Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Wall Street: Oktobar- mesec velikih potresa
Trgovanje od 31.10. na Wall Street-u donelo je uglavnom oscilacije index-a oko vrednosti postignutih prethodnih dana. Investitori kao da su želeli da im se poslednji dan “crnog oktobra” ne završi u minusu, pa su se trudili da indexe drže u zelenoj zoni. U tome su i uspeli, jer su sva tri vodeća index-a većinu dana proveli u plusu.

Teško je reći da ulagači na Wall Street-u smatraju da je kriza prošla te da stoga kupuju akcije i dižu cene posebno imajući u vidu prilično brzo povećavanje nezaposlenosti kao i još brži pad potrošačke snage građana Amerike), ali da se nagovestiti da je sve više investitora koji smatraju da je dno tržišta dotaknuto i da je sada vreme za kupovinu akcija. Podršku vide u novim merama FED-a (kroz ubrizgavanje novčanih sredstava u finansijski system, smanjivanje kamatnih stopa..), kao i u laganom “odmrzavanju” međubankarskog tržišta (jer kamatna stopa za međubankarske pozajmice beleđi višedevni pad, što ukazuje na povećanje poverenja u banke).

U poslednjim minutama trgovanja po ko zna koji put došlo je do malo bržeg oporavka index-a (najviše zahvaljujući skoku cena akcija bankarskog sektora), tako da su sva tri index-a dan završili u solidnom plusu. Ono što donekle ohrabruje investitore na Wall Street-u, to je činjenica da su sva tri vodeća index-a (Dow Jones, Nasdaq i S&P500) proteklu nedelju završili u solidnom plusu, mada nikako nisu prenebegli činjenicu da je tom rastu prethodio drastičan pad cena akcija.

Veoma bitna vest je da prema navodima MarketWatch-a, Vlada George Bush-a neće dozvoliti General Motorsu merdžovanje sa Chrysler-om, tako da će se Chrysler sada vrlo verovatno okrenuti pregovorima sa Nissan Motors-om i Renault-om.

Cena sirove nafte gotovo ceo dan bila je ispod vrednosti postignute na prethodnom trgovanju, ali je u poslednjim minutima trgovanja zajedno sa jačim skokok cena akcija i cen asirove nafte otišla u +2,80% (trenutna cena sirove nafte iznosi USD 67,81 po barelu). Za razliku od sirove nafte, cene zlata I srebra pale su za -2,75 odnosno -0,56%.
 




Karakretistike meseca oktobra na Wall Streetu- ukratko:
 
Mesec oktobar (najlošiji mesec od 1987. godine) na Wall Street-u ostaće upamćen kao mesec u kome je volatilnost bila jako izražena (istorijski rastovi i padovi Dow Jones-a, S&P500) nesigurnost ulagača često je prelazila u paniku, kvartalni rezultati kompanija većinom veoma loši.. čime oktobar dospeva na listu jednog od najlošijih meseci u istoriji Wall Street-a. U mesecu oktobru (sudeći po Dow Jones Wilshire 5000 indeksu, koji sadrži gotovo sve akcije u SAD-u) vrednost akcija američkih kompanija pala je za čak USD 2.500 mlrd. Takođe, oktobar mesec je najveće gubitke doneo i u velikoj depresiji 19
Neslavni rezultati vodećih index-a (Izvor: CNNMoney):
- Dow Jones je mereno izgubljenim poenima ostvario najgori rezultat u istoriji, a mereno procentualnom promenom- nije među prvih 10 najvećih mesečnih padova
- Nasdaq je mereno izgubljenim poenima ostvario sedmi najgori rezultat u istoriji, a mereno procentualnom promenom nalazi se na šestom mesto najgorih meseci
- S&P500 je mereno izgubljenim poenima ostvario najgori rezultat u istoriji, a mereno procentualnom promenom nalazi se na devetom mesto najgorih meseci

Pored pada cena akcija, u oktobru su jako pale i cene robe: derivati sirove nafte su na mesečnom nivou pali za cca. 35% (što predsttavlja najveći mesečni pad nafte još od daleke 1983. godine), zlato (najveći mesečni pad (13%) od 1983. godine) i srebro su takođe izgubili na svojoj vrednosti (što dalje potvrđje stepen nepoverenja investitora), dok su recimo Treasury Bonds USA (sa rokom dospeća od 30 godina) 6. oktobra pale na najnižu istorijsku vrednost od samo 3,935%.


Promena cena akcija finansijskog sektora:

    City Group +0,54%
    JP Mogran +9,65%
    Bank of America Corporation +6,10%
    Goldman Sachs +1,53%
    Wachovia +8,46%
    AIG +17,18%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. -0,85%
    Google -0,09%

Tehnološki sektor:
    IBM +2,51%
    AMD -1,69%
    Microsoft Corporation -1,33%
    Oracle -0,16%
    Cisco Sys -0,11%
    Apple -3,11%
    Intel Corporation -0,86%
    Dell Inc. -0,41%

Aluminijum:
    Alcoa +0,44%

Industrija:
    General electric -4,61%
    3M Company +2,80%
    The Procter&Gamble +2,31%

Auto industrija:
    General motors -4,61%
    Ford Motor -3,95%
    Toyota Motors +1,81%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. -1,24%
    Chevron Corp. +0,57%
    British petroleum +0,24%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. +3,39%
    United Technologies Corp. +2,59%
    Delta Air Lines +14,97%

Hrana i piće:
    Coca Cola -1,34%
    McDonalds +0,10%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline +2,11%
    Johnson&Johnson +1,27%
    Novartis +3,39%
    Pfizer -0,84%



Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

    DJIA +1,57%
    NASDAQ +1,32%
    S&P500 +1,54%


Za elektrane pet milijardi evra
Beograd - Odlaganje izgradnje novih elektrana Elektroprivredu Srbije koštaće oko 250 miliona evra godišnje, a značajno će biti ugrožena i stabilnost elektroenergetskog sistema Srbije - jedan je od zaključaka Međunarodnog seminara Elektrane 2008. održanog prošle nedelje u Vrnjačkoj Banji


Odlaganje gradnje novih elektrana EPS koštaće oko 250 miliona evra godišnje

Prema rečima Aleksandra Jakovljevića, direktora Sektora EPS za strategiju, sledeće godine će iz uvoza biti obezbeđeno 2,1 milijarda kilovat-sati struje, a 2010. godine 2,4 milijarde kilovat sati. U odnosu na ovu godinu to znači povećanje od 50, odnosno 70 odsto.

- Ukoliko naredne godine budu sušne nabavka struje u inostranstvu će morati da bude još veća, u 2009. čak tri milijarde kilovat-sati, a 2010. godine 4,3 milijarde. Jedini način da se spreči da Srbija postane zemlja koja je potpuno zavisna od uvoza električne energije jesu izgradnja novih proizvodnih objekata - ističe Jakovljevići dodaje da EPS namerava da do 2015. godine, u izgradnju novih kapaciteta, uloži 9,2 milijarde evra.

Od predviđene sume pet milijardi evra potrebno je za nove kapacitete, odnosno za izgradnju tri termoelektrane i bar dve hidroelektrana na Drini koje će se graditi u saradnji sa Elektroprivredom Republike Srpske. Oko četiri milijarde evra bi trebalo izdvojiti za održavanje tehničke proizvodnje i dostizanje ekoloških standarda. EPS će obezbediti 3,3 milijarde evra za realizaciju projekata, biće uzeti i krediti vredni 3,8 milijardi dok je planirano da strateški partneri ulože 1,8 milijardi evra. Ukoliko se tenderi za izgradnju novih elektrana raspišu do kraja godine kako je to najavio ministar rudarstva i energetike Petar Škundrić, prvi od novih kapaciteta, modernizovana Termoelektrana - Toplana Novi Sad, snage 450 megavata, bila bi na mreži 2012. godine. Zatim bi 2014. godine u proizvodnju ušao prvi blok Termoelektrane Kolubara B, a sledeće drugi (oba snage od po 350 megavata), dok bi Blok B3 u TA Nikola Tesla od 700 megavata struju proizvodio od 2016. godine. Jakovljevićnaglašava da bi realizacijom svih ovih projekata prestala potreba da Srbija uvozi struju jer bi se potrebne količine proizvodile u zemlji.

Prema njegovom mišljenju jedan od preduslova za ispunjenje svih ovih planova je da EPS obezbedi prihode od prodaje struje. U tom cilju cena električne energije koja sada iznosi oko pet evrocenti po kilovat-satu morala bi da se u narednim godinama postepeno povećava kako bi 2015. godine dostigla 10,3 evrocenta po kilovat-satu.


Electricity prices set to rise in 2009
Energy and Mining Minister Petar Škundrić announced that the price of electric power in Serbia could go up in the first quarter of next year.

"There is no room for electricity price increases by the end of the year, but in the first quarter of 2009 the government will consider a request from Elektroprivreda Srbije [EPS] to increase the prices," he told Beta on Saturday.

Škundrić, however, could not specify the figure of the likely price hike.

He also warned that if EPS – Serbia's state-run power corporation – were to be privatized at this time, that increase would go as high as 40 percent, "in order to reach the market level".

"EPS would gain much more if it were able to export electricity at this point," the minister added.

The last, 8.9 percent increase in the prices of electricity delivered to households was on Aug. 1,

Škundrić also told the news agency that Serbia will not see construction of nuclear power plants in the next 15 years.


Struja skuplja od prvom tromesečja 2009.
Do kraja godine nema prostora za povećanje cene struje, kaže ministar rudarstva i energetike Petar Škundrić

Petar Škundrić Srpski ministar rudarstva i energetike Petar Škundrić izjavio je da bi struja u Srbiji mogla da poskupi u prvom tromesečju naredne godine. „Do kraja godine nema prostora za povećanje cene struje, ali u prvom kvartalu 2009. godine vlada će razmotriti zahtev Elektroprivrede Srbije za povećanje cene električne energije”, kazao je on.

Škundrić nije mogao da precizira za koliko će struja poskupeti, dodajući da prvo treba da se uradi jedna kompletna analiza kako će se poskupljenje odraziti na građane i na privredu.

On je dodao da ukoliko bi se EPS u ovom trenutku privatizovao, cena struje u Srbiji porasla bi za oko 40 odsto, kako bi se dostigao tržišni nivo. „EPS-u bi se mnogo više isplatilo kada bi mogao u ovom trenutku da izvozi struju, jer bi mnogo više dobio”, kazao je Škundrić.

Škundrić je naglasio da EPS što pre treba da prestane da ima socijalnu funkciju i da postane preduzeće koje će da povuče ukupan privredni razvoj zemlje.

Struja za domaćinstva u Srbiji poskupela je poslednji put 1. avgusta u proseku 8,9 odsto i prosečna godišnja cena kilovat-sata je 4,51 dinar. Pre toga, poskupljenje je bilo 1. marta u proseku 7,6 odsto, a od tada se primenjuje i novi tarifni sistem za obračun utrošene električne energije.



Još 15 godina bez nuklearke

Srpski ministar rudarstva i energetike Petar Škundrić izjavio je da u Srbiji u narednih 15 godina sigurno neće biti izgrađena nuklearna elektrana. „Od trenutka kada se pristupi izradi studije izvodljivosti pa do izgradnje atomske centrale treba da prođe minimum 12 godine i ne treba niko da se plaši da će u narednih 15 godina u Srbiji biti podignuta atomska centrala”, kazao je on u intervjuu agenciji Beta.

Škundrić je naglasio da to što Srbija ima moratorijum na nuklearne elektrane, ne znači da ima i moratorijum na stručne i naučne rasprave o upotrebi nuklearne energije. „Srpska javnost mora da zna da je cela Evropa takoreći premrežena nuklearnim elektranama. Zemlje u okruženju imaju, grade ili planiraju da grade nuklearne elektrane i ne vidim zašto postoji strah da se o tome razgovara u Srbiji”, kazao je on.

Škundrić je dodao da će Italijani verovatno u Albaniji da grade nuklearnu elektranu, da u Bugarskoj već postoji jedna i da je u toku izgradnja druge, kao i da Hrvatska planira da izgradi bar dve nuklearne elektrane.

Prema njegovim rečima, podizanje i korišćenje atomske centrale angažuje veliki broj radnika kroz projekat izgradnje i servisiranja.

Srpski ministar energetike je naglasio i da Srbija treba da se ozbiljno pozabavi i pitanjima uklanjanja nuklearnog otpada iz Vinče nadomak Beograda i da za taj problem pronađe sistemsko i trajno rešenje.


Krediti na kašičicu
Beograd - Jedna od (ne)očekivanih reakcija štediša u Srbiji koji su se uplašili svetske finansijske krize, bilo je povlačenje depozita iz banaka. Procenjuje se da je taj odliv deviznih uloga umanjio ukupnu štednju za 10 do 12 odsto


- Ukupan iznos depozita građana u bilansima banaka, krajem septembra iznosio je oko 25 odsto. Ako je tačno da je odliv depozita bio na nivou od 10 odsto, onda to znači da je u ukupnoj bilansnoj sumi banaka štednja smanjena samo za 2,5 odsto. To drugim rečima znači da taj iznenadni odliv neće ugroziti likvidnost i stabilnost bankarskog sistema. Ali, ukoliko dođe do ozbiljnijeg pada priliva kapitala iz inostranstva taj iznenadni odliv neće ugroziti likvidnost, to će značiti da će banke morati da smanje kreditne potencijale. Odnosno, za 2,5 odsto će biti manje novca koji će privreda i građani moći da koriste preko raznih vrsta kredita. Treba, međutim, naglasiti da je zahvaljujući merama NBS, kojima su oslobođene obavezne rezerve, likvidnost banaka povećana, tako da je „ispeglan“ odliv depozita, i nije značajno smanjen potencijal bankarskih plasmana u zemlji - kaže za Danas Mirko Španović, član Izvršnog odbora Hipo Alpe Adria Banke u Beogradu.

Španovićsmatra da je iskazani stepen nepoverenja, izražen kroz povlačenje štednje, više posledica psiholoških efekata svetske finansijske krize, ali i loših iskustava građana Srbije iz bliske prošlosti. On procenjuje da će mere Vlade, povećanje garancije za depozite do 50.000 evra, kao i ukidanje poreza na kamate, uz visoke devizne rezerve zemlje, uticati da se štednja ponovo vrati u banke. Španovićnapominje, da je Srbija doskora bila jedina zemlja u Evropi koja nije imala nikakvu štednju, i da je za relativno kratko vreme stanovništvo steklo poverenje u bankarski sektor, i dalo mu oko šet milijardi na čuvanje.

I Vladimir Marković, potpredsednik Izvršnog odbora Findomestik banke u Beogradu, deli isti optimizam, bez obzira na to što se domaće bankarstvo nalazi u delikatnoj situaciji. Jer, sa jedne strane banke moraju da prikupe novu štednju, a s druge strane, moraju da ubede „stare štediše“, sve one koji su podigli uloge, da ih vrate.

- To je delikatan posao, ali banke u Srbiji su imale najveću moguću proveru ovih dana. Naime, svako ko je želeo da podigne svoj novac to je mogao da uradi bez problema. Za štedišu je to važno, to unosi sigurnost i poverenje. Ubeđen sam da će vremenom, svi koji su svoj novac podigli iz banaka i čuvaju kod kuće, vratiti u banke. Ali, istovremeno, banke su ostale likvidne i solventne, što je dokaz da je bankarski sektor u nas stabilan. Istovremeno, domaći izvori finansiranja dobijaju na značaju, jer cena kapitala u Evropi je za oko tri odsto viša, nego pre izbijanja finansijske krize - komentariše Marković. On kaže, da su sve banke u Srbiji, čije se matice nalaze u inostranstvu dobile jasna upozorenja da se okrenu domaćim izvorima, jer su jeftiniji nego strane kreditne linije. Prema inostranim procenama, kaže Markovićza naš list, kod građana Srbije nalazi se oko četiri milijarde evra neraspoređenih sredstava, na koje banke mogu da računaju da će završiti na njihovim računima.


Otpremnina od 300 evra po godini radnog staža
Kragujevac -Izjašnjavanje radnika bivše Zastavine Fabrike automobila o opcijama socijalnog programa za rešavanje radno-materijalnog statusa i položaja „automobildžija“, nakon dolaska Fijata u Zastavu, počinje danas i trajaće do 20. novembra. Podsetimo da je Ptrotokolom o socijalnom zbrinjavanju zaposlenih u Fabrici automobila i potonjim aneksima dog dokumenta, između ostalog, predviđeno prevremeno penzionisanje „automobildžija“, uz državni dokup do pet godina staža, otpremnine od po 3.250 evra i mesečne prinadležnosti od 60 odsto prosečne republičke plate do odlaska u mirovinu


U Fabrici automobila trenutno je zaposleno nešto više od 3.700 radnika, a njih oko 1.000 ispunjava uslov vezan za odlazak u prevremenu penziju. S druge strane, oni radnici koji ne ispunjavaju taj uslov, a ipak žele da napuste fabriku, mogu da dobiju 300 evra otpremnine po godini radnog staža.

S ovim u vezi valja napomenuti da će, na osnovu prošlonedeljnog dogovora Zastavinog Sindikata i nadležnih u Ministarstvu ekonomije, u novoformiranoj kompaniji Fijat automobili Srbija u Zastavi, radno biti angažovani radnici bivše Zastavine Fabrike automobila. U novoj firmi najpre će, do kraja godine, biti zaposleno 1.000 „automobildžija“, u prvoj polovini naredne godine biće angažovano još 700 radnika, dok će ostali biti upošljavani sukcesivno, u zavisnosti od realizacije proizvodno - poslovnih planova kompanije Fijat automobili Srbija, koja će imati 2.433 radnika. Pored ovih 2.433 „automobildžija“, još 500 njihovih kolega biće angažovani u italijanskim firmama koje proizvode delove i komponente za ugradnju u Fijatove modele, a koje će biti locirane u Zastavinom fabričkom krugu. Radnici bivše Fabrike automobila imaće prioritet i pri zapošljavanju kod ostalih Fijatovih dobavljača, koji najavljuju izgradnju svojih pogona u industrijskoj zoni u Kormanskjom polju, nadomak Kragujevca.

Svi radnici nekadašnje Zastavine Fabrike automobila do prelaska u novu Fijatovu kompaniju, ili neku od Fijatovih kooperantskih firmi primaće mesečne prinadležnosti, u visini sadašnje zarade u Zastavi, bez nadokane za topli obrok i regres.

Nakon izjašnjavanja Zastavinih „automobildžija“ o socijalnom programu za rešavanje njihovog radno-materijalnog statusa i položaja, koje će, ponovimo, biti okončano 20. novembra, startovaće testiranje radnih, stručnih i drugih kvaliteta i karakteristika zaposlenih u Fabrici automobila, na osnovu čega će biti određeno kojih će 2.433 radnika biti angažovano u kompaniji Fijat automobili Srbija.



Isplata zakinutih zarada

Za danas je u Zastavi zakazan i početak izjašnjavanja radnika o vansudskom poravnanju spora vezanog za isplatu zakinutih zarada svim sadašnjim i bivšim radnicima svih Zastavinih fabrika od 1997. do 2001. godine. Vlada Srbije za isplatu zakinutih zarada u Zastavi obezbedila je 800 miliona dinara, a taj novac će radnicima biti isplaćen u četiri jednake godišnje rate. Prvih 200 miliona dinara, na ime zakinutih zarada, radnicima Zastave trebalo bi da bude isplaćeno do kraja ove godine.


Turkish companies want Corridor 10
Turkish businessmen are interested in investing in the sectors of energy, infrastructure and industry, said for Emportal Deputy Prime Minister of Serbia Bozidar Djelic after a number of meetings with the leading Turkish businesspeople.

During the conference of the World Economic Forum in Istanbul Deputy Prime Minister of Serbia Bozidar Djelic met the leading people of the strongest Turkish companies – Koc, Dogan, Sabanci, Enka, as well as Turkish ministers in charge of the economic sector at the Turkish Government.

During these meetings they spoke about construction of Corridor 10 and Turkish participation in this project. Turkish participation is very important, since only if Turkey accepts this corridor as a transit one, the traffic intensity can be payable for investing in this road.

“Besides construction, Turkish companies are also interested in participation in a number of transport services accompanying the motorways,” said Djelic.

Representatives of the leading Turkish companies expressed interest in various industrial branches in Serbia. Sabanci is interested in investing in manufacture of trucks in Serbia, cement industry and production of tires, while a lot of companies see their role in the energy sector, since Turkey has the biggest energy project in the world that should enable production of new 50,000 mB of electricity.


Promene vrednosti indexa u 13:45


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) 1,69% close
CROBEX (Zagreb) 1,24% open
SBI20 (Ljubljana) 0,31% close
BIRS (Banjaluka) 0,04% close
MBI10 (Skoplje) 0.53% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 0,47% open
CAC 40 (Pariz) 0,46% open
DAX (Frankfurt) 1,04% open
ATX (Beč) 3,33% open
SMI (Cirih) 0,52% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 0,30% open
SOFIX (Sofija) -1,96% close
BET (Bukurešt) 3.46% open
RTSI (Moskva) 0,00% ne rade danas
BUX (Budimpešta) 2,37% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 2,69% close
Nikkei225 (Tokio) 0,00% ne rade danas
SENSEX (Bombai) 5,62% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) 1,57% close
NASDAQ (Njujork) 1,32% close
S&P 500 (Njujork) 1,54% close


Promene vrednosti indexa u 16:21


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) 1,69% close
CROBEX (Zagreb) 1,87% close
SBI20 (Ljubljana) 0,30% close
BIRS (Banjaluka) 0,07% close
MBI10 (Skoplje) 0.53% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 0,41% open
CAC 40 (Pariz) 0,50% open
DAX (Frankfurt) 0,46% open
ATX (Beč) 2,34% open
SMI (Cirih) 0,00% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -1,27% open
SOFIX (Sofija) -1,96% close
BET (Bukurešt) 3.46% close
RTSI (Moskva) 0,00% ne rade danas
BUX (Budimpešta) 3,02% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 2,69% close
Nikkei225 (Tokio) 0,00% ne rade danas
SENSEX (Bombai) 5,62% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -0,05% open
NASDAQ (Njujork) 0,40% open
S&P 500 (Njujork) -0,23% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta