Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Rusi traže srpsku robu
Tri trgovinska lanca iz Rusije zainteresovana za plasman pre svega poljoprivredeno-prehrambenih proizvoda iz Srbije
Od našeg specijalnog izveštača
 

Krasnodar, 7. novembra – Najbolji način da naša preduzeća nađu posao jeste da ga traže, a firme koje su se predstavile na izložbi srpske privrede u Krasnodaru iskoristile su mogućnost koju su im ponudile srpska vlada i Komora i prikazale svoje potencijale mogućim partnerima na ruskom tržištu koje raste. Neki od njih, poput novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, Instituta za kukuruz iz Zemun Polja, proizvođača kaljevih peći „Dim” i užičkih građevinara ugovorili su konkretne poslove ili su na korak od toga. Takođe, tri ovdašnja trgovinska lanca „Magnit”, „Lenta” i „Okej” zainteresovani su da srpske proizvode, pre svega, prehrambene, ali i tekstil, kožu i obuću plasiraju na ovdašnjem tržištu. Sa „Magnitom” je dogovoreno i da se pod njegovim brendovima u srpskim fabrikama organizuje proizvodnja prehrambene robe koja bi se kroz ovaj lanac ponudila ruskim potrošačima.

Ovako je učinak trodnevne izložbe srpske privrede koja je danas završena u Krasnodaru sumirao ministar trgovine i usluga Slobodan Milosavljević ocenjujući ovu manifestaciju uspešnom i preporučujući je kao model za buduće slične aktivnosti.

Zadovoljstvo obavljenim poslom Miloš Bugarin, predsednik Privredne komore Srbije, potkrepio je podatkom da je svaka od 55 firmi (od građevinskih, preduzeća iz industrije građevinskog materijala, preko proizvođača nameštaja, poljoprivredno-prehrambenih, farmaceutskih, tekstilnih proizvoda, do robe široke potrošnje) ostvarila bar po desetak kontakata sa potencijalnim ruskim partnerima i da su se najave da će izložbu posetiti više od 250 privrednika iz krasnodarskog kraja obistinile.

– Naravno da je nerealno očekivati da će se posle tri dana naša preduzeća u Beograd vratiti sa spektakularnim ugovorima, ali zaključivanje poslova očekujemo u narednih mesec-dva i u sledećoj godini – ukazuje Bugarin. Najveće šanse predsednik Privredne komore Srbije na krasnodarskom tržištu daje građevinarima, proizvođačima prateće opreme i nameštaja i, naravno, poljoprivredno-prehrambenim firmama. Posebno ističe uspeh dva poljoprivredna instituta kojima je izložba pomogla da u tri dana dogovore godišnju proizvodnju za rusko tržište sa starim partnerima i prošire kontakte na ovdašnjem tržištu: da završe posao za koji bi, kako sami kažu, inače morali da dolaze u Rusiju deset puta.



Viša sila

– Ovde smo došli da bi naša preduzeća našla nove poslovne partnere i prodala svoje proizvode. Činjenica da je izložbu otvorio premijer Mirko Cvetković dala je dodatni značaj ovoj manifestaciji. Istina, imali smo najavu da će na otvaranje izložbe srpske privrede u Krasnodaru doći i neko od zvaničnika Ruske Federacije i gubernator krasnodarskog kraja. Međutim, visoka politika je teško predvidiva i zbog vanrednih dešavanja, oni su, kako nam je objašnjeno, ostali u Moskvi, odnosno „povučeni” su na konsultacije o novoj strategiji ruske politike posle završenih izbora u SAD. To je viša sila i svako dalje ulaženje u objašnjenje tumačenja smatram kontraproduktivnim – bio je kratak odgovor ministra Slobodana Milosavljevića na pitanje o komentarima koji su se pojavili u nekim beogradskim medijima da izostanak ruskih državnih zvaničnika na otvaranju izložbe srpske privrede govori o neadekvatnom tretmanu srpskog premijera.


Stezanje kaiša za državne činovnike i penzionere
Beograd - Eksperti Međunarodnog monetarnog fonda upozorili su zvaničnike u Srbiji da bi posebnu pažnju trebalo da obrate na smanjenje troškova države. Oni takođe ističu da će povećanje penzija za 10 odsto predstavljati značajnu stavku u budžetu za narednu godinu i doprineti povećanju ionako velikog budžetskog deficita


Komentarišući preporuke MMF Dejan Miljković, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu u izjavi za Danas podseća da eksperti te institucije, gotovo po pravilu, preporučuju smanjenje javne potrošnje i „stezanje kaiša“.

- To podrazumeva restriktivnu fiskalnu politiku i to je savet koji stručnjaci MMF upućuju kreatorima ekonomske politike još od 2001. godine. Ali, eksperti MMF-a ne žive u Srbiji, a to znači da iz prilično ugodne pozicije mogu da komentarišu ekonomsku situaciju u nekoj zemlji. Činjenica je, međutim, da smo ispunili sve njihove zahteve i da Srbija, imajući u vidu neke relevantne ekonomske pokazatelje u ovom trenutku, ne stoji loše. Zato ne mogu da se složim sa stavovima pojedinih ekonomista, koji prostor za smanjenje javne potrošnje nalaze u „kresanju“ zarada u javnom sektoru. Čini mi se da bi taj prostor trebalo potražiti u drugim oblastima - smatra Miljkovići ističe da je veliki problem to što Srbija nema relevantnu instituciju koja može da kontroliše budžetske rashode na kraju fiskalne godine.

Zoran Popov, saradnik Ekonomskog instituta, kaže za Danas da izdaci za penzije čine oko 12 odsto bruto domaćeg proizvoda što je značajan izdatak. On, međutim, podseća da se tih 12 odsto BDP „preliva“ u džepove oko 25 odsto stanovništva (oko 1,6 miliona penzionera i 600.000 „zavisnih“ članove njihovih domaćinstava).

- Kad je rečo povećanju penzija i projekcijama da one dostignu oko 70 odsto prosečne zarade, treba odmah reći da taj izdatak budžet i privreda Srbije ne mogu da izdrže. Jer, nije problem samo u penzijama nego i u drugim segmentima javne potrošnje koji nisu reformisani, neefikasni su i troškovi njihovog rada su takođe veliki. Treba, naglasiti i to da je u segmentu javne potrošnje reformisan samo penzijski sistem (isti je kao i u Nemačkoj) i usklađen sa sistemima Evropske unije, dok su ostali segmenti ekstenzivni, a krajnje neefikasni jer nisu menjani od 90-ih godina prošlog veka. Oni nisu kompatibilni sa tržišnom privredom i zbog toga stručnjaci MMF-a kažu „više nema povećanja javne potrošnje“ - tvrdi Popov, i upozorava da će u narednih nekoliko godina najveći ceh tržišne transformacije privrede platiti penzioneri.

Prema oceni ekonomist Mlađena Kovačevića pregovori sa MMF-om imali su za cilj da se obezbedi „ prolaz“ Srbije do novih kredita MMF.“ Očekujemo odobravanje kreditnih linija da bi se situacija na deviznom tržištu stabilizovala. Međutim, svi su saglasni da je javna potrošnja preveliki teret za BDP i zato mislim da bi najpre trebalo smanjiti broj državnih činovnika jer su izdaci za njihove zarade ogromni pa bi ušteda na uštrb birokratije na državnom, ali i na pokrajinskom i lokalnom nivou bila velika. S druge strane izdatke za obrazovanje, zdravstvo ili vojsku ne bi trebalo smanjivati, procenjuje Kovačević. On podseća da u zemljama koje imaju problema sa finansijskom krizom i privrednom recesijom država stimuliše potrošnju a time, posredno, i proizvodnju, dok MMF Srbiju savetuje da smanji potrošnju.





Danas odgovor Vlade na zahteve MMF-a

Beograd - Premijer Mirko Cvetkovićtrebalo bi danas da saopšti da li će Vlada Srbije da prihvati predlog Međunarodnog monetarnog fonda da se vanredno povećanje penzija od 10 odsto suspenduje. Delegacija MMF-a predložila je Vladi da budžet za narednu godinu projektuje bez vanredne povišice penzija za 10 odsto, koja bi rashode uvećala za više od 50 milijardi dinara. Računice pokazuju da bi svota od 351 milijarde dinara, koliko će biti za penzije izdvojeno u 2008. godini, porasla na 411 milijardi, samo po osnovu vanrednog povećanja. Druga mogućnost za smanjenje javnih rashoda je zamrzavanje zarada u javnom sektoru, i to na svim nivoima većod 1. januara 2009. godine, što će MMF zahtevati ukoliko se penzije ne vrate na nivo bez vanrednog povećanja. Beta


Propale još dve američke banke
HJUSTON/LOS ANĐELES - Svetska finansijska kriza izbrisala je sa američke finansijske mape još dve banke koje su dospele u probleme zbog pada cena nekretnina i pogoršanja ekonomske krize, čime je broj banaka u SAD koje su u toku ove godine bankrotirale porastao na 19, objavila je juče agencija Blumberg. Federalna institucija za osiguranje uloga (FDIC) u SAD je, naime, saopštila da je preuzela kontrolu nad bankama Frenklin benk iz Hjustona i Sekjuriti Pacifik benk u Los Anđelesu. Što se tiče banke Frenklin, reč je o trećem najvećem ovogodišnjem bankrotstvu u američkom bankarskom sektoru, i prvom bankrotstvu jedne banke u Teksasu za poslednjih šest godina. Agencije navode da je ta banka u septembru 2008. imala aktivu u vrednosti od 5,1 milijardu dolara i uloge u iznosu od 3,7 milijardi dolara. Sve uloge te banke će sada preuzeti njen konkurent, Prosperiti benk, tako da će svih 46 filijala Frenklin benk ponovo biti otvoreno, ali sada kao filijale Prosperitija.

Sekjuriti Pacifik benk u Los Anđelesu je imala aktivu od 561,1 milion dolara i uloge od 450,1 milion dolara, koje će sada preuzeti njihov lokalni rival Pacifik Vestern benk. Američki FDIC je ove godine zatvorio najviše banaka od 1993. godine, pri čemu su Vašington Mjučual i Indi Mek Benkorp spadali među najveće u istoriji. Od oktobra 2000. do kraja prošle godine u SAD je bankrotiralo 27 banaka, a samo ove godine ih je propalo još 19. Posle hipotekarne krize i krize na tržištu nekretnina SAD je pogodila i kreditna kriza i proširila se na ceo svet.

Zbog toga američka vlada planira da od 700 milijardi dolara vrednog spasonosnog paketa pomoći domaćem finansijskom sektoru, koji je odobrio Kongres SAD, 250 milijardi dolara upotrebi za rekapitalizaciju banaka. FDIC nadgleda poslovanje 8.451 institucije u SAD sa aktivom u ukupnom iznosu od 13,3 biliona dolara, pri čemu garantuje za uloge do visine od 250.000 dolara za jednog ulagača u jednoj banci, a istu sumu i kod nekih penzionih fondova. Ta američka federalna institucija predložila je da se udvostruči osiguranje banaka, a istovremeno očekuje da će zbog finansijske krize morati da do 2013. godine poveća svoje rezerve za 40 milijardi dolara.


Ikea neće Simpo
Švedska kompanija ne vodi, niti je vodila ikakve pregovore o kupovini firme Dragomira Tomića, a predstavnici „Ikee" su u Vranju bili samo gosti na proslavi godišnjice


Ikea" nije zainteresovana za kupovinu vranjske fabrike nameštaja „Simpo", niti je sa bilo kim pregovarala o toj akviziciji, tvrdi za Biznis izvor blizak vrhu švedske kompanije, demantujući tvrdnje predsednika „Simpa" Dragomira Tomića da će od sredine 2009. postati strateški partner njegove kompanije, objavljene juče u beogradskim medijima.

Bili samo gosti
- Tačno je da je delegacija „Ikee" bila u Vranju na proslavi 45 godina kompanije „Simpo", ali u svojstvu gostiju, jer je „Simpo" višegodišnji podsnabdevač i partner „Ikee" - kaže naš izvor i dodaje da nikakvih razgovora o otvaranju „Ikea" centra u Vranju i o strateškom partnerstvu sa „Simpom" nije bilo, a kamoli o kupovini te kompanije.

Naš sagovornik kaže da je poslovna politika „Ikee" da se nikada ništa ne govori o velikim projektima pre nego što se posao ne završi do kraja i objašnjava da je „jasno kao dan" da nema govora o pregovorima sa „Simpom", jer da se zaista pregovara, o tome bi ćutale obe strane.

Predsednik holdinga „Simpo" iz Vranja Dragomir Tomić najavio je da je švedska „Ikea" ozbiljno zainteresovana za strateško partnerstvo sa „Simpom" i da bi posao sa Šveđanima trebalo da bude završen do proleća 2009. godine.

Tomić je rekao da je plan da se sa „Ikeom", čija je delegacija, kako tvrdi, posetila prošle nedelje Vranje, napravi velika fabrika za nameštaj od masiva i komadni nameštaj u visokom sjaju, koji popularan u Evropi i u svetu, kao i da se modernizuju postojeći kapaciteti.

Kada je 1963. godine osnovana fabrika nameštaja „Sima Pogačarević", imala je 370 radnika i prve četiri godine poslovala sa gubicima. Dragomir Tomić je kompaniju preuzeo 1967. godine i od fabrike gubitaša stvorio firmu u stalnom usponu. Od te jedne fabrike, u toku protekle četiri decenije, nikla je mreža malih i srednjih preduzeća, u kojoj je potpuno zaokružen proces proizvodnje: od repromaterijala do finalnih proizvoda. U jednom trenutku brojka zaposlenih radnika u „Simpu" premašivala je 8.000, dok sada radi oko pet hiljada.
Kompanija „Simpo" a.d. danas je akcionarsko društvo za proizvodnju, promet i usluge, sa sedištem u Vranju, u okviru koje posluje oko 80 malih, srednjih i velikih preduzeća, pretežno proizvodne orijentacije. U proizvodnji nameštaja „Simpo" je važio za apsolutnog lidera na domaćem tržištu, a izvozio je svoje proizvode u gotovo sve evropske zemlje, kao i na tržišta SAD i Australije.

Poljuljani džin
Danas je najveći broj malih „Simpovih" porodičnih fabrika privatizovano i posluju kao samostalne privatne firme, a Tomić je, pored fabrike vode „Rosa", koju je prodao „Koka-Koli", otvorio i fabrike konditorskih proizvoda „Kondiva", čokolade „Simka" i deterdženata i praškova „Simhem", a sve sa ciljem da ovaj gigant, koji je jedini preživeo vreme sankcija i teških devedesetih ne doživi sudbinu tekstilne i industrije obuće i fabrika „Jumko" i „Koštana", čijih je više od 10.000 radnika ostalo bez posla.

Podsetimo da je prošle nedelje na konferenciji za novinare u Zagrebu „Ikea" zvanično najavila dolazak u Hrvatsku. Švedski maloprodajni lanac planira da otvori svoj budući trgovački centar do 2011. godine, a ukupna investicija vredna je 300 miliona evra.

Budući trgovački centar i trgovina „Ikea" prostiraće se na ukupno 260 hiljada metara kvadratnih, a sa šest hiljada mesta za parkiranje biće jedan od najvećih trgovačkih centara u Hrvatskoj, koji će zapošljavati dve hiljade radnika.

Prodavnica „Ikee" prostiraće se na 30 hiljada metara kvadratnih, sa asortimanom od deset hiljada proizvoda, a vrednost investicije samo u prodavnicu tog švedskog proizvođača je oko 50 miliona evra.

Tom prilikom je Dragan Skalušević, regionalni direktor „Ikee" za Hrvatsku, Srbiju i Sloveniju, rekao da u ovoj kompaniji planiraju i ulazak na tržišta regije, odnosno Srbije i Slovenije, ali nije precizirao kada će se to dogoditi. Takođe je izvršni direktor „Ikee" Anders Dahlvig dao intervju agenciji Rojters, u kojem je potvrdio ove najave.

- Hrvatska, Slovenija i Srbija su nam sledeća ciljana tržišta i tamo ćemo otvoriti trgovine u naredne dve do četiri godine - rekao je Dahlvig za Rojters.
 
GIGANT
„Ikea" danas ima 253 trgovine u 35 zemalja, zapošljava 127.800 radnika i ove će godine ostvariti promet od 21,2 milijarde evra.


Zemlje u razvoju žele veći uticaj na svetsku ekonomiju
Zemlje u razvoju su se na samitu finansijskih lidera država grupe 20 (G20), koji se večeras završava u Brazilu, založile da imaju mnogo veći uticaj na globalnu ekonomiju od sadašnjeg. Domaćin skupa, predsednik Brazila Luis Inasio Lula da Silva pozvao je na "renoviranje" svetskog finansijskog sistema koji se, kako je naglasio, tokom tekuće kreditne krize "srušio kao kula od karata"

"Potrebno je veće učešće zemalja u razvoju u mehanizmima odlučivanja i globalnoj ekonomiji", izjavio je tokom vikend samita u Sao Paolu, predsednik Brazila koji smatra da su za prevazilaženje svetske finansijske krize neophodne "duboke reforme međunarodnog finansijskog sistema i novi mehanizmi za jačanje i regulaciju tržišta".
Finansijski lideri 20 ekonomski najrazvijenijih zemalja sveta, uključujući i NR Kinu koja ima privredu sa najvišom stopom rasta u G-20, poručili su iz Sao Paola da je neophodno preduzeti mere za stimulisanje privrednog rasta u borbi protiv pretnji od globalne recesije.
Predsednik Svetske banke Robert Zelik je na ovom skupu izjavio da zemlje sada već shvataju potrebu poboljšanja saradnje u ekonomskim pitanjima.
Zelik se, takođe, složio sa stavom da je neophodno modernizovati sadašnji međunarodni sistem, kako bi i velike države sa stalno rastućim ekonomijama, kao što je Brazil, imale udela u odlučivanju.
Brazil, Kina i druge velike zemlje sa stalno rastućim privredama imaju utisak, kako je rečeno tokom ovog skupa, da njihova zastupljenost u značajnim međunarodnim institucijama, kao što je Međunarodni monetarni fond (MMF) ili Svetska banka (SB), nije dovoljan.
Osim toga, prema rečima predsednika Brazila, "elitna grupa najbogatijih država sveta, okupljena u grupaciji G7, već nema za to uporište".
Grupu G20 predstavljaju vodeće industrijske i zemlje u razvoju koje u svetskoj populaciji učestvuju sa oko dve trećine i u njima se obavlja približno 90 procenata svetske ekonomske aktivnosti.
Članice G20 su Argentina, Australija, Brazil, Velika Britanija, Nemačka, Indija, Indonezija, Italija, Kanada, Narodna Republika Kina, Meksiko, Južna Koreja, Rusija, Saudijska Arabija, SAD, Turska, Francuska, Južnoafrička Republika, Japan i Evropska unija (EU).
Cilj njihovog vikend susreta je da se stvore preduslovi za krizni samit lidera G20 i međunarodnih finansijskih institucija 15. novembra u Vašingtonu i da se predlože mere za izlazak iz sadašnje globalne finansijske krize.
Francuska je na ovom skupu, na primer, predložila da se velike zemlje sa ekonomijama u snažnom rastu i razvoju priključe grupi G8, koju čine sedam industrijski najrazvijenijih zapadnih zemalja sveta i Rusija.
I brazilski ministar finanisija Gidu Mantega ocenio je u Sao Paolu da je teška finansijska kriza ukazala na potrebu hitne promene postojećeg mehanizma upravljanja svetskom privredom i međunarodnim finansijama.
Mantega je naglasio da bi manje razvijene zemlje trebalo da imaju veća prava prilikom odlučivanja o važnim pitanjima u međunarodnim finansijskim organizacijama.
Poziv za učešće na samitu G20, koji je za sledeći vikend sazvao odlazeći američki predsednik Džordž Buš, dobila je i Španija, kojoj je, kako je saopštila, u tome pomogao francuski predsednik Nikola Sarkozi, čija zemlja predsedava EU.
Tako će Evropu, osim Evropske komisije i takozvane velike četvorke - Britanije, Nemačke, Francuske i Italije, predstavljati na skupu u Vašingtonu i Španija.
Poljski predsednik Leh Kačinski, kao šef najveće istočnoevropske privrede je, međutim, izrazio razočaranje što i njegova zemlja, kao i Španija, nije dobila "mesto za stolom u Vašingtonu", objavila je agencija TASR.
I predsednik Venecuele Hugo Čaves, koji je poznat po svojim kritičkim stavovima o Zapadu, zamerio je SAD što je pozivajući na samit ignorisala takozvanu "severnojužnu podelu sveta".
Na samitu će, naime, prema njegovim rečima, prevagu imati lideri iz zemalja koje se nalaze na severnoj zemljinoj polulopti.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta