnson -0,69%
    Novartis -5,24%
    Pfizer -0,62%



Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

    DJIA +0,43%
    NASDAQ -0,50%
    S&P500 +0,66%.


Promene vrednosti indexa u 16:10


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) 0,23% close
CROBEX (Zagreb) -5,28% close
SBI20 (Ljubljana) -0,11% close
BIRS (Banjaluka) -1,38% close
MBI10 (Skoplje) 0,73% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -2,08% open
CAC 40 (Pariz) -2,30% open
DAX (Frankfurt) -1,45% open
ATX (Beč) -4,55% open
SMI (Cirih) -1,48% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 0,18% open
SOFIX (Sofija) -1,98% close
BET (Bukurešt) -0,97% open
RTSI (Moskva) -3,64% close
BUX (Budimpešta) -1,46% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 3,81% close
Nikkei225 (Tokio) -1,33% close
SENSEX (Bombai) 3,81% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -0,99% open
NASDAQ (Njujork) 0,12% open
S&P 500 (Njujork) -0,98% open


Russians to buy NIS Dec. 20?
Russia and Serbia signed on Tuesday in Moscow a protocol on economic, scientific and technical cooperation between the two countries.

Co-chairmen of the Serbian-Russian Mixed Committee Serbian Deputy PM Ivica Dačić and Russian Minister of Emergency Situations Sergei Shoigu signed the protocol, which envisages that the Russo-Serbian strategic energy agreement should be realized in all of its three parts.

Dačić said that in addition to the sale of Serbia's oil monopoly NIS to Gazprom, it was important for Belgrade that the South Stream natural gas pipeline through Serbia will also be built, along with the modernization and enlargement of the gas storage facility in Banatski Dvor.

"We received this confirmation from the Russian side. Gazprom will pledge to realize all three deals in the next few days. We expect the signing of the contracts," Dačić said, according to Tanjug news agency.

The minister told B92 that the Serbian side "did not talk about the sale of NIS, the price, or the way in which it is done", adding that the delegation was in Moscow with the intention to secure guarantees that all three elements of the energy arrangement would be carried out.

Shoigu said after the ceremony today said that documents under which Gazprom would buy 51 percent of NIS would be prepared and signed by December 20.

The Russian minister added that the protocol envisaged specific dates for the construction of the South Stream gas pipeline in Serbia and modernization of the gas storage facility in Banatski Dvor.

Should the contracts be signed at the end of December, it will come eleven months after then Russian President Vladimir Putin, his Serbian counterpart Boris Tadić, and former Serbian Prime Minister Vojislav Koštunica agreed on and signed the energy deal in Moscow.

The agreement has in the meantime been ratified in the Serbian parliament.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta