Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Wall Street (trgovanje od 12.12): Wall Street veruje u odbranu automobilskog sektora
Trgovanje na azijskim berzama u petak 12.12, proteklo je u padu cena akcija. Neizglasavanje pomoći automobilskoj industriji u SAD po očekivanju snažno je delovalo na ulagače na azijskim berzama. Od samog početka trgovanja berzanski indexi bili su u prilično velikom minusu (izuzetak je indijska berza), a posebno sektor automobilske industrije u Japanu i Koreji. Takođe, usled neizglasavanja pomoći automobilskoj industriji cena sirove nafte je pala.
 

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih index-a na azijskim berzama:
    HANG SENG (Hong Kong) -5,48%
    NIKKEI225 (Japan) -5,56%
    KOSPI (Južna Koreja) -4,38%
    SENSEX (Indija) +0,46%.
 
 
Bitne vesti iz Indije:
- Industrijska proizvodnja u Indiji pala nakog orvi put nakon 15 godina. Naime u oktobru je industrijska proizvodnja pala za 0,4%, a 2007. godine u oktobru industrijska proizvodnja porasla je za 12,2%. Ovaj pad je neočekivan, jer su ekonomisti očekivali rast od 2% u oktobru mesecu tekuće godine. Takođe, u oktobru indijski izvoz je pao za 12,1% (prvi put u 7 godina) najviše zbog slabljenja ekonomija u SAD i Evropi tako da je samim tim i potražnja za proizvodina iz Indije redukovana
 

Bitne vesti iz Japana:
- “Bloomberg” izveštava da je Japanski Premijer Taro Aso izjavio da Japan planira pomoći sopstvenoj ekonomiji sa novih USD 255 mlrd. Ovo nije konačna odluka, jer je mora verifikovati japanski Parlament
- “Mazda” je najavila smanjenje ukupne proizvodnje u 2008. godini za 148.000, kao i otpuštanje 300 honorarno zaposlenih
- “Sharp” je takođe najavio otpuštanje 380 honorarno zaposlenih radnika
 

Evropske berze ponašale su se u petak 12.12. ponašale slično azijskim, jer su berzanski indexi bili u minusu u toku čitavog trgovačkog dana. Naime, usled neiglasavanja pomoći automobilskoj industriji u SAD-u, kao i usled pada cena na azisjkim berzama, index-i na evropskim berzama svoje trgovanje započeli su u crvenoj zoni. Nastavak dana bio je u istom trendu, a pokušaj oporavka nastao je nakon objave vesti da su čelnici država EU prihvatili su Plan pomoći od EUR 200 mlrd za sprečavanje ekonomske krize na tržištu EU. Ubrzo je na “Eurostat-u” osvanuo izveštaj o smanjenju industrijske proizvodnje kao i o povećanju troškova rada u EU27 i u Eurozoni, tako da je oporavak nažalost, bio kratkog daha i nedovoljan da index-e izdeve iz crvene zone. Najveći pritisak na cene akcija vršili su bankarski, naftni i sektor automobilske industrije.
 

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih index-a na evropskim berzama:
    FTSE100 (London) -2,47%
    DAX (Frankfurt) -2,18%
    CAC40 (Pariz) -2,80%.
 

Detaljnije iz Evrope:
- Na mesečnom nivou (za mesec oktobar tekuće godine): Eurostat je objavio da je industrijska proizvodnja u Eurozoni i u EU27 u oktobru smanjena za 1,2% u odnosu na mesec septembar tekuće godine. Rast industrijske proizvodnje zabeležio je samo Portugal (+1,3%), dok su najveće padove u oktobru zabeležile: Irska (6,4%), Litvanija (5,6%), Estonija (5,0%), Letonija (3,7%), Rumunija (3,4%)
- Na godišnjem nivou (od početka 2008. godine): Rast industrijske proizvodnje ostvarile je samo Poljska i Slovačka, u visini svega 0,1%. Nasuprot njima, najveći pad su ostvarile Španija (12,8%), Estonija (11,0%), Irska (10,0%), Letonija (9%) i Francuska (7,5%).
- U EU27 u trećem kvartalu tekuće godine troškovi rada po času skočili su na godišnjem nivou 4,1% (plate su porasle za 4,0%, a ostali troškovi rada 4,2%), što predstavlja povećanje u odnosu na skok od 3,6% u drugom kvartalu. Najveći rast troškova rada ostvaren je u industriji i građevinskom sektoru.
- U Eurozoni u trećem kvartalu tekuće godine troškovi rada po času skočili su na godišnjem nivou 4,0% (plate su porasle za 3,8%, a ostali troškovi rada 4,4%), što predstavlja povećanje u odnosu na skok od 2,8% u drugom kvartalu. Najveći rast troškova rada ostvaren je u industriji i građevinskom sektoru.
 
 
WALL STREET

Kao i evropske i azijske berze, trgovanje na Wall Street-u u petak (12.12.) započelo je padom cena akcija, kao i najvažnijih berzanskih index-a. Većina analitičara očekivala je snažan pad Wall Street-a (čak su neki projektovali da ukoliko se ne pomogne automobilskoj industriji, DJIA bi uskoro mogao da padne i ispod nivoa od 8.000,00 poena). Međutim, dobra vest stigla je od Državnog trezora odakle stižu vesti da automobilskoj indsutriji treba pomoći, jer bi krah automobilskog sektora doveo do velikog broja nezaposlenih, što bi samo još više produbilo recesiju u SAD-u. Nakon objavljivanja ove vesti, ulagačima se vratio optimizam, tako da je Wall Street „oživeo“ i berzanski indexi su prešli u zelenu zonu i u njoj i završili trgovanje. Od berzanskih index-a, Nasdaq je najviše vremena proveo u plusu, zahvaljujući rastu cena akcija iz Tehnološkog sektora (cene akcija iz ovog sektora poskočile su kada je Bela Kuća objavila de razmatra mogućnost da deo novčanih sredstava (od USD 700 mlrd) iskoristi za pomoć oslabljenoj industriji).
 
Zapažanja sa Wall Street-a:

- DJIA je u protekloj nedelji ostvario pad od 0,1%
- S&P je u protekloj nedelji ostvario rast od 0,4%
- Nasdaq je u protekloj nedelji ostvario rast od 2,1%
- Prinos na dvogodišnje Državne obveznice pao je na 0,75%
- Prinos na desetogodišnje Državne obveznice pao je na 2,58% (ove obveznice “dotakle” su i nivo od 2,48% što je nanjiži nivo od 1950-tih godina)
- FED je kupio USD 3 mld obveznica od Fannie Mae i Freddie Mac-a

Vesti iz kompanija:

- General Motors objavio je da će smanjiti proizvodnju za 250.000 vozila, kako bi smanjila troškove
- Haven Trust Bank of Duluth je 5-ta banka iz regiona Atlante i 24 –ta država u SAD koja je bankrotirala u 2008. godini



Promena cena roba:

- Nafta- cena nafte pala je za 3,54 i sada iznosi USD 46,28 po barelu
- Zlato- cena ovog plemenitog metala pala je za 0,74 i trenutno iznosi USD 820,50 po unci
- Srebro- cena je pala za 1,87 i trenutno iznosi USD 10,23
- Platina- cena je pala za 2,77 i sada iznosi USD 822,10.



Promena cena akcija finansijskog sektora:

    Citigroup +1,72%
    JP Mogran +3,34%
    Bank of America Corporation +0,13%
    Goldman Sachs -2,83%
    Wachovia +5,38%
    AIG +4,05%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. +3,30%
    Google +5,18%

Tehnološki sektor:
    IBM +2,01%
    AMD +3,64%
    Microsoft Corporation -0,46%
    Oracle +2,31%
    Cisco Sys +0,47%
    Apple +3,44%
    Intel Corporation +5,28%
    Dell Inc. -1,80%

Aluminijum:
    Alcoa +1,00%

Industrija:
    General electric +0,35%
    3M Company +1,63%
    The Procter&Gamble +0,61%

Auto industrija:
    General motors -4,37%
    Ford Motor +4,83%
    Toyota Motors -2,03%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. +0,54%
    Chevron Corp. -0,58%
    British petroleum -0,21%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. -2,66%
    United Technologies Corp. +3,70% 
    Delta Air Lines +5,32%

Hrana i piće:
    Coca Cola +0,79%
    McDonalds -0,46%

Farmacija:
    Johnson&Johnson -1,72%
    Novartis +2,59%
    Pfizer +2,17%

Promene vrednosti najvažnijih index-a na Wall Street-u su sledeće:

    DJIA +0,75%
    NASDAQ +2,18%
    S&P500 +0,70%.
 
 


Putari najavljuju tužbu protiv države

Niš - Predstavnici putne privrede Srbije zapretili su podizanjem tužbe protiv države Srbije koja im, kako su naveli, ukupno duguje skoro 30 milijardi dinara (više od 300 miliona evra) za izgradnju puteva. Konačna odluka o tužbi protiv države biće doneta danas na sastanku direktora petnaestak putnih preduzeća u Srbiji, koji će se održati u javnom preduzeću Putevi Srbije u Beogradu


- Odluka o tužbi najverovatnije će biti doneta jer postoji rešenost svih putnih grupacija u Srbiji, koju su pokazale i na prethodnom preliminarnom sastanku u Ivanjici. Dug države se gomila većosam godina. Za to vreme imali smo obećanja svih bitnih ljudi u državi da će dug biti izmiren, a situaciju smo premošćivali cesijama i nekako uspevali da plaćamo kredite i kamate. I danas imamo ista uveravanja, pa i odluku Vlade da će se javnom preduzeću Putevi Srbije dodeliti 20 milijardi dinara, koje će potom ono uplatiti nama. Imali smo razgovore i sa resornim ministrom Milutinom Mrkonjićem koji je obećao da će uz pomoćkredita država izmiriti obaveze, ali do danas nismo dobili ni dinar - kaže Milutin Gašević, predsednik Udruženja poslodavaca putne privrede Srbije.

Gaševićprecizira da mnogim putnim preduzećima u Srbiji zbog neizmirenja duga države preti likvidacija i stečaj. Ugrožena je egzistencija više od 50.000 ljudi, pošto je u putnoj privredi direktno zaposleno 17.000, a za nju direktno vezano 35.000 radnika. - U svakoj ekonomiji putna privreda ima posebno važno mesto, a u svakoj ekonomskoj krizi oporavak kreće od izgradnje puteva- kaže, dodajući da putari „ne traže socijalnu pomoć“ većda im se plati ono što su uradili.

Jovica Stevanović, generalni direktor Preduzeća za puteve Niš, najvećeg preduzeća u Nibensu, najvećoj putnoj grupaciji u Srbiji, precizira da će putari tužiti državu. On ističe da je problem duga i eskalirao kada je ministar za kapitalne investicije Velimir Ilićformirao Javno preduzeće Putevi Srbije iz Direkcije za izgradnju i održavanje puteva. Ovakvo osnivanje je, tvrdi on, bilo „protivzakonito“, jer su Putevi Srbije veću startu imali negativan saldo, pošto je Direkcija iz koje su nastali tada dugovala putarima oko osam milijardi dinara.

- Za dugovanja je sada najodgovornije Ministarstvo za infrastrukturu, na čelu sa Mrkonjićem. Rešenja nema jer, koliko nam je poznato, u Vladi postoje tri različite struje. Jedna je za formiranje potpuno novog preduzeća za kapitalne investicije i „ostavljanje“ svih dugovanja Putevima Srbije, druga je za osnivanje ćerki-firmi pri Putevima Srbije, a treća da Putevi Srbije nastave da postoje, uz izmirenje dugova prema nama. Ima i mišljenja da deo Vlade namerava da dovede strane firme, kojima bi putari Srbije bili samo „radna snaga“. Prema takvim tvrdnjama, deo Vlade direktno uzima novac iz inostranstva, zbog čega su velike poslove počele da dobijaju firme „tašna mašna“, dok velika putna preduzeća u Srbiji stoje - kaže on.

Stevanovićupozorava da će u slučaju neizmirenja dugova „većove zime biti jako velikih problema“ sa održavanjem svih puteva u Srbiji. - Jugopetrol je blokirao skoro sva putna preduzeća jer mu duguju pošto im država ne isplaćuje dug. Banke neće da nam reprogramiraju dugovanja jer ne vide ozbiljnost Vlade. Radnici su nezadovoljni i platama i perspektivom. Ako se problem ne reši, mi niti možemo, niti hoćemo da čistimo puteve u Srbiji- zaključuje on.



Ugrožen Koridor 10?

- U Rumuniji se intenzivno radi paralelni evropski Koridor 4, na relaciji Budimpešta-Bukurešt- Sofija- Solun. Saobraćaj sve više ide tim pravcem, jer putnici ne žele da na našoj granici gube vreme ili trpe ucenjivanja carinika. Imamo rok od samo tri do četiri godine da im konkurišemo gradnjom Koridora 10. U tome nećemo uspeti, izuzev ako se odmah ne opametimo- upozorava Jovica Stevanović.



Jelašić: Krediti samo za "ziher" projekte

Ne bi trebalo očekivati podršku države i banaka preduzećima koja proizvode za lagere i čekaju bolja vremena, već samo onima koja rade za poznatog kupca i za čiju robu postoji tražnja, kaže Jelašić



Radovan Jelašić, Guverner Narodne banke Srbije (NBS)


Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić ocenio je da kredite treba da uzimaju samo preduzeća čiji proizvodi imaju kupce.

- Ne bi trebalo očekivati podršku države i banaka preduzećima koja proizvode za lagere i čekaju bolja vremena, već samo onima koja rade za poznatog kupca i za čiju robu postoji tražnja - rekao je Jelašić agenciji Beta.

On je naglasio da tek treba da budu definisani tačni uslovi po kojima će biti odobravani krediti uz garancije države, za koje će u budžetu Srbije za 2009. godinu biti obezbeđeno 50 milijardi dinara. O uslovima za te pojazmice, koje sa Vladom Srbije definiše Centralna banka, kako je dodao, izjasniće se i Međunarodni monetarni fond (MMF).

- Prošla su vremena uzimanja kredita samo da bi se proizvodilo i svi treba da znaju da roba mnogo košta i da niko neće da finansira zalihe već plasmane - upozorio je guverner.

Centralna banka će, kako je najavio, učiniti sve da u idućoj godini zbog svetske finansijske krize ne dođe do smanjenog obima kreditiranja privrede u Srbiji. Jelašić je naglasio da je dobra vest što će Evropska unija obezbediti pomoć za banke matice iz EU koje su osnivači i banaka koje posluju u Srbiji, što je dodatna sigurnost za stabilnost domaćeg finansijskog sektora i mogućnost za lakši pristup dodatnim izvorima finansiranja srpske privrede. Ne postoji ospasnost, naveo je guverner, da država i preduzeća u Srbiji iduće godine ne budu u stanju da otpaćuju dug inostranim kreditorima.

- Za otplatu spoljnog duga u idućoj godini, čak i ukoliko bismo imali malo verovatan scenario da izostane refinasiranje i novo zaduživanje, bila bi potrebna polovina sadašnjih deviznih rezervi, koje iznose više od devet milijardi evra - rekao je Jelašić i dodao da je, prema tom pokazatelju, Srbija u povoljnijoj situaciji od susednih zemalja.

U 2010. godini će, kako je upozorio, biti veći pritisak na devizne rezerve jer će za naplatu dospeti veći iznos spoljnog duga.

Jelašić je izjavio da će, zbog odlaganja sednice Bord direktora MMF-a, ova institucija tek sredinom januara odlučivati o novom aranžmanu sa Srbijom.

- Došlo je do tehničkog odlaganja sednice Borda direktora MMF-a, koja je bila najavljivana za 19. decembar, a na kojoj je trebalo da bude ododbren aranžman sa Srbijom - rekao je Jelašić agenciji Beta.

MMF je sa Srbijom sredinom novembra dogovorio aranžman iz predostrožnosti, kojim je predviđeno povlačenje oko 520 miliona dolara u slučaju da Srbiji zatreba finansijska podrška te međunarodne finansijske institucije. Jelašić je naglasio da je uslov MMF-a za odobravanje tog aranžmana potpisivanje dva memoranduma između NBS i Vlade Srbije.

- Do sredine januara NBS i Vlada treba da potpišu memorandume o odgovornosti u ostvarivanju ciljane inflacije u 2009. godini od osam odsto, sa mogućim odstupanjem plus-munus dva odsto, kao i memorandum o stabilnosti finansijskog sektora - objasnio je guverner i dodao da u memorandum koji će se odnositi na inflaciju treba da se vidi u kojoj meri će Vlada preuzeti odgovornost za cene koje su pod kontrolom države.

- To praktično znači da sve cene koje su pod kontrolom države, kao što su cene električne energije, naftnih derivata, komunalnih usluga i osnovnih životnih namirnica, iduće godine kumulativno ne bi smele da budu povećane za više od 13 odsto - istakao je Jelašić i dodao da je veoma važno da privreda, ali i građani, unapred znaju šta će se dešavati s tim cenama, kako bi planirali svoje troškove.

- Povećanja kontrolisanih cena već su indirektno ugrađena u budžet za 2009. godinu, ali je dobro da se preciziraju i memorandumom između centralne banke i Vlade - rekao je Jelašić.

Drugi memorandum, vezan sa finansijski sektor, treba da predvidi odgovornost NBS i Vlade u slučaju da stabilnost tog sektora bude narušena nepredviđenim okolnostima. Jelašić je naglasio da je ukupan finansijski sektor u Srbiji stabilan, što se mora dodatno učvrstiti i potpisivanjem tog memoranduma.



Udruženja poljoprivrednika nezadovoljna smanjenjem agrarnog budžeta za 2009. godinu

Davanja skresana za šest milijardi dinara


Beograd - Smanjenje agrarnog budžeta za 2009. godinu, i pre nego što je poznat konačan iznos namenjen poljoprivredi, izazvalo je burne reakcije javnosti, naročito udruženja i poslovnih asocijacija poljoprivrednika, koji smatraju da izdvojena sredstva ne bi smela da budu manja od budžeta u 2008. godini.


Milan Prostran, sekretar Udruženja za poljoprivredu Privredne komore Srbije, u izjavi za Danas ističe da smanjenje budžetskih sredstava za agrar stiže u najnezgodnijem trenutku za tu delatnost.

- Činjenica je da agraru najviše nedostaju sredstva, a smanjenje budžeta za poljoprivredu ne bi trebalo da ugrozi većodređene subvencije od 12.000 dinara po hektaru obradivih površina, podsticaj izvoza i kreditna podrška za nabavku repromaterijala, ali i stočarska proizvodnja, kao delovi poljoprivrede koji mogu da daju najveće efekte. Činjenica je da smo se tek približili nekim pravilima Evropske unije u delu subvencija koje bi trebalo da budu komplementarne sa agrarnom politikom EU. Tako bi se, u narednih nekoliko godina, ustalio sistem subvencija, bar dok traje proces pridruživanja, kako bi agrar podigao nivo konkurentnosti. Ipak, činjenica je da bi subvencije zbog situacije u privedi, ali i svetske finansijske krize i skupih kreditnih sredstava, bile na nižem nivou. Zato smatram da restrikcija agrarnog budžeta dolazi u najnepovoljnijem trenutku jer počinje primena Prelaznog trgovinskog sporazuma, koji omogućava uvoz jeftinijih prehrambeno - poljoprivrednih proizvoda, a agrar „baca“ na otvoreno tržište. Zatim, tu je i svetska finansijska kriza koja će imati uticaja i na konkurentnost agrara, ali i izvoza. Postavlja se pitanje da li će agrar u tim uslovima uspeti da ponovi izvozni skor od dve milijarde evra, što će biti, nadam se, ostvareno do kraja godine- rekao je Prostran. On ukazuje i na podatak da se za agrar u Srbiji izdvaja oko 48 evra po stanovniku, a u zemljama u kojima proizvodi agrara treba da traže novog kupca od 120 do 150 evra, pa ne treba da čude predviđanja o nekonkurentnosti domaćih proizvođača.

Na drugoj strani Miladin Ševarlić, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, u izjavi za Danas ističe da je smanjenje agrarnog budžeta u godini kada na vrata kuca svetska finansijska kriza i počinje jednostrana primena Prelaznog trgovinskog sporazuma sa zemljama Evropske unije - nedopustivo.

-U 2009. godini uz smanjenje agrarnog budžeta susrešće se tri negativne oklonosti za poljoprivredu, od kojih je na prvom mestu uvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU, u kojoj poljoprivrednici ostvaruju značajne subvencije. Uz drastično smanjenje budžeta koje zavisi od „cenkanja“ političkih grupacija u vladi, što uz mogućnost da 2009. godina bude klimatski nepovoljna znači da će poljoprivreda kao delatnost biti uništena - izjavio je Ševarlić, uz napomenu da taj manjak sigurno neće osetiti zaposleni u resornom ministarstvu.

Komentarišući najave da će agrarni budžet biti smanjen u odnosu na prošlogodišnji za oko šest milijardi dinara Drago Cvijanović, direktor Instituta za ekonomiku poljoprivrede, tvrdi da je poljoprivreda delatanost koja je u svim kriznim situacijama bila ta koja je proizvodila višak vrednosti i u najtežim trenucima.

- Nije dobro da se zakida na agrarnom budžetu jer poljoprivreda mora da u saradnji sa državom obezbedi prehrambenu sigurnost. Investicije, odnosno sredstva odvojena za agrar važa su za hranu. Teško je reći koji deo poljoprivrede će biti uskraćen za subvencije, a najteže će biti u onom delu koji je najznačajniji za ostvarenje prehrambene sigurnosti i izvoz - izjavio je za Danas Cvijanović, uz opasku da bez povećanja obima sredstava namenjenih agraru nema boljitka za poljoprivredu.



Ugrožen opstanak velikih poljoprivrednih sistema

- Zbog smanjenja sredstava u budžetu možda će biti, kao što je najavljeno, „eliminisane“ sve poljoprivredne organizacije, među kojima su ne samo veliki poljoprivredni sistemi ( PIK Bečej, Delta agrar, MK komerc i drugi..) nego i sva poljoprivredna preduzeća i drugi subjekti koji nisu registrovana poljoprivredna gazdinstva.Zapravo, biće im uskraćene dosadašnje subvencije na prvih 100 hektara - kaže za Danas Miladin Ševarlić, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, Pritom, on ukazuje i na činjenicu da postoji mogućnost za „potezanje“ mera koje će doprineti još dubljoj krizi u poljoprivredi, jer će biti uskraćene i dotacije tzv. hobi poljoprivrednicima. „ Rečje o registrovanim gazdinstvima čiji vlasnici ne plaćaju poreze i doprinose za penziono i socijalno osiguranje. Ako se i to desi, postavlja se pitanje da li se budžet i agrarni budžet pune samo iz doprinosa za penzijsko i socijalno osiguranje. Jer, u tom slučaju dve trećine registrovanih poljoprivrednih gazdinstava ostaće bez subvencija“, tvrdi Ševarlić.



Srbija ostaje bez veštačkog đubriva

Proizvodnja je sasvim zamrla i svi su izgledi da će azotara biti pretvorena u transportni kanal i skladišni prostor, a to znači da će Srbija uvoziti veštačko đubrivo koje je znatno lošijeg kvaliteta od domaćeg, kaže za „Blic nedelje“ Milan Ivović, predsednik Samostalnog sindikata HIP Azotare Pančevo


Po rečima Ivovića, vlasnik jedine srpske fabrike mineralnih đubriva (fabrika u Prahovu već dugo ne radi), konzorcijum koji čine litvanske firme „Arvi“ i „Saniteks“, te beogradski „Univerzal holding“, jasno je poručio da u narednih pet do sedam godina cena gasa neće biti povoljna za proizvodnju đubriva. I sam direktor Vujadin Janković izjavio je da je „gas u Srbiji četiri puta skuplji nego u Rusiji, pa se više isplati uvoz nego sopstvena proizvodnja“.

– Sad, navodno, tvrde da će uskoro stići 17.000 tona amonijaka iz Rusije, ali radnici su skeptici i sumnjaju da će se to ostvariti –kaže Ivović.
Srpsko-litvanski konzorcijum kupio je pančevačku azotaru za 13,1 milion evra, a prilikom preuzimanja fabrike najavljivano je da će HIP Azotara u okviru petogodišnjeg investicionog plana postati tehnološki najmodernija firma na Balkanu koja će proizvoditi milion tona mineralnih đubriva godišnje. Umesto toga, a suprotno odredbama ugovora i bez saglasnosti Agencije za privatizaciju, za 32,5 miliona evra prodat je pogon „Karbamid 2“ čiji je godišnji kapacitet od 300.000 tona bio dovoljan da se zadovolje sve potrebe domaćeg tržišta. Da je novi vlasnik ispunio obavezu iz ugovora i uložio u završetak pogona „Karbamid 2“, HIP Azotara više ne bi izazivala zagađenje u Pančevu poput onog od pre nekoliko meseci kada je iscurilo dve tone amonijaka.
– Umesto toga oni su pogon prodali ruskoj firmi i sve mašine premestili u Rusiju. Nije nam samo jasno kako su prošli carinu kada nisu imali saglasnost Agencije za privatizaciju – kažu u Sindikatu u kom su uvereni da se opstanak srpske poljoprivrede, za koji je izuzetno važna fabrika u kojoj je zaposleno 1.200 radnika, smišljeno dovodi u pitanje.
Izvesna nada pojavila se nakon letošnjeg štrajka koji je trajao 36 dana. Danas je, međutim, izvesno da kupac Azotare nema nameru da ispunjava svoje obaveze. Radnicima se duguju otpremnine za odlazak u penziju, isplaćen je tek prvi deo avgustovske plate, a linearno je podeljeno po 20.000 dinara u vidu akontacije za novembar.
Inače, ovdašnjoj javnosti nepoznate firme „Arvi“ i „Saniteks“ u Litvaniji poseduju jednu azotaru, a u Srbiju ih je doveo Dušan Stupar, vlasnik „Univerzal holdinga“, firme koja je godinama najveći trgovac veštačkim đubrivom, a u kojoj je radio i aktuelni direktor Vujadin Janković. Stupar je srpskoj javnosti poznat kao bivši načelnik resora Državne bezbednosti Beograda u vreme Osme sednice CK SK Srbije nakon koje je Slobodan Milošević došao na vlast. Sedam godina je bio direktor „Univerzalovog“ predstavništva u Moskvi, a od 1997. nalazi se na funkciji generalnog direktora „Univerzal holdinga“. Član je kluba „Privrednik“ iz Šekspirove ulice, a njegov kapital često je dovođen u vezu s kapitalom porodice Milošević. Stupar je ove tvrdnje demantovao ističući da je samo prijatelj sa Borislavom Miloševićem, bivšim ambasadorom u Moskvi. Danas je „Univerzal holding“ istovremeno i suvlasnik azotare (20 odsto vlasništva) i njen najveći poverilac.
Za čitavu ujdurmu koja će, svi su izgledi, Srbiju ostaviti bez veštačkog đubriva domaće proizvodnje, nadležni nisu preterano zainteresovani. Najčudnije je, kaže Milan Ivović, što su na vapaje radnika azotare ostale neme vojvođanske institucije i svi njihovi čelnici, a obraćali su se svima – od Bojana Pajtića, pa redom.
– Kako stvari stoje, moraćemo za svoja prava da se borimo dolaskom u Beograd – najavljuje predsednik Samostalnog sindikata HIP Azotare Pančevo.

Koga štiti Agencija za privatizaciju
Priznanjem da su vlasnici HIP Azotare prodali pogon „Karbamid 2“ bez njene saglasnosti, Agencija za privatizaciju reagovala je tek nakon urgencije iz kabineta predsednika Tadića.
– Nije jasno koga Agencija štiti. Na jednom mestu kažu da kupac bez saglasnosti države ne može prodati više od pet odsto vlasništva, a na drugom da “Karbamid 2” čini 12 odsto kapitala HIP Azotare. I kažnjavaju ih sa 800 miliona dinara koje treba da uplate u tri rate do kraja 2009. Jeste to 10 miliona evra, ali gde je 32 miliona evra od prodaje „Karbamida 2“ niko ne zna, pa su u potragu uključili i Interpol – kaže Milan Ivović.



Promene vrednosti Indexa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -4,40% close
CROBEX (Zagreb) 3,42% close
SBI20 (Ljubljana) 0,26% close
BIRS (Banjaluka) -1,20% close
MBI10 (Skoplje) -0,61% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 0,06% open
CAC 40 (Pariz) -0,93% open
DAX (Frankfurt) -0,23% open
ATX (Beč) 1,39% open
SMI (Cirih) -2,13% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 2,30% open
SOFIX (Sofija) -0,51% close
BET (Bukurešt) -0,86% open
RTSI (Moskva) 5,49% close
BUX (Budimpešta) -1,35% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 1,96% close
Nikkei225 (Tokio) 5,21% close
KOSPI (J.Koreja) 4,93% close
SENSEX (Bombai) 1,47% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -0,98% open
NASDAQ (Njujork) -1,95% open
S&P 500 (Njujork) -1,21% open


Azija: Berze u plusu

Nakon pada vrednosti berzanskih index-a u petak, danas su azijske berze ostvarile rast. Pojačana verovanja da će SAD pronaći način da pomogne sopstvenoj automobilskoj industriji, tj. da će iz paketa od USD 700 mlrd deo sredstava izdvojiti za automobilsku industriju, povratili su deo poverenja investitora. Dakle, razlog koji je u petak potopio azijske berze, danas ih lagano oporavlja.

Primetno je da su svi važniji berzanski indexi na azijskim berzama celokupno današnje trgovanje proveli u zelenoj zoni.
 
 
Promene vrednosti najvažnijih berzanskih index-a:
 
    HANG SENG (Hong Kong) +1,96%
    NIKKEI225 (Japan) +5,21%
    KOSPI (Južna Koreja) +4,93%
    SENSEX (Indija) +1,47%.


Evropske berze: Početak trgovanja u zelenoj zoni
Nakon rasta cena akcija na azijskim berzama, optimizam se vratio i na evropske berze, tako da su na samom otvaranju današnjeg trgovanja berzanski index-i zabeležili rast svojih vrednosti.
 
Verovanje da će SAD ipak pomoći automobilskoj industriji i time umanjiti rast nezaposlenosti, a samim tim i uticaj recesije u ovoj zemlji, ulagači su danas podigli cene akcija na evropskim berzama.
 
Vesti koje iz SAD-a sve svetske berze očekuju ove nedelje su:
    - Odluka o pomoći automobilskoj industriji
    - Stanje nezaposlenosti
    - Stanje potrošnje američkih građana..
 
Ove vesti definitivno će uticati na dalji smer svetskih berzi, jer će ukazivati na stanje recesije u kojima se SAD trenutno nalazi.
 
Pored ovih vesti, očekuju se i dalje odluke čelnika država članica EU.
 
 
 
Promene vrednosti najvažnijih zapadnoevropskih berzanskih index-a oko 11:45h:
 
    FTSE100 (London) +0,80%
    DAX (Frankfurt) +1,66%
    CAC40 (Pariz) +0,66%.
 
 
 
 


Zastava "not worried over Fiat deal"
Officials in the Kragujevac-based Zastava factory said that there are no signs of problems with the deal made with Italian Fiat.
But, according to Zastava Director Zoran Radojević, officials are thinking of alternative solutions if the deal is slow to take shape. However, he did not give any examples.

Economic analyst Miša Laketić told B92 that there is reason to be worried that perhaps the deal will not turn out as it was initially envisaged.

He said that the situation regarding cooperation between Zastava and Fiat will be a lot clearer after March 31.

“There are fears, but we have to wait until March 21, the deadline for Fiat to pay EUR 200mn and then we will know whether the arrangement in Kragujevac will start,” Laketić said.

He added that there will probably be a lot of speculation and concern until then.

“They are telling us in Fiat that the deal is not being questioned, that is what our government claims as well. But, the economic situation and the world financial crisis can have an effect. Let’s wait until March 31 and see,” he said.

Today, Fiat will send 50,000 workers home as its plants shut down temporarily.

Fiat President Sergio Marchionne stated last week that he has “never seen a crisis of these proportions” and added that 2009 will be "the worst year of his life".

In Serbia, a government delegation is traveling to Kragujevac today, which will include Economy Minister Mlađan Dinkić, National Investment Plan Minister Verica Kalanović, Secretary General for Regional Development Dejan Jovanović, Ministry advisor Mišela Nikolić and Director of the Agency for the Development Of Small And Medium Enterprizes Goran Džafić.

They will be meeting with city officials to discuss topics related to Fiat.

The delegation will also discuss investment priorities in Kragujevac and implementation of projects related to Fiat, and promote a draft law for regional development.

The meeting will be attended by Kragujevac mayor Veroljub Stevanović and his deputy Nebojša Zdravković.


November inflation 10.9 pct
The annual inflation figure reached 10.9 pct. in November, while the prices of goods and personal usage services were up 0.2 pct on October.

This is according to data calculated using the EU methodology, based on average changes in retail prices, including apartment renting, financial and education services, and restaurants.

The standard Statistical Office methodology has come up with the deflation of 0.1 percent in November, while the inflation figure for the first eleven months of this year stands at 7.9 pct.


Free shares of "Komercijalna banka" to the citizens?
Even tough it is highly unlikely that the value of free shares given to the citizens would reach the value of 1.000 euros, the Government of Serbia is thinking of increasing the number of companies whose shares would be divided, in order to make the amount higher. According to unofficial statements, citizens might get shares of one or two companies more besides the promised six. The Law about free shares grant supports this possibility.

According to unofficial statements, one of the companies, whose shares might be divided among the citizens is "Komercijalna banka".

In this way, along with EPS, NIS, Telekom, Galenika, JAT and Airport, citizens might become owners of Komercijalna banka shares, which would significantly increase the amount taken for the shares. The sale of Komercijalna banka would be undertaken through IPO, and 15% of the shares would be given to the citizens (and not the money from the sale).

Momentary market value of this company is around 250 million euros and it had a down fall as the effect of the world crisis, in relation to the last year when the value was three times higher. It is estimated that after stabilization of the crisis in 2010 (when these shares could be out on the market), its present value could be at least doubled.

Most of the shares of Komercijalna banka is owned by the state (42,5%), then EBRD (25%), and rest is in the hands of corporate entities, among whom are Jugobanka in bankruptcy (3,69%), Danube insurance (3,48%) etc.


"Turk Hava Yollari" and "Air India" interested in "JAT Airways"?
At least two foreign airline companies are interested in strategic partnership with "JAT Airways". This information was confirmed to "Politika" by two reliable sources from domestic airline management, who say that it is a matter of a Turkish national air transporter "Turk Hava Yollari" and "Air India".

According to these sources, the Turks and India are for now checking out the situation through informal channels. They are interested when and under which conditions they could make partnership with JAT.

This intention is explained by the fact that JAT Airways will have much better conditions at the air market of EU once Serbia ratifies the Agreement about the joint European sky ("opened sky agreement"). In this way, JAT's partner out of Europe could have broader and cheaper entrance to the Old continents through connected flights.

However, precondition for this would be that the interested party becomes minority co-owner of JAT. Because, the Agreement about the opened sky does not allow a possibility that majority owner of the European airline company is being controlled by a transporter out side of the borders of the Continent.

About this matter, JAT Airways Director, Sasa Vlaisavljevic said that the management's attitude was that in the next 6 month period they would try to make the situation in the company more stable, to introduce drastic savings measures, as well as to cut down the number of employees. Besides that we could talk about strategic partnership or other forms of cooperation or partnership, said Vlaisavljevic.


Dragan Djilas announced negotiations with the Russians about building the metro line
The Mayer of Belgrade, Dragan Djilas announced that one delegation from Russia would be coming in January of the next year, in order to consider possibilities for building a metro line in the Serbian capital, and also for purchase of vehicles for city transportation and exporting of food to Moscow.

When talking about possible plans for construction of the easy rail metro in Belgrade, Djilas announced that in consultations with the experts from several European cities, they will choose the best solution for our capital city and he also pointed out that in this project "the politics should be left on the side" and best possible solution should be chosen.

Djilas announced that soon Belgrade will get representative office of the Chinese bank for development, which is also interested in building the metro and he estimated that it would be for the best that metro construction would be organized through inter state contract and credit loan which would be determined below market's conditions, which is with cheaper interest rates and payment conditions.

Belgrade's Mayer stressed out that this would be a big project, which would probably in the first phase cost more than a billion euros and would hire most of domestic construction companies.

- At this moment, it is most important to keep the working places in Serbia, and the state should influence at the employer to show at this crisis times minimum social responsibility and keep the profit race lower, he stated.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta