Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Recesija kuca na vrata
Ukoliko se uvoz smanji za deset odsto sledeće godine, prihodi u budžetu biće manji za čak 30 milijardi dinara, upozorava Stojan Stamenković



Privredni rast u Srbiji ukoliko se nastave tendencije iz prethodnih nekoliko meseci ne samo da će biti usporen, već postoji velika opasnost da domaća ekonomija uđe u recesiju, što znači dva tromesečja sa padom proizvodnje. Prema istraživanja redakcije Makroekonomskih analiza i trendova, na takvo kretanje privrede ukazuje pad industrijske proizvodnje, kao najvećeg agragata ponude u BDP, kao i značajno usporavanje spoljnotrgovinske razmene. Urednik MAT-a, Stojan Stamenković napomenuo je da smanjenje izdataka u budžetu, s obzirom da je deficit samnjen na 1,5 odsto BDP-a, urađeno na uštrb investicija, jer su redukcije u tom delu veće nego u potrošnji.

- Prelivanje finansijske krize na srpski realni sektor već se vidi. Međugodišnja stopa rasta industrijske proizvodnje u periodu od avgusta do oktobra je negativna i to 1,7 odsto. U oktobru ove godine u odnosu na isti mesec prošle, proizvodnja je smanjena 3,4 odsto. Raniji padovi proizvodnje bili su rezultat velikih privatizacija ili kao prošle godine remonta visoke peći u "Ju es stilu", ali sada toga nema. Najvažnije oblasti prerađivačke industrije su u padu i to pre svega one koje su neto izvoznici, a raste samo najmanja od njih, proizvodnja mašina i uređaja - upozorio je Stamenković i dodao da je u oktobru proizvodnja gvožđa i čelika iznosi 40 odsto od proizvodnje drugog kvartala ove godine.
 
I izvoz i uvoz usporavaju značajno, pa je godišnji rast izvoza u oktobru iznosio 12 odsto, a rast uvoza pet odsto, što je daleko od stopa rasta od tridesetak odsto iz prethodnih meseci, a jedino što se drži je deficit spoljne trgovine. Stamenković ističe da će se već na novemabrskim podacima odraziti pad proizvodnje. On ističe da su u oktobru povećane plate u administraciji i obrazovanju, što će uz povećanje penzija od preko 14 odsto, uticati pozitivno na promet u maloprodaji. Međutim, taj rast potrošnje može se preliti ili u uvoz ili na rast cena. On ističe da je novembarska deflacija od 0,1 odsto tek privid, zbog značajnog smanjenja cena goriva, ali ako bi to isključilo, cene u novembru bi porasle za oko jedan odsto.

Upravo trend smanjenja proizvodnje, prema rečima Stamenkovića, može ugroziti prihodnu stranu budžeta za 2009. godinu.

- Koliki će biti BDP i koliki će biti udeo deficita u njemu su otvorena pitanja. Oko 70 odsto prihoda od PDV-a se odnosi na uvoz. U budžetu je računato da neće biti poreske evazije, ali prethodnih godina rast naplate PDV-a je oko 60-70 odsto rasta prometa na malo. Ukoliko se isti trend nastavi i sledeće godine prihodi u budžetu po osnovu naplate PDV-a mogli bi biti manji za 12-13 milijardi dinara od onog što stoji u predlogu budžeta za 2009. godinu - napomenuo je Stamenković.

Prihodi od PDV-a iz uvoza učestvuju sa 31 odsto u ukupnim prihodima. Ukoliko dođe do smanjenja uvoza, što je za očekivati, doći će i do samnjenja ukupnih prihoda. Ukoliko se uvoz smanji za 10 odsto, prihodi od PDV-a će se smanjiti za 3,1 odsto, što je oko 22 milijarde dinara u našem budžetu. Uz smanjenje ili ukidanje carina, to smanjenje će biti još veće i iznosiće oko 30 milijardi dinara.

Za budžetske prihode sledeće godine biće kritična i zbog pada privredne aktivnosti. Ukoliko bi se rast BDP-a sveo na dva odsto umesto projektovanih 3,5 odsto, povećanje deficita bi se moglo neutralisati ili rastom inflacije ili realnom depresijacijom dinara, ocenio je on.

Vladimir Vučković, saradnik Ekonomskog instituta napomenuo je da će sledeće godine najveća opasnost za ekonomiju biti nelikvidnost privrede, i to ne samo u Srbiji već i celom svetu. Zato on ističe da je dobro što NBS nije dodatno povećala referentnu kamatnu stopu, jer bi to još povećalo kamate na kredite, domaća preduzeća se već sada teže i skuplje zadužuju u inostranstvu.

- NBS je poslednjim merama preuzela veću odgovornost za internu i eksternu ravnotežu. Ona je donekle suspendovala tržište i ako bi se ove mere odužile, to bi odložilo prilagođavanje privrede koje je počelo depresijacijom dinara, a koje je neizbežno. Posle će prilagođavanje biti još teže i još burnije - ocenio je Vučković.
 
Srpska država najraskalašnija
Srbija ima najveći udeo konsolidovanih rashoda države u BDP-u od svih zemalja u okruženju, jer oni u 2008. godini iznose 46,1 odsto, a u 2009. 44,3 odsto, što je za 3,2 odsto više nego u sledećoj zemlji sa najvećim rashodima, Sloveniji. Sa učešćem penzija u BDP sa 15,1 odsto, pet odsto više od sledećg pratioca, rashodima za zaposlene od 9,8 odsto i rashodima za odbranu od 2,4 odsto, Srbija je daleko ispred Hrvatske, Slovenije, Rumunije ili Bugarske.
 
 
 


Dodatni nameti i na neluksuznu robu
Beograd - Predlogom budžeta za 2009. godinu planirano je da čak 91,6 odsto državne kase, odnosno oko 640 milijardi dinara, bude popunjeno naplatom poreza. Najveći deo čine prihodi od poreza na dodatu vrednost, koji bi trebalo da donesu 339 milijardi dinara, a značajnu stavku čine i neporeski prihodi, odnosno akcize koje će, kako je najavljeno, dodatno biti povećane za derivate nafte, cigarete, pivo i kafu


Prema oceni Milana Petrovića, generalnog direktora kompanije Štraus Adriatik (proizvođača „donkafe“), budžetski deficit ne bi trebalo „popunjavati“ povećanjem akciza na kafu.

- Sledeća godina biće, prema svim predviđanjima, restriktivna za privredu, ali i za potrošače i zato nije dobra ideja da se nameti na, inače većopterećene akcizne proizvode, dodatno uvećavaju. Na jednoj strani se, dakle, smanjuje carina na uvoz automobila, a na drugoj povećavaju dažbine na „šoljicu“ kafe. I dok se povećanje dažbina na luksuzne proizvode može razumeti, jer se građani neće otimati za skupe automobile, dotle će poskupljenje kafe, koja ne spada u luksuznu robu, ipak, pogoditi potrošače koji se teško odriču svojih navika - kaže za Danas Petrović, dodajući da bi za budžet bilo celishodnije da se država pozabavi suzbijanjem šverca kafe, na koju se ne plaća ni akciza od 30 odsto. On tvrdi da bi problem sivog tržišta kafe mogao da bude rešen uvođenjem akciznih markica na kafu kao što su to uradile neke zemlje u susedstvu.

Slično reaguju i proizvođači duvana. Tako, recimo, generalni direktor Duvanske industrije Niš Skip Bornhiter ističe da nova akcizna politika Vlade Srbije direktno utiče na održivost i mogućnost rasta poslovanja te kompanije. „Mere Vlade Srbije, posebno u oblasti akciznog oporezivanja, negativno će se odraziti na poslovanje DIN-a“, tvrdi Bornhiter. U Britiš ameriken tobaku podsećaju da cena cigareta zavisi od akciznog opterećenja, ali istuču takođe da je veoma važno da se utvrdi učešće akciza u ceni proizvoda jer je to preduslov za uspešno poslovanje.

- Odluka Vlade da se povećaju akcize na naftne derivate očekivana je, imajući u vidu uticaj svetske ekonomske krize. Da bi smanjila uticaj krize na najsiromašnije slojeve Vlada će pokušati da budžet napuni većim akcizama i porezima na luksuznu robu. Doduše, veliko je pitanje da li se danas vožnja automobilima uopšte može smatrati luksuzom. Shvatam donekle poziciju Vlade Srbije, ali bi ipak trebalo voditi računa i o platežnim mogućnostima stanovništva - izjavio je za Danas Nebojša Atanacković, predsedsednik Upravnog odbora Nafta a.d.

On procenjuje da će povećanje akciza neminovno dovesti do poskupljenja naftnih derivata iako cena sirove nafte na svetskim berzama beleži enorman pad. „Ekonomska kriza odrazila se i na naftni sektor tako da je potražnja za crnim zlatom znatno manja nego pre nekoliko meseci i umesto da barel nafte dostigne rekordnih 200 dolara, cena je pala na oko 50 dolara. Međutim, iako cena nafte stalno pada to nikako neće uticati na cenu naftnih derivata u Srbiji, koja će zbog povećanja akciza ostati na istom nivou“, objašnjava Atanacković.

I Miodrag Maksimović, predsednik Poslovnog udruženja pivara Srbije, smatra da je svetska ekonomska kriza delimično uticala na odluku vlade da podigne akcize. „Mi još ne znamo koliko će tačno iznositi povećanje akciza za pivo. U ovom trenutku akcize iznose 12,41 dinar po litru, a najavljeno je povećanje sigurno će podići maloprodajnu cenu piva, ali ne možemo reći za koliko. Nije isključeno da će se neke pivare odreći dela profita kako bi na taj način zaštitile proizvođače od visokih cena hmeljnog napitka, ističe Maksimović.

Zakonom je precizirano da akcize plaćaju proizvođači i uvoznici naftnih derivata, duvanskih prerađevina, alkoholnih pića i cigareta. Prema tom Zakonu proizvođači su obavezni da naredne godine za svaku paklicu cigareta plate 8,1 dinar na ime akciza uz dodatnih 33 odsto od cene cigareta. Sada u cenu treba uračunati i najavljeno povećanje cene od dva dinara po paklici, kao i povećanje od dva odsto u odnosu na postojeću cenu. Svaki litar piva većje opterećen akcizom od 12,4 dinara, a naredne godine taj iznos se uvećava za jedan dinar. Akciza za motorne benzine propisana Zakonom je 36,7 dinara za litar, čemu treba dodati i dinar više za najavljeno dodatno uvećanje akciza, a akciza za dizel skače sa 19,1 na 24,1 dinar za litar. Kafa će zbog uvećanja akciza biti skuplja za deset odsto.





„Zapušavanje“ budžetskih rupa

Povećanje akciza je neminovno jer moraju da se „zapuše“ neke od budžetskih rupa. Ali, vanredno povećanje akciza na duvan i akohol ima više opravdanja, nego kad je rečo akcizama na gorivo čije su cene u poređenju sa zemljama u okruženju, najviše. Osim toga, to će poskupeti transportne troškove i doprineti rastu maloprodajnih cena ostalih proizvoda.Na drugoj strani cena duvana, odnosno cigareta, najniža je u Evropi i tu sigurno postoji prostor za poskupljenje. Drugi je problem strah od aktiviranja sivog tržišta cigareta koje je, bez značajnije uloge poreskih organa teško kontrolisati. Treba, takođe, podsetiti da prema važećem Zakonu o akcizama, većpočetkom 2009. godine, sledi redovno usklađivanje akciza sa ovogodišnjim rastom inflacije, što znači da akciznim proizvodima sledi još jedno dodatno povećanje cena - izjavio je za Danas Ivan Nikolić, saradnik Ekonomskog instituta.


Fondovi se uzdaju u Deda Mraza
Imovina investicionih fondova, koja je iznosila nešto manje od 70 miliona evra, pala je na dvadesetak miliona. – U narednoj godini se očekuje oporavak berze i rast vrednosti investicionih jedinica

Vladimir Pavlović i Aleksandar Antonijević Već duže vreme građani koji su svojevremeno kupili jedinice u investicionim fondovima ne povlače novac jer, očigledno, veruju da će promet i cene na berzi promeniti smer i krenuti „uzbrdo”, a da će vrednost njihove imovine biti uvećana, kaže za „Politiku” Vladimir Pavlović, portfolio menadžer otvorenog investicionog fonda FIMA proaktiv. Imovina fondova, koja je iznosila nešto manje od 70 miliona evra, pala je na dvadesetak miliona, ali je ohrabrujuće što se dalje ne osipa.

Jer, prema očekivanjima našeg sagovornika, posle jednoipogodišnje krize 2009. će biti godina oporavka berze i rasta svih njenih pokazatelja, što će se neminovno odraziti i na vrednost investicionih jedinica.

Imajući u vidu da uzroci pada vrednosti akcija na berzi uglavnom nisu rezultat lošeg poslovanja i slabih finansijskih rezultata firmi emitenata, već paničnog povlačenja investitora i pada tražnje, Pavlović navodi da je fond, čiji je portfolio menadžer, stekao nove i veoma značajne i uspešne klijente čije su akcije atraktivna tržišna roba.

U Srbiji, prema evidenciji Komisije za hartije od vrednosti, trenutno posluje 15 otvorenih i dva zatvorena investiciona fonda, čiji je potencijal veoma skroman, pogotovo imajući u vidu štednju građana, koja bi delimično mogla da se usmeri u fondovsku industriju.

Poređenja radi, u Hrvatskoj je fondovska industrija pre krize raspolagala imovinom vrednom više od četiri milijarde evra, koliko iznosi ukupna devizna štednja građana Srbije.

– Ipak, stara istina po kojoj svako zlo ima i svoju dobru stranu je i šansa portfolio investitora da iskoriste veliko pojeftinjenje cena akcija, koje su glavna tržišna roba za fondovsku industriju, za kupovinu hartija dobrih emitenata čija će vrednost sigurno rasti. Klijenti koji sada budu kupovali investicione jedinice fondova, čija je vrednost ispod startne od 1.000 dinara, ostvariće značajan kapitalni dobitak s rastom vrednosti akcija kojima se trguje na berzi – smatra Pavlović.

I portfolio menadžer Društva za upravljanje fondovima Sosijete ženeral penzije Marija Jevtić je uverena da će u sledećoj godini biti mnogo povoljniji uslovi za poslovanje fondovske industrije, jer se očekuje da će država podići limit za ulaganje u inostranstvo i u depozitne potvrde koje izdaju banke sa sedištem u državama EU, odnosno OECD, a na osnovu deponovanih hartija od vrednosti.

Podsećanja radi, dobrovoljni penzioni fondovi iz Srbije, u skladu sa zakonom, mogu na taj način u inostranstvu da ulažu do 10 odsto imovine, a očekuje se da se taj iznos poveća na 15 do 20 odsto.

Istovremeno, postoji mogućnost da se na tržištu pojave i nove državne dužničke hartije, pre svega municipalne, odnosno obveznice lokalnih zajednica i javnih preduzeća, smatra Jevtić.

Portfolio menadžer investicionog fonda KD investments Aleksandar Antonijević ističe da je realni optimista u pogledu očekivanja za sledeću godinu. Po njegovim rečima, nerealno je nadati se da će se berza potpuno oporaviti od šokantnog sunovrata, ali se može očekivati da berzanski pokazatelji promene boju i da iz crvene pređu u bledozelenu.

– Čak i ukoliko završni računi pokažu da je znatan broj firmi dobro poslovao u ovoj godini, tražnja se neće osetnije povećati, imajući u vidu da na međunarodnom tržištu padaju cene akcija čak i svetskih giganata s poznatim brendovima – kaže naš sagovornik.

Ipak, trebalo bi očekivati da država pomogne oporavak berze, tako što bi obogatila asortiman ponude kvalitetnim dužničkim hartijama. Pre svega municipalnim obveznicama opština, gradova i regiona, koje bi bile interesantne i sigurne za ulagače, smatra Antonijević.


Država spasava privredu sa dve milijarde evra
 Predsednik Vlade Srbije Mirko Cvetković juče je predstavio paket mera kojima će se sledeće godine srpska privreda suprotstaviti nadolazećoj krizi. Prema njegovim rečima, vlada je u oktobru počela ozbiljnije da razmatra svetsku finansijsku krizu, kada je počela da se preliva na srpsku privredu

- Svi će morati da podnesu svoj deo krize, a država će da da primer i da prednjači u tome. Građani neće živeti bolje nego ove godine, ali ni gore, odnosno zadržaće nivo standarda. Vlada će se potruditi da ne dođe do hiperinflacije i ekonomske nestabilnosti - saopštio je premijer.

Da bi se ovo postiglo, vlada će s jedne strane, pre svega kroz budžet, smanjiti potrošnju, a konsolidovani deficit države će sledeće godine iznositi 1,5 odsto BDP-a. Planira se inflacija od osam odsto, a privredni rast biće usporen na 3,5 odsto. Uštede će se ostvariti kroz manje nabavke roba i usluga za pet milijardi dinara i ograničenje potrošnje u svim organizacijama čiji je većinski vlasnik država, a ne samo javnim preduzećima. Plate će naredne godine rasti koliko i inflacija, osam odsto, dok će penzije biti povećane 13 odsto. Socijalna zaštita će ostati realno ista kao i ove godine, istakao je premijer.

- Sledeće godine kriza će se očitovati u dva segmenta, kroz spoljnotrgovinski deficit, jer će zbog smanjenja tražnje u Evropi, kompanije iz tih zemalja agresivnije krenuti u izvoz, između ostalog i na naše tržište. S druge strane, zbog manje tražnje njihova tržišta će biti zatvorena pa će to smanjiti naš izvoz. Zato će podsticaji države biti okrenuti povećanju konkurentnosti naše privrede. S druge strane biće teže privući strane direktne investicije, ali će i zaduživanje biti otežano - ocenio je Cvetković.

S druge strane, privreda koja će se sledeće godine naći u teškoćama dobiće podsticaje od oko dve miljarde evra, što iz budžeta što od međunarodnih finansijskih organizacija. Cvetković je istakao da će ovim podsticajima biti angažovana privreda, ali i da će obezbediti otvaranje novih radnih mesta.

- U svetu je kriza nastala kroz deficit tražnje, ali kod nas je drugačija situacija, jer smo imali višak tražnje što se ogleda u visokom spoljnotrgovinskom deficitu. Druge države su dale ogromna sredstva privredama, kao na primer Mađarska sa više od 20 milijardi evra. Naš ceo budžet je oko sedam, osam milijardi i postoji problem kako obezbediti sredstva - istakao je Cvetković i naveo kojim merama će država pomoći privrednicima.

Vlada će obezbediti budžetske garancije preduzećima od 50 milijardi dinara, kako bi se obezbedila povoljnija sredstva preko Narodne banke. Prema njegovim rečima, ove garancije biće deljene transparentno i biće namenjene pre svega izvozno orjentisanim preduzećima. Takođe, biće obezbeđeno 18,7 milijardi dinara subvencija preko Fonda za razvoj. U infrastrukturu biće uloženo 40 milijardi dinara iz budžeta, pola od toga preko NIP-a, a ostatak kroz kapitalna ulaganja.

Za koridor 10 će se pobrinuti međunarodne banke, pre svega Svetska banka sa 388 miliona dolara, EBRD sa 150 miliona evra, a Evropska investiciona banka će finansirati mala i srednja preduzeća sa 250 miliona evra.


Wall Street: Indexi pali u iščekivanju odluke o pomoći automobilskoj industriji
Jučerašnje trgovanje na azijskim berzama počelo je u minusu, da bi se berze ubrzo posle toga prebacile u zelenu zonu. Zeleni talas nažalost nije dugo trajao, tako da su index-i ubrzo došli ispod vrednosti zabeleženih na trgovanju u ponedeljak i svoje trgovanje Kina je završila u minusu, dok su japanski i južnokorejski index zabeležili neznatne pluseve.

Evropske berze slično azijskim svoja trgovanja započele su padom cena akcija, da bi posle cca. 2h počeo lagani oporavak koji je indexe odveo u plus. Najveći broj evropskih berzi jučerašnnje trgovanje završio je u plusu.

Pre početka trgovanja na Wall Street-u derivati su izgubili na vrednosti, što je ukazivalo da će se isto dogoditi i na redovnom trgovanju. Otvaranje redovnog trgovanja zaista je i započelo padom cena akcija, da bi nakon toga počeo lagani oporavak cena akcija i u nadi da će administracija SAD-a u toku jučerašnjeg dana doneti odluku o pomoći automobilskojindustriji, indexi su krenuli prema zelenoj zoni. NASDAQ je najviše dobio na vrednosti tako da je on dobar deo dana proveo u plusu, dok je S&P500 jedan kratak deo trgovanja bio u zelenom, a DJIA se samo približio vrednosti od pondeljka i ubrzo ponovo krenuo na dole. Kada je postalo izvesno da dogovor oko pomoći „Velikoj trojci“ (General Motors, Ford i Chrysler) neće biti realizovan u toku trgovačkog dana, berzanski index-i pojačali su svoj pad i trgovanje završili u crvenoj zoni.

Očigledno je da je naredna pozitvina vest koju ulagači sa nestrljenjem iščekuju, odluka o pomoći automobilskom sektoru.
 


Zapažanja:

- Vlada SAD-a je prodala USD 32 mlrd četvoronedeljnih zapisa sa Prinosom 0%
- Prinos na 10-godišnje HoV pao je za 0,07% na 2,65%
- Prinos na 10-godišnje HoV pao je na 0,85%
- Kanada je i zvanični priznala da se približava recesiji, te je iz tog razloga smanila ključnu kamatnu stopu na najnižži nivo u poslednjih 50 godina. Sada kamatna stopa u Kanadi iznosi 1,5% (a najniža je bila 1958. Godine i iznosila je 1,12%)
- Istraživački tim Credit Suisse's procenio je da će se u naredne 4 godinne čak 8,1 milion hipoteka naći u prodaji, što čini 16% ukupnih hipoteka u SAD-u (prethodna projekcija ukazivala je na 6,5 milona hipoteka odnosno 13% od ukupnog broja)
- Demokrate su najavile da će do kraja nedelje biti doneta odlluka o pomoći automobilskoj industriji, a postoje i informacije da će odluka biti doneta u toku srede




Vesti iz kompanija:

- Japanska korporacija Soni (Sony) saopštila je danas da će otpustiti 16.000 zaposlenih (8.000 stalno zapolsenih (cca. 4% od ukupnog broja stalno zaposlenih) i 8.000 honorarno zaposlenih), ograničiti investicije i smanjiti proizvodnju kako bi uštedela 1,1 milijardu dolara godišnje, jer je zbog svetske ekonomske krize opala potražnja za njenim elektronskim proizvodima. Ovo je najveće otpuštanje radnika od strane jedne azijske kompanije
- Samsung je saopštio da će obustaviti kapitalne investicije i upozorio da tek slede teška vremena




Promena cena roba:

- Nafta- cena nafte pala je za 3,75% i sada iznosi USD 42,07 po barelu
- Zlato- cena ovog plemenitog metala porasla je za 0,64% i trenutno iznosi USD 774,20 po unci
- Srebro- cena je pala za 1,25% i trenutno iznosi USD 9,85
- Platina- cena je pala za 3,65% i sada iznosi USD 812,50.




Promena cena akcija finansijskog sektora:

    Citigroup +0,83%
    JP Mogran -6,93%
    Bank of America Corporation -4,99%
    Goldman Sachs -5,68%
    Wachovia -6,58%
    AIG -0,52%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. -0,08%
    Google +1,28%

Tehnološki sektor:
    IBM -2,56%
    AMD +8,10%
    Microsoft Corporation -1,95%
    Oracle -0,59%
    Cisco Sys -0,52%
    Apple +0,34%
    Intel Corporation +2,58%
    Dell Inc. -1,17%

Aluminijum:
    Alcoa -0,31%

Industrija:
    General electric -5,83%
    3M Company -2,14%
    The Procter&Gamble -4,32%

Auto industrija:
    General motors -4,67%
    Ford Motor -4,44%
    Toyota Motors -1,60%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. -1,76%
    Chevron Corp. -3,24%
    British petroleum -0,33%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. -4,74%
    United Technologies Corp. -1,40%
    Delta Air Lines -1,36%

Hrana i piće:
    Coca Cola -2,50%
    McDonalds -2,04%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline -1,81%
    Johnson&Johnson -1,63%
    Novartis -2,69%
    Pfizer -2,72%

Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

    DJIA -2,72%
    NASDAQ -1,55%
    S&P500 -2,31%.


Azijske berze: Rast cena akcija nakon dogovora u SAD-u o automobilskoj industriji
Nakon jučerašnjeg pada cena akcija na Wall Street-u očekivao se danas i pad na azijskim berzama. Međutim, Plan pomoći automobilskoj industriji koji je kasno sinoć i zvanično usvojen u SAD-u doneo je optimizam na azijske berze, pa su samim tim i berzanski indexi u zelenoj zoni.
 
 
Promene vrednosti najvažnijih berzanskih index-a oko 09:10h:
 
    HANG SENG (Hong Kong) +5,37%
    NIKKEI225 (Japan) +3,15%
    KOSPI (Južna Koreja) +3,62%
    SENSEX (Indija) +4,16%.
 


Mandatory reserves in RSD increased from 20% to 40% - referential interest rate kept at 17.75%
The Monetary Board of the National Bank of Serbia (NBS) has decided today (December 8, 2008) to keep the referential interest rate at 17.75% and to increase mandatory reserves in RSD, which are kept by business banks in the central bank, from 20% to 40% - NBS announced.

According to the announcement, by changing the rate of Dinar foreign currency reserves, NBS is going to "return additional foreign currency liquidity to the banks and, at the same time, it will withdraw excess Dinars from the circulation in order to have positive influence on stability of prices".

The decision about the change in the previous rate of the calculated mandatory reserves in EUR that are kept in RSD was made following the examination of relevant trends in the global financial market and analysis of possible effects on local financial system.

According to the changes in the Decision about the banks' mandatory reserves in NBS, the basis for calculation of Dinar and foreign currency mandatory reserves, which comprise obligations based on deposits and loans received from abroad, as well as foreign currency subordinated obligations, is the average daily accounting balance of these Dinar and foreign currency obligations in September 2008.

That method of calculation of mandatory reserves will be applied, as people from NBS point out, starting from the calculation period December 18, 2008 - January 17, 2009, until the calculation period May 18, 2009 - June 17, 2009.

The new method of calculation of mandatory reserves will contribute to the fact that surplus liberated foreign currency liquidity will stay in the banking sector of Serbia instead of being used for repayment of banks' foreign debts or for reduction of deposits from abroad.

NBS has also made the decision, which will be put in effect on January 31st, 2009, to reduce the net open position of banks from current 20 to only 10%, in order for the banks to avoid risk from the exchange rate fluctuations.


State to set aside 50 billion RSD in 2009 as guarantee for favorable loans of business banks for eco
Deputy Prime Minister of Serbia and Minister of Economy, Mlađan Dinkić, said that the state planned to set aside 50 billion RSD in 2009 as the guarantee for favorable loans that the business banks should approve to the economy sector.

Dinkić said that the budget for the next year for the first time anticipated allotment of concrete aid to the economy sector, which was especially important in the conditions of the global financial crisis, and he added that small and mid-sized enterprises would soon be able to count on special Dinar loans.

As he explained, the ministries of economy and finance should prepare a regulation in association with the National Bank of Serbia within the next month and that regulation should support liquidity of the companies.

- Thus, small and mid-sized enterprises will be able to turn to the banks next year in order to improve their own liquidity or to collect funds for investments. Once they obtain concrete requests from the companies, the business banks estimate the credit worthiness of the clients and ask the Government of Serbia for guarantees. The idea is that the state guarantees these loans in amount of 70 - 80% - Dinkić pointed out.


Promene vrednosti indexa u 16:25


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) 0,51% close
CROBEX (Zagreb) 2,39% close
SBI20 (Ljubljana) 0,37% close
BIRS (Banjaluka) -0,71% close
MBI10 (Skoplje) 0,76% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -0,56% open
CAC 40 (Pariz) 0,14% open
DAX (Frankfurt) 0,15% open
ATX (Beč) 0,63% open
SMI (Cirih) -1,44% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -1,86% open
SOFIX (Sofija) -0,66% close
BET (Bukurešt) -0,51% open
RTSI (Moskva) 2,21% close
BUX (Budimpešta) -0,64% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 5,59% close
Nikkei225 (Tokio) 3,15% close
KOSPI (J.Koreja) 3,62% close
SENSEX (Bombai) 5,37% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) 0,81% open
NASDAQ (Njujork) 1,03% open
S&P 500 (Njujork) 0,97% open


Stiglitz: Serbia won't avoid crisis
Nobel Prize winning American economist Joseph Stiglitz says that the world financial crisis would not circumvent Serbia.
Stiglitz's visit to Serbia was organized by the Delta Generali Insurance company to celebrate ten years since establishment.

Stiglitz said that the whole region would be hit by the financial crisis, because it depends on Europe, which will suffer even greater consequences than the U.S.

Speaking in a conference in Belgrade last night, he said that a recovery of the global market will not begin before the end of 2009.

Stiglitz added that generally, countries that entered stand-by arrangements with the International Monetary Fund (IMF) have not benefitted greatly from it.

“Some countries will be hit directly on the trade level, others because of the fall in the price of crude materials, and many trough the global financial market. Countries with high debt will be hit harder because they have to get money with higher interest rates, as will countries will greater deficits,” Stiglitz said.

“This crisis began at the center, in the U.S., but the periphery will be hit the most, because exports and direct foreign investments will suffer,” he said.

He said that the cause of the crisis is that in the U.S., those who took high risk in the short-term were encouraged, and that loans were taken out with an unsatisfactory level of transparency.

“Insurance, the American style, is based on the presumtion that an idiot is born every minute. They find those idiots. Globalization means that the world is full of idiots that need to be found. They found plenty in Europe. About half of the bad mortgages were sold in Europe,” he said.

Stiglitz heads an expert body for monitoring the global financial crisis, which was formed by the UN General Assembly.

He won the Nobel award in 2001, is one of the most quoted economists in the world, has written several books about the negative economic and political aspects of the current shape of the globalization process, and has proposed basic reform measures.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta