Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Propadaju fabrike ulja
Predrag Ranković Peconi, koji je vlasnik i dve fabrike za proizvodnju jestivog ulja,drastično smanjuje broj zaposlenih, ima nameru da smanji proizvodnju u Vrbasu, a u Somboru da proizvodi čokoladice

Od uspešnih do nerentabilnih proizvođača (Foto: J. Milovanović) Sombor – Radnici „Vitala” iz Vrbasa i „Sunca” u Somboru, fabrika koje proizvode jestivo ulje, svojom upornošću, kako-tako su se izborili da im vlasnik ove dve fabrike, i još desetak koje uglavnom proizvode hranu, umesto u tri, otpremnine isplati u celosti i nešto uvećane. Tako će većina od 204 radnika, koji odlaze „svojom voljom” iz Peconijevih fabrika, uzeti na ime otpremnina po 180 evra po godini staža, a zatim će ostati bez posla i prijaviti se kao nezaposleni Nacionalnoj službi za zapošljavanje.

Dve nekada uspešne fabrike postale su nerentabilne, nekoliko meseci pošto je postao vlasnik ovih fabrika srpski biznismen Predrag Ranković Peconi i njegova Kompanija „Invej”, za koju radnici, koji su danima štrajkovali da bi se izborili za svoja prava, i ne znaju gde se nalazi i da li uopšte i postoji. Još, početkom oktobra kada su započeli protesti najpre u fabrici a zatim i na ulici, Slavko Vlaisavljević, iz Sindikata „Nezavisnost”, tvrdio je da „Vital” i „Sunce”, dve fabrike ulja, vraćaju kredite koje je kompanija „Invej” uzimala, pa je tako, kako saznajemo, Peconi, kao vlasnik i predsednik UO, već dao nalog skupštini akcionara da se otplati kredit u visini od osam miliona dinara, koje je njegova kompanija „Invej” uzela radi „proširenja proizvodnje”. Tako, otplaćujući kredite za kompaniju o kojoj zaposleni radnici ne samo u „Vitalu” i „Suncu”, već i u „Medeli”, ništa ne znaju, gubi se finansijska snaga ove dve nekada uspešne fabrike, a vlasnik to nadoknađuje otpuštanjem radnika, pa tako sada u svih petnaestak fabrika Predraga Rankovića, u kojima je radilo i po hiljadu radnika, radi manje od 400 zaposlenih. Fabrike ovog biznismena propadaju, kako tvrde radnici, a novac koji se zaradi od prodaje ne ostaje ni Somboru ni Vrbasu, već odlazi iz ovih gradova, u kojima je već po petnaestak hiljada nezaposlenih.

Radnici, gotovo od letos nezadovoljni ponašanjem vlasnika „Inveja”, čije je sedište u Zemunu, započeli su obustave i štrajkove, zbog namere da se otpusti veliki broj radnika, a zatim su, kako tvrde, započela razna šikaniranja i pritisci. Najpre je pedesetak radnika iz Sombora poslato u „Vrbas”, kojima vlasnik nije dao da bilo šta rade, a neki radnici su premešteni u Sombor iz Vrbasa. Za, ovakav „transfer”, opravdanje je bilo da su potrebni radi povećanja obima posla, a u stvari, Peconi je počeo da preseljava i deo opreme iz somborske fabrike ulja, a kako su se širile glasine koje su postale stvarnost, da slede otkazi, započeli su štrajkovi. Zaposleni nisu mogli ništa da učine, jer događanja, kako kažu, nije pratila i država, bez obzira na to što je reč o privatnom vlasništvu, ali su se ovih dana izborili da bar dobiju otpremnine u celosti, a ne u tri rate, kao što im je vlasnik nudio, ali to ne smatraju „pobedom”.Oni tvrde da će sada pokrenuti postupak da se utvrde i velike malverzacije koje su činjene u poslovanju ovih ali i nekih drugih vlasnika.– Kako smo do sada samo varani, a kako je otkaz bio tu, izborili smo se da odmah u celosti primimo otpremnine, jer u protivnom primili bismo jednu ratu, a za drugu i treću bi se svakako vukli po sudovima – kaže jedan od radnika koji je potpisao da „dobrovoljno” odlazi iz preduzeća.

Kako, prema tvrdnji zaposlenih, dve fabrike ulja u Srbiji propadaju, Srbija će verovatno za kratko vreme ostati bez proizvodnje ulja. Štrajkači tvrde i da ove godine „Invej” nije kupio dovoljno potrebne količine suncokreta, što govori da će se sve manje proizvoditi jestivo ulje. Fabrika u Vrbasu će, kako-tako opstati sa smanjenim brojem zaposlenih, ali ona u Somboru sigurno se zatvara, a umesto ulja i masti tamo će se proizvoditi čokoladice i razni konditorski proizvodi, jer se već, kako saznajemo, odavno pregovara sa jednom italijanskom fabrikom slatkiša.


Rok za interventni otkup kukuruza produžen do 2. decembra
Beograd - Rok za interventni otkup kukuruza na novosadskoj Produktnoj berzi produžen je do 2. decembra, a do sada je otkupljeno oko 45.000 tona. Očekujem da će do utorka poljoprivrednici predati oko 60.000 tona
 


Rok jeste kratak, ali postupak moramo da ubrzamo zbog toga što je 12. decembar krajnji rok kada se iz budžeta mogu povući sredstva neophodna za isplatu otkupljenih količina - izjavio je za Danas Žarko Galetin, direktor Produktne berze u Novom Sadu.

On podseća da kupljeni kukuruz preuzima Republička direkcija za robne rezerve, koja vrši prijem robe, zaključuje ugovore sa poljoprivrednicima i u obavezi je da preuzetu robu plati u roku od osam dana. Kad je rečo trgovanju berzanskim robama, Galetin kaže da je stanje na berzi teško. „Novembarski promet na Produktnoj berzi je osam do devet puta manji nego u oktobru. Trgovanje je gotovo zamrlo zbog nelikvidnosti i pada vrednosti dinara, mada to nije karakteristika samo domaće berze. I na svetskim robnim berzama stanje je slično, bez jasnih trendova i vizija o kretanju cena na robnom tržištu, pa su i ponuda i tražnja uzdržani“, rekao je Galetin.

Inače, prema odluci Vlade, otkup 96.000 tona kukuruza po ceni od devet dinara za kilogram, trebalo je da bude okončan do 29. novembra, a odluka je doneta kako bi se popravilo stanje na tržištu žitarica. Vlada je za te namene izdvojila 836 miliona dinara.


Za evro 89,50 dinara
Jačanje evra prema srpskoj valuti se nastavlja. Tako će u ponedeljak prema zvaničnom srednjem kursu jedan evro vredeti 89,50 dinara. Narodna banka Srbije prodala je u petak 28.11. na deviznom tržištu 15 miliona evra. Stručnjaci kažu da će konstantno klizanje dinara dovesti do skoka cena hrane, kao i cena na malo
 


Srednji kurs je 29.11. iznosio 89,19 dinara za evro, a Centralna banka u četvrtak nije intervenisala na međubankarskom deviznom tržištu. Kurs dinara je ove nedelje oslabio prema evru za 1,51 dinar ili 1,58 odsto, a od početka novembra NBS je prodala ukupno 357 miliona evra, dok je u oktobru i novembru prodala ukupno 536 milion evra da bi sprečila prevelike dnevne oscilacije kursa i doprinela usklađivanju odnosa ponude i tražnje.


Dinar je od 14. do 21. novembra neprestano slabio izgubivši 4,42 odsto vrednosti prema evru. Od početka novembra evro vredi više od 84 dinara. Na početku oktobra kurs je bio oko 76,7 dinara za evro, a 31. oktobra srednji kurs je bio 84,99 dinara za evro.
Ove godine evro je bio najslabiji 7. avgusta kada je njegov srednji kurs bio 75,7543 dinara.

Ekonomski analitičari ističu da iznos od 90 dinara za evro nije nikakva psihološka barijera na kojoj je moguće stopiranje pada vrednosti domaće valute. Oni takođe nisu želeli da se u prethodnom periodu, od kako srpska valuta strmoglavo pada, upuštaju u prognoze dokle će dinar slabiti. Tako je jedino ostalo izvesno da će se kurs stabilizovati kada se ujednače ponuda i tražnja i kada se zaustavi odliv kapitala iz zemlje.
- Ni sami građani nemaju nikakvo poverenje u dinar. To smo mogli da vidimo i kada je dinar bio jači, a intervencije Narodne banke su usmerene na velike dnevne oscilacije - objašnjava ekonomista Aleksandar Stevanović.
To što naši građani, pa samim tim ni proizvođači i trgovci nemaju poverenja u domaću valutu, odraziće se, po svemu sudeći, i na cene hrane. One se odmah preračunavaju u evrima, kažu stručnjaci.
Vojislav Stanković, saradnik Privredne komore Srbije, kaže da je rast cena hrane u prethodnih 11 meseci iznosio oko 20 odsto.
- Poskupljenja hrane će biti do kraja godine, a to će pospešiti rast cena na malo. Rast cena prehrambenih proizvoda u novembru iznosio je 14 odsto u odnosu na novembar prošle godine. Kurs dinara sa jedne strane poboljšava konkurentnost domaće privrede u izvozu, ali sa druge strane jačanje evra je dovelo do toga da su efekti pojeftinjenja energenata neutralisani, pa umesto pojeftinjenja imamo poskupljenja - ističe Stanković.
On dodaje da je prosečno domaćinstvo u Srbiji za hranu prošle godine izdvajalo 41 odsto svog budžeta, dok im je ove godine bilo neophodno 45 odsto.


Rusi dolaze u Beograd 5. decembra?
Moskva -- Rusija i Srbija planiraju da potpišu dokumenta o naftno-gasnom aranžmanu 5. decembra u Beogradu, prenosi ruska novinska agencija Interfaks


Predsednik Upravnog odbora Gasproma Aleksej Miler u Beogradu 5. decembra
Agencija, pozivajući se na izvore u rusko-srpskom mešovitom Komitetu za ekonomsku saradnju, navodi da će rusku delegaciju na ceremoniji predstavljati predsednik Upravnog odbora Gasproma Aleksej Miler.

Među bilateralnim dokumentima mogli bi biti potpisani ugovori o kupovini 51 odsto akcija NIS-a od strane Gaspromnjefta, memorandum o izgradnji kraka gasovoda Južni tok kroz Srbiju, kao i memorandum o izgradnji i modernizaciji podzemnog skladišta gasa Banatski dvor, navodi agencija.

Agenciji Beta srpski izvori u Moskvi potvrdili su da će Miler posetiti Beograd 5. decembra, ali nisu mogli da potvrde i potpisivanje navedenih dokumenata. Oni su naveli da će u delegaciji biti i predstavnik predsednika Rusije za Centralni federalni okrug Georgij Poltavčenko.

Moskovska banka saopštila je u sredu da će u Beogradu, 5. decembra, biti potpisan sporazum o osnivanju srpsko-ruskog dijaloga, čemu će u Predsedništvu Srbije prisustvovati Poltavčenko, predsednik Moskovske banke Andrej Borodin, ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić i ministar za ekonomiju Mlađan Dinkić.

Šef upravnog odbora Gasproma Aleksej Miler i generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović su razgovarali o realizaciji srpskog dela gasovoda Južni tok i rekonstrukciji podzemnog skladišta gasa u Banatskom dvoru, saopštio je Gasprom.


Wall Street (trgovanje od 28.11): Rast vrednosti indexa uz skroman promet
I peti dan zaredom Dow Jones i S&P500 ostvarili su rast svojih vrednosti. Naime, pre početka trgovanja na Wall Street-u u petak 28.11. postojao je strah da će Black Friday obeležiti maja potrošnja amerikanaca nego ranije, a samim tim i pad cena akcija na Wall Street-u. Suprotno tome- američki berzanski indexi završili su još jedan trgovački dan u zelenom, a najviše kao rezultat poverenja u najnovije odluke FED-a koji je „duboko zaronio u svoj džep“. Naime, nakon pomoći Citigroup-i, zatim nakon plana za novih USD 800 mlrd pomoći, najveći broj investitora očekuje da će administracija SAD-a odboriti i pomoć automobilskoj industriji (samim tim i akcije General Motors-a i Ford-a značajno su skočile).

Bitno je napomenuti da je skok berzanskih index-a na Wall Street-u u peta 28.11. ostvaren uz najmanji broj prometovanih akcija u ovoj godini (svega 787 milona akcija), što ukazuje da je najveći deo investitora već započeo svoje Božićne praznike. Takođe, prema proceni analitičarabez posla je u novembru ostalo 350.000 ljudi što je najveći mesečni gubitak broja zaposlenih još od maja meseca daleke 1980. godine. U tekućoj nedelji očekuju se i zvanični podaci o broju nezapolsenih, kao i o potrošnji američkih građana, tako da će se onda mnogo preciznije znati trenutna pozicija američke ekonomije.
 


Zapažanja:
DJIA (promene vrednosti): 
    o na nedeljnom nivou +9,20% 
    o na mesečnom nivou -5,30%
    o od početka godine -33,01%
NASDAQ (promene vrednosti):
    o na nedeljnom nivou +11,00%
    o na mesečnom nivou -10,80%
    o od početka godine -42,05%
S&P500 (promene vrednosti):
    o na nedeljnom nivou +12,00%
    o na mesečnom nivou -7,40%
    o od početka godine -39,12%.

DJIA i S&P500 su ostvarili najveći petodnevni skok od Velike depresije 1930-tih godina
• Na trgovanje održano na Wall Street-u dana 28.11.2008. godine vlasnika je promenilo 787 miliona akcija što je najmanji broj u celoj 2008. godini
• Prema preliminarnim izveštajima od subote, amerikanci su u petak (Black Friday) na Božićne poklone potrošili 3% više novčanih sredstava u odnosu na isti dan 2007. godine, što su podaci bolji od očekivanih





Promena cena roba:

- Nafta- cena nafte pala je za 0,02% i sada iznosi USD 54,43 po barelu
- Zlato- cena ovog plemenitog metala porasla je za 0,94% i trenutno iznosi USD 819,00 po unci
- Srebro- cena je pala za 0,38% i trenutno iznosi USD 10,23
- Platina- cena je porasla za 1,43% i sada iznosi USD 882,30.




Promena cena akcija finansijskog sektora:

    Citigroup +17,59%
    JP Mogran +3,40%
    Bank of America Corporation +5,31%
    Goldman Sachs +3,25%
    Wachovia -0,53%
    AIG +3,08%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. +8,79%
    Google +0,30%

Tehnološki sektor:
    IBM -0,09%
    AMD +10,80%
    Microsoft Corporation -1,32%
    Oracle -0,31%
    Cisco Sys +0,92%
    Apple -2,45%
    Intel Corporation -1,22%
    Dell Inc. +1,09%

Aluminijum:
    Alcoa +2,67%

Industrija:
    General electric +6,05%
    3M Company +1,55%
    The Procter&Gamble +1,88%

Auto industrija:
    General motors +8,94%
    Ford Motor +25,12%
    Toyota Motors -3,13%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. -0,91%
    Chevron Corp. -1,15%
    British petroleum +0,66%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. +3,27%
    United Technologies Corp. +1,68%
    Delta Air Lines +4,63%

Hrana i piće:
    Coca Cola +3,28%
    McDonalds +1,47%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline +2,78%
    Johnson&Johnson +0,53%
    Novartis +3,90%
    Pfizer +2,24%



Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

    DJIA +1,17%
    NASDAQ +0,23%
    S&P500 +0,96%.


Surplus with CEFTA, overall deficit
Serbia realized a surplus of USD 1.6bn in her trade with the CEFTA countries in the first ten months of this year.

The Statistical Office said in its release on Monday in Belgrade that the positive result came mostly off the export of steel, iron and agricultural products to the members of this regional free trade organization.

Over this period, Serbia's export amounted to USD 3.16bn, while the country imported USD 1.56bn worth of goods and services, with the export/import ratio reaching 202.9 percent.

The CEFTA region is one of the rare markets with which Serbia has had a continuing trade surplus.

Serbia's trade with CEFTA is second only to that realized with the EU markets.

Last year, the CEFTA surplus was at EUR 978.9mn – 40.7 percent more than in 2006.

However, Serbia's overall trade in the first ten months of this year has a deficit of USD 10.4bn, up 36 percent on the same period in 2007.

Exports grew 33.1 percent to reach USD 9.55bn, topped by USD 19.9bn worth of imports – 34.6 percent more than last year.

The coverage of imports by exports was 47.9 and it was less than in the corresponding period of 2007, when imports were covered by exports to the extent of 48.4 percent.


Another 74 enterprises still in tender
The deadline for finalization of privatization of social enterprises that expires on December 31 shall be met and the privatization shall be completed until the middle of 2009 at the latest.

According to Dusan Belanovic of the Privatization agency the names of enterprises that have found new owners shall be known not before middle of the next year. It shall be known then which of the workers shall have to look for a new job.

According to Privatization agency there are 74 enterprises to be privatized. From that number, 46 are with social capital.
For 28 enterprises planned to be sold in tender, December 31 as a deadline for sale is not in force since they are enterprises owned by the State and with share fund stakes. As regards auction sale there is total of 690 enterprises to be sold in auction. It is still early to say which social companies are without potential buyers. If it happens that some of them cannot be sold, the Ministry of economy and regional development is to suggest the best solution.

Privatization carried out until so far
Number of enterprises privatized in auctions and tenders – 1,778
Total income made from these sales – about EUR 2.3 billion
Total amount of investments in the so far privatization – about EUR 1.4 billion
Value of social program for enterprise privatized - EUR 277 million

RTB ‘Bor’ to be liquidated if tender fails
If RTB “Bor’ (Copper Mining and Smelting Complex) is not privatized in the third attempt through a tender, that enterprise is under threat to be liquidated. That is conclusion arising from the Law on privatization.
The minimal amount to be paid for the two thirds of the RTB ‘Bor’ ownership is USD 300 million. That money shall go to investments, environment protection and-settlement with creditors. Until so far Swiss ‘Glenkor’, Austrian A-tec’, ‘East Point’ of Cyprus and two Russian companies expressed interest in strategic partnership with RTB ‘Bor’.


Azijske i evropske berze: Pad većine berzi
Na današnjem trgovanju azijske berze pokazale su različite trendove. Dok su u Kini i u Hong Kong-u indexi ostvarili rast svojih verdnosti, u Južnoj Koreji, Japanu i Indiji berzanski indexi zaronili su u crvenu zonu.
 
Rast u Kini rezultat je smanjenja kamatne stope, kao i plana pomoći od USD 600 mlrd.
 
 
Promene vrednosti najvažnijih berzanskih index-a:
 
    HANG SENG (H. Kong) +1,59%
    NIKKEI225 (Japan) -1,35%
    SENSEX (Indija) -2,78%
    KOSPI (J. Koreja) -1,62%.
 
 
 
Na evropskim berzama danas je ostvaren pad cena akcija. Vodeće zapadnoevropske berze čitav trgovački dan provele su na niovima ispod vrednosti ostvarenih prethodnog trgovačkog dana. Najveći gubitnici su bankarski sektor i energetski sektor (pre svega zbog odlaganja odluke OPEC-a o smanjenju proizvodnje nafte).
 
 
Promene vrednosti najvažnijih berzanskih index-a oko 16:15h:
 
    FTSE100 (London) -3,92%
    DAX (Frankfurt) -4,46%
    CAC40 (Pariz) -4,11%.
 
 


Wall Street: Jak pad akcija na otvaranju trgovanja
Nakon euforičnog trgovanja prethodne nedelje, danas su cene na Wall Street-u krenule na dole.
 
Ove nedelje očekuje se izveštaj o nezaposlenosti (očekuje se dalje povećanje broja nezaposlenih), potrošnji..
 
Vesti o nezaposlenosti i potrošnji odrediće dalji smer kretanja američkih berzi. Preliminarni rezultati o potrošnji za Božićne praznike bolji su od očekivanja, ali analitičari smatraju da je to još uvek nedovoljno da bi se moglo pričati o oporavku američke ekonomije.
 
 
Promene vrednosti najvažnijih berzanskih index-a oko 16:15h:
 
    DJIA -3,77%
    NASDAQ -4,22%
    S&P500 -4,53%.
 
 


Promene vrednsoti indeksa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) 0,11% close
CROBEX (Zagreb) -6,47% close
SBI20 (Ljubljana) -0,59% close
BIRS (Banjaluka) 0,08% close
MBI10 (Skoplje) 2,65% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -3,81% open
CAC 40 (Pariz) -3,97% open
DAX (Frankfurt) -4,90% open
ATX (Beč) -4,41% open
SMI (Cirih) -3,99% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -2,59% close
SOFIX (Sofija) 0,65% close
BET (Bukurešt) -0,24% close
RTSI (Moskva) -4,03% close
BUX (Budimpešta) -1,57% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 1,59% close
Nikkei225 (Tokio) -1,35% close
SENSEX (Bombai) -2,78% close

Amerika
DJIA (Njujork) -3,94% open
NASDAQ (Njujork) -4,30% open
S&P 500 (Njujork) -4,61% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta