Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Tigar bezub u odbrani A listinga
Pirotska kompanija može malo toga da učini da bi podigla obim prometa i broj transakcija svojim akcijama i tako ostala na A listngu Beogradske berze, kažu berzanski stručnjaci



Učinićemo sve što možemo, kaže Srđan Stojanović, šef korporativnih komunikacija u kompaniji „Tigar"


Listing A Beogradske berze mogao bi se uskoro svesti sa četiri na dve kompanije. Pored Metals banke, koja je u fazi isključenja na vanberzansko tržište zbog nepoštovanja berzanskih pravila o izveštavanju, na listi sada „visi" i „Tigar". Piroćanci bi, iako jedna od najtransparentnijih kompanija na Beogradskoj berzi, mogli ispasti sa prajm marketa zbog malog obima trgovanja akcijama. U poslednjih šest meseci prosečni dnevni promet „Tigrovih" akcija bio je 453.000 dinara, što je ispod propisanih 500.000 za kompanije na A listingu. U „Tigru" kažu da će učiniti sve što je u u njihovoj moći da do preseljenja sa A listniga ne dođe, ali berzanski stručnjaci kažu da moć kompanija u ovakvom slučaju nije velika.
Rok do 26. novembra
Beogradska berza je pirotskoj kompaniji dala rok do 26. novembra da obezbedi uslove i kriterijume tržišne likvidnosti akcija za A listing, stoji u saopštenju srpskog tržišta kapitala. Ukoliko u predviđenom roku ne obezbedi likvidnost utvrđenu Pravilnikom o listingu, Komisija za listing i kotaciju Beogradske berze će „Tigar" uputiti na B listing, tj. standard market. Kako je, generalno, likvidnost Beogradske berze dosta umanjena i kako je ugrožena likvidnost gotovo svih kompanija na njoj, bilo je očekivano da ista sudbina snađe i akcije „Tigra", ističe Srđan Stojanović, šef korporativnih komunikacija u kompaniji.

- Likvidnost akcija nije pod kontrolom kompanije i zato na to nismo mogli uticati. Sve ostale stvari koje su u rukama kompanije držimo pod kontrolom. Do 15. novembra ćemo objaviti izveštaj o devetomesečnom poslovanju kompanije, a na sledećoj sednici Upravnog odbora razmatraćemo otkup sopstvenih akcija - najavio je Stojanović.

Iz „Tigra" akcionarima i tržištu upućuju smirujuću poruku da će kompanija, i u slučaju da ode na B listing, nastaviti sa transparentnim i kvalitetnim izveštavanjem, kao i da listiranje na standard marketu nije ništa tragično, jer skoro da nema razlike između ta dva tržišta. Da listing B nije ništa lošiji od A, potvrdio je i Siniša Krneta, šef poslovnih operacija na Beogradskoj berzi.

- Za sada na B listingu nema nijedne kompanije, ali to ne znači da je to tržište niža liga od listinga A, veće je samo predviđeno za kompanije male i srednje tržišne kapitalizacije, dok je prajm market za kompanije veće tržišne kapitalizacije - objasnio je Krneta i dodao da je svetska kriza Berzi „postavila" dodatni zadatak da zadrži nivo kriterijuma za listiranje kompanija, kako ne bi napravila situaciju gorom nego što jeste. 

Tržište od A do B
Osnovna razlika između ova dva tržišta je minimalni iznos kapitala - za A listing on je 20 miliona evra, a za B četiri miliona, zatim oko uslova likvidnosti (prosečno dnevno 500.000 dinara i transakcija u poslednjih šest meseci), a nije potrebno da revizorski izveštaj bude pozitivan.

Nenad Gujaničić, glavni broker „Sinteza investa", slaže se da neće biti ništa strašno ako „Tigar" ispadne sa A listinga. Jedinu štetu bi zbog toga mogli imati dobrovoljni penzijski fondovi.

- Indirektne posledice bi imali penzijski fondovi, koji su ulagali u ovu akciju, jer imaju ograničenje da maksimalno 40% kapitala ulažu u hartije sa A listinga.

Da ni taj gubitak neće biti tako velik, smatra Gordana Pajić, zamenik direktora DPF „NLB penzija".

- Treba sačekati da se vidi šta će se desiti, ali i ako „Tigar" izađe, penzijski fondovi neće imati posledica, jer imamo pravo ulaganja i na standard market - kaže Pajićeva.
LISTING MANJI PROBLEM

Pirotskoj kompaniji jedino realno preostaje, smatra Nenad Gujaničić, da nastavi sa kvalitetnim i transparentim izveštavanjem i na taj način indirektno utiče na investitore, a da otkupljivanje sopstvenih akcija, u ovom slučaju podizanja likvidnosti, dugoročno nema smisla. Veći problem od B listinga „Tigru" bi moglo da predstavlja ubeđivanje investitora da će jednako dobri kao dosad biti i u novoj delatnosti, van posla sa auto-gumama.


MMF naniže revidirao prognozu globalnog rasta za 2009.
Međunarodni monetarni fond (MMF) je danas naniže revidirao projekciju ekonomskog rasta za 2009. godinu u svetu - za 0,75 procentnih poena, na 2,2 procenta - uz ocenu da "globalna aktivnost naglo usporava"

"Izgledi za globalni rast pogoršali su se tokom proteklog meseca, u situaciji kada se slabljenje finansijskog sektora nastavlja, a proizvođačko i potrošačko poverenje pada", navodi se u najnovijoj prognizi svetskog ekonomskog rasta, objavljenoj danas na veb-sajtu MMF-a.
Projekcija je bila za 0,75 procentnih poena veća koliko prošlog meseca.
Ocena je MMF-a da će "napredne ekonomije" doživeti smanjenje ekonomske aktivnosti za četvrt procentnih poena, ako se u obzir uzme čitava sledeća godina, što bi bio prvi takav pad u periodu posle Drguog svetskog rata.
Na udaru će biti i SAD, i Japan, i Evropska unija, a oporavak se predviđa tek krajem godine.
U ekonomijama u usponu, pak, stopa rasta bi, prema projekciji, trebalo da se značajno smanji, ali ne na manje od pet procenata.
MMF je naglasio da se ove projekcije baziraju na sadašnjoj politici i pozvao na akcije kojima bi se pospešila tražnja.
"Globalna akcija za podšku finansijkim tržištima i obezbeđivanje daljeg fiskalnog stimulansa i monetarnog labavljenja mogla bi da pomogne ograničavanju pada", navodi se u prognozi, objavljenoj pred sastanak lidera 20 najvećih svetskih razvijenih i ekonomija u razvoju, zakazan za 15. novembar u Vašingtonu.
Prema proceni MMF-a, svetska privreda bi trebalo da ove godine raste po stopi od 3,75 odsto, prema pet procenata lane, a da dogodine uspori na nešto malo iznad dva procenta, za šta najveću "krivicu" snose razvijene privrede.
Stopa inflacije bi, međutim, u razvijenim zemljama krajem sledeće godine trebalo da opadne na 1,5 odsto, a u zemljama u razvoju takođe da se "smiri", ali postepenije.
Procena je MMF-a da bi jači makroekonomski odgovori na krizu mogli da ublaže štetu. "Trebalo bi iskoristiti prostor za labavljenje monetarne poitke, posebno sada kad je opasnost od inflacije ublažena", navodi se u izveštaju, uz napomenu da samo to labavljenje, možda, neće biti dovoljno.
Stav je MMF-a da politiku za rešavanje sadašnje krize treba globalno koordinisati i sprovoditi preko državnih granica.


Evro danas skuplji 53 pare
Beograd - Dinar će danas oslabiti za 0,63 odsto i zvanični srednji kurs biće 85,84 dinara, objavila je Narodna banka Srbije, koja je juče na međubankarskom deviznom tržištu intervenisala sa 30 miliona evra. To znači da će evro, prema srednjem kursu, vredeti 53,6 para više nego juče, kada je kurs bio 85,3 dinara za evro


- Za deset meseci, odnosno od 1. januara do 31. oktobra ove godine, dinar je oslabio prema evru za 6,7 odsto. Kako je i u ovoj sedmici nastavio da depresira, to navodi na zaključak da se klizanje domaće valute prema evru neće zaustaviti na procentima od pre sedam dana i gotovo je izvesno da se može govoriti o padu vrednosti od oko 10 odsto. Ali, ono što je bitno, kada govorimo o korekciji kursa dinara naniže, jeste da je realni kurs dinara prema evru, uzimajući u obzir stopu inflacije u evrozoni i u Srbiji, oslabio samo za dva odsto - izjavio je za Danas Goran Nikolić, saradnik Centra za naučno istraživački rad Privredne komore Srbije.

Narodna banka Srbije saopštila je da je na međubankarskom tržištu prodala 30 miliona evra „da bi doprinela nesmetanom funkcionisanju tržišta i uz veći promet uticala na smanjenje raspona između kupovnih i prodajnih kurseva po kojima su banke bile spremne da kupuju, odnosno prodaju devize“. Za evro se juče, prema zvaničnom deviznom kursu, moglo dobiti 85,31 dinar, što je 1,04 dinara više nego prethodnog dana. Narodna banka Srbije u ponedeljak i utorak nije intervenisala na međubankarskom deviznom tržištu, dok je prošle sedmice u tri navrata prodala ukupno 106 miliona evra kako bi podstakla trgovanje i spečila prevelike oscilacije kursa (u oktobru je prodala ukupno 260 miliona evra). Srpska valuta je tokom prošlog meseca prema evru bila najjača 3. oktobra, kada se evro menjao za 76,69 dinara. Dinar je najvišu vrednost dostigao 7. avgusta kada je srednji kurs bio 75,75 dinara za evro. Devizni kurs se formira na međubankarskom tržištu, a primenjuje se od 8.00 narednog radnog dana.


MMF cedi penzije
Strani eksperti smatraju da ovogodišnje vanredno povećanje od 10 odsto ne treba da se prenese u 2009, zbog velikog opterećenja budžeta, a to može da bude i kraj podrške PUPS-a aktuelnoj vladi
Isplata oktobarskih penzija uvećanih za 14,13 odsto počeće u subotu, posle čega će prosečan iznos na čeku iznositi 21.707 dinara. Najmanja penzija biće 11.180, a najveća, po novom zakonu, 102.500 dinara. Penzioneri, koji primaju najvišu penziju po starom zakonu, s oktobarskim čekom primiće 72.700 dinara.

Tolike penzije najstariji će primati sve do 1. aprila naredne godine kada po zakonu sledi nova korekcija. Da li će se, međutim, tada penzije usklađivati samo s troškovima života, kako zakon sada nalaže ili će, ukoliko budu usvojena nova akta prinadležnosti pratiti rast zarada, ostaje da se vidi. Računicu Jovana Krkobabića, vicepremijera, da penzije naredne godine u prosečnoj zaradi učestvuju s 65 odsto mogu pomrsiti jedino saveti koji poslednjih dana stižu iz Međunarodnog monetarnog fonda. Posebno njihova preporuka da vlada Srbije ne povećava penzije za predviđenih 10 odsto, već da ih samo redovno usklađuje s rastom troškova života. Jer, bi, u suprotnom, došlo do velikih lomova u budžetu.

Kako se saznaje iz izvora bliskih kabinetu vicepremijera Krkobabića, MMF može samo da nastavi da savetuje, ali odluka da se odustane od povećanja penzija za 10 odsto, odnosno da to bude jednokratna korekcija za 1,5 miliona najstarijih u Srbiji, ne dolazi u obzir, kategorični su u kabinetu.

Uvećane penzije su već obračunate i pare za isplatu pripremljene. Penzije počinju da se isplaćuju u subotu i za sada nema nikakvog dopisa bilo koga u vladi da se od ovakve ideje odustane, potvrdio je juče za „Politiku” Ivan Mimić, finansijski direktor u Fondu PIO.

Budžetom su bile predviđene pare za isplatu penzija vanredno uvećanih za 10 odsto, samo što je isplata došla u oktobru, a ne u januaru, kako inače zakon propisuje. Dakle, tu nije bilo vanrednog izdvajanja novca, podsećaju u Fondu PIO.

Upitani, da li to znači da će i pored pritisaka „svetske pozajmne kase” ova korekcija od 10 odsto ulaziti u osnovicu za obračun i naredne godine, u kabinetu potpredsednika se saznaje da sve ostaje kako je i najavljivano. Dakle, uvećanje od 10 odsto neće važiti samo do kraja ove godine i nije reč o jednokratnoj pomoći, već o trajnom povećanju, koje će ulaziti u osnovicu za obračun i naredne godine.

Ovakav odgovor predstavnici MMF trebalo bi danas i zvanično da dobiju iz kabineta vicepremijera, jer kako kaže izvor blizak MMF, to je pre nekoliko dana i zatraženo. Ono na čemu će Krkobabić insistirati i narednih dana je da penzije od Nove godine prate zarade, jer će plate mnogo sporije rasti od rasta troškova života tako da se to neće drastično odraziti na državnu kasu.

Upravo je to pokazala i poslednja korekcija penzija za 14,13 odsto. Prvobitno je bilo najavljeno da će penzije biti veće za 17 odsto, jer se očekivalo da će toliki biti rast zarada. Ispalo je, međutim, da su zarade mnogo sporije rasle od troškova života tako da je usklađivanje mnogo manje. Tako nešto se očekuje i naredne godine, kategorični su u kabinetu Krkobabića.

Ukoliko bi se prihvatila preporuka MMF-a, da ovo povećanje od 10 procenata ipak bude jednokratno, vladi ne bi preostajalo ništa drugo nego da menja Uredbu o vanrednom usklađivanju penzija koju je nedavno i usvojila. To dodatno komplikuje celu stvar. Na to Krkobabić, kako tvrde njegovi saradnici, neće pristati.

MMF je, međutim, izričit u tome da bi s ovim povećanjem rashodi budžeta u narednoj godini bili uvećani za više od 50 milijardi dinara. Predlog MMF-a je, ako bude prihvaćen, da penzije i zarade, koje se finansiraju iz budžeta, mogu u narednoj godini da porastu u skladu sa troškovima života, oko osam odsto.
Milan Nenadić, predsednik Saveza penzionera Vojvodine, kaže za „Politiku”, da takva preporuka MMF nema nikakve logike, jer bi u slučaju da ovaj predlog bude prihvaćen bio prekršen postojeći zakon o penzijama koji propisuje vanredno usklađivanje penzija od 1. januara 2009. godine budući da su one pale ispod zakonom propisanog minimuma od 60 odsto. Do kraja godine prosečno učešće penzija u zaradama biće oko 59, dakle, opet ispod propisanih 60 odsto.

Problem je jedino što je vanredno usklađivanje na naplatu došlo tri meseca ranije, nego što je regulisano posebnom uredbom, ali tih 10 odsto bi ušlo u obračun za osnovicu novih penzija čak da se vanredno usklađuju tek od 1. januara, kategoričan je on.

Osim toga, dodaje on, penzionerima samostalnih delatnosti su uvećane oktobarske penzije već isplaćene.

Nakon svega što se dešava u pregovorima sa MMF u pogledu prekrajanja budžeta za 2009. godinu u kome je velika stavka povećanje tih prinadležnosti od oko 50 milijardi dinara, pitanje je da li će Krkobabić i PUPS, koji zastupa penzionere, moći da ostanu u sadašnjoj koaliciji koja čini vladu.


Wall Street: Nastavak silaznog trenda
Jučerašnje trgovanje na Wall Street-u bilo je vrlo slično trgovanju od prethodnog dana. Pre trgovanja derivati su pali što je ukazivalo na nastavak pada akcija koji je započeo prethodnog trgovačkog dana. Od samog otvaranja trgovanja vodeći berzanski indexi krenuli su na dole.

Pad vrednosti akcija na azijskim i evropskim berzama dodatno je uzdrmao ulagače na Wall Street-u. Neki investitori su očekivali da će nakon redukcije kamatnih stopa od strane Bevropske Centralne banke, Bank of England i Swiss Bank doći do oporavka evropskih berzi. Nažalost, minimalni oporavak (bolje rečeno usporavanje pada cena) bilo je veoma kratkog daha i indexi su ubrzo nastavili da tonu, tako da su FTSE100, DAX i CAC40 trgovanje završili u priličnom minusu od 3,53%, 4,83% i 3,93%.

Indexi na Wall Streetu tokom dana su gubili na vrednosti (dovoljno je reći da je jedino Dow Jones u jednom trenutku uspeo da se popenje iznad vrednosti postignute prethodnog trgovačkog dana), da bi trgovanje svi indexi završili u prilično velikom minusu (Dow Jones se ponovo nalazi na nivou ispod 9.000 poena, jer je danas pao za više od 400 poena). Takođe, i indexi u Južnoj Americi su doživeli pad: BOVESPA (Brazil)  
-2,33%; IPC (Mexico) -3,9%; IPSA (Čile) -2,66%.

Očigledno je da su investitori u SAD zabrinuti zbog sve lošijeg stanja broja nezaposlenih kao i zbog daljeg usporavanja privrednog rasta i pada potrošačke moći građana.
 

Najbitnije vesti:

- Labor department je izjavio da je broj nezaposlenih u SAD dosegao najviši nivo u poslednjih 25 godina
- MMF naniže revidirao prognozu globalnog rasta za 2009. godinu
 

Promena cena roba:

- Nafta- cena nafte pala je za 6,94% i sada iznosi USD 60,77 po barelu
- Zlato- cena ovog plemenitog metala pala je za 1,37% i trenutno iznosi USD 732,20 po unci
- Srebro- cena je porasla za 3,83% i trenutno iznosi USD 10,06
- Platina- cena je pala za 4,74% i sada iznosi USD 838,30.




Promena cena akcija finansijskog sektora:

    City Group -8,79%
    JP Mogran -2,45%
    Bank of America Corporation -7,49%
   Goldman Sachs-7,67%
    Wachovia -10,03%
    AIG -9,22%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. +0,29%
    Google -3,22%

Tehnološki sektor:
    IBM -4,80% 
    AMD -10,70%
    Microsoft Corporation -5,43%
    Oracle -5,44%
    Cisco Sys -2,59% 
    Apple -4,07%
    Intel Corporation -7,90%
    Dell Inc. -5,79%

Aluminijum:
    Alcoa -13,05%

Industrija
    General electric -7,98%
    3M Company -3,35%
    The Procter&Gamble -0,72%

Auto industrija:
    General motors -13,67%
    Ford Motor -5,26%
    Toyota Motors -13,28%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. -5,06%
    Chevron Corp. -6,37%
    British petroleum -4,02%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. -7,73%
    United Technologies Corp. -5,70%
    Delta Air Lines -9,16%

Hrana i piće:
    Coca Cola -0,54%
    McDonalds -3,27%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline -1,41%
    Johnson&Johnson -3,22%
    Novartis -1,73%
    Pfizer -3,71%



Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

    DJIA -4,85%
    NASDAQ -4,34%
    S&P500 -5,03%.


Promene vrednosti indexa u 15:45


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -1,11% close
CROBEX (Zagreb) -0,65% open
SBI20 (Ljubljana) -1,40% close
BIRS (Banjaluka) -0,01% close
MBI10 (Skoplje) -0,61% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 1,36% open
CAC 40 (Pariz) 0,87% open
DAX (Frankfurt) 1,01% open
ATX (Beč) 2,27% open
SMI (Cirih) 1,19% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 1,43% open
SOFIX (Sofija) -4,22% close
BET (Bukurešt) 2,09% open
RTSI (Moskva) -2,15% close
BUX (Budimpešta) 0,18% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 3,29% close
Nikkei225 (Tokio) -3,55% close
SENSEX (Bombai) 2,36% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) 0,73% open
NASDAQ (Njujork) 0,61% open
S&P 500 (Njujork) 0,45% open


"Pensions increase to go through regardless"
Despite IMF advice to the contrary, it seems that the planned 10 percent pensions increase will nevertheless go ahead, writes daily Novosti.

"Although IMF experts do not regard the Serbian government’s decision as particularly good for macro-economic stability, it’s clear that they’re not going to change their mind,“ writes the daily.

It states, however, that from next year pensions will only be raised on a regular basis as prescribed by law.

The IMF’s has recommended that the government postpone the increase, as otherwise budget expenditure will rise by over EUR 575mn, reports Beta.

The IMF believes that if the pension increase goes through, public sector wages will have to be frozen from January 1, 2009.

The IMF delegation will be in Belgrade until November 9, while the government is due to submit its response to the institution's proposal today.


Jat Tehnika tender unsuccessful
The Serbian Privatisation Agency stated that no bids were submitted within the deadline, that is, by October 24, 2208 and declared the tender unsuccessful.

The Serbian Privatisation Agency stated that the tender commission monitoring the implementation of the public tender for the sale of 51% of the total registered capital of Jat Airways affirmed at yesterday’s session that no bids were submitted within the deadline, that is, by October 24, 2208 and declared the tender unsuccessful.

The tender commission in charge of the sale of 70% of the total registered capital of the Serbian company responsible for aircraft engineering and maintenance, Jat Tehnika, decided at its session held yesterday that no offers had arrived by October 27, 2008, the deadline for submitting bids, and declared the tender unsuccessful.


Promene Indexa u 16:22


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -1,11% close
CROBEX (Zagreb) -0,28% close
SBI20 (Ljubljana) -1,48% close
BIRS (Banjaluka) -0,01% close
MBI10 (Skoplje) -0,61% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 0,90% open
CAC 40 (Pariz) 2,32% open
DAX (Frankfurt) 2,33% open
ATX (Beč) 2,69% open
SMI (Cirih) 1,87% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 1,95% open
SOFIX (Sofija) -4,22% close
BET (Bukurešt) 2,09% open
RTSI (Moskva) -2,15% close
BUX (Budimpešta) -0,75% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 3,29% close
Nikkei225 (Tokio) -3,55% close
SENSEX (Bombai) 2,36% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) 1,73% open
NASDAQ (Njujork) 1,74% open
S&P 500 (Njujork) 1,69% open


Evropske berze: Oporavak cena akcija u Zapadnoj Evropi
Današnje trgovanje donelo je rast cena akcija na tržištima kapitala u Zapadnoj Evropi, dok su berze u bivšim SFRJ zabeležile gubitke vrednosti.
 
Bez obzira na trenutnu ekonomsku krizu, kao i na pesimističke prognoze MMF-a pojedini ulagači se odlučuju na zauzimanje pozicija po cenama koje nakon devetomesečnih rezultata pojedinih kompanija ukazuju na njihovu potcenjenost.
 
 
Promena najvažnijih berzanskih index-a oko 16:15h:
 
   FTSE100 +2,21%
   DAX +3,29%
   CAC40 +3,45%


Wall Street: Rast cena akcija
Pre početka današnjeg trgovanja na Wall Street-u, derivati su zabeležili rast vrednosti, a pod uticajem toga i cene akcija su krenule na gore.
 
Oporavak je usledio nakon jakog pada akcija prethodna dva trgovačka dana.
 
Do 16:30h svi vodeći index-i su iznad jučerašnjih vrednosti. I pored rasta cena akcija, ulagači su veoma oprezni i sa nestrpljenjem očekuju današnji izveštaj o stanju nezaposlenosti u SAD.
 
Cene zlata i nafte oko 16:45h takođe su u rastu za 0,42% odnosno za 1,95%.
 
 
 
Promene vrednosti najvažnijih index-a oko 16:45h:
 
    DJIA +2,52%
    NASDAQ +2,56%
    S&P500 +2,57%.
 
 


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta