Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Pad proizvodnje u Srbiji brži nego kod komšija

U Srbiji blaži pad nego u EU, ali u Hrvatskoj i BiH pada zasad ni nema

Pokazatelji srpske industrijske proizvodnje ne ohrabruju, jer su u oktobru bili za 3,4 odsto manji nego pre godinu dana, a 1,5 odsto manji nego mesec dana ranije. Gledajući iste parametre po Evropskoj uniji, to nije toliko strašno, jer je industrijska proizvodnja u evro-zoni opala u oktobru za 5,3 odsto u odnosu na isti mesec lane, što je njen najveći pad za više od 15 godina, ali gledajući komšije, koje se bore za isto EU tržište, srpski proizvođači zaostaju.

Tako je u Hrvatskoj industrijska proizvodnja u oktobru ove godine, u odnosu na septembar, veća za 0,1 odsto, dok je u odnosu na oktobar 2007. veća za 0,4 odsto, dok je u Federaciji BiH, u istom periodu, ona veća za 16 odsto u odnosu na proizvodnju iz istog meseca 2007. godine, a u odnosu na septembar veća je za 2,1 odsto.

U celoj Evropskoj uniji industrijska proizvodnja je u oktobru pala za pet procenata, na godišnjem nivou, dok je u odnosu na septembar manja za 1,2 odsto, a isto toliko i na nivou zone evra.

- Ne treba dramatizovati pad proizvodne u Evropskoj uniji, to jeste najveći pad u poslednjih 15 godina, ali to ne znači da je industrijska proizvodnja manja nego tada. To je potvrda da se produbljuje recesija evro-zone, ali daleko od toga da će proizvodnja stati, samo je usporena - kako u Evropi, tako i u Srbiji i u celom regionu - ocenio je Goran Nikolić, stručni saradnik u Privrednoj komori Srbije.

Industrijska proizvodnja u Srbiji u oktobru je bila manja za 3,4 odsto nego u istom mesecu lane, dok je u odnosu na septembar manja za 1,5 odsto. Za prvih deset meseci 2008. godine industrijska proizvodnja u Srbiji bila je za 2,4 odsto veća nego u istom periodu prošle godine. Posmatrano po sektorima, u oktobru ove godine, u odnosu na isti mesec 2007. godine, pad od 4,5 procenata imala je prerađivačka industrija, dok je pad od 2,2 odsto imala oblast proizvodnje i distribucije električne energije, gasa i vode.

Analitičari iz Instituta za tržišna istraživanja (IZIT) tvrde da su glavni ograničavajući faktori rasta industrijske proizvodnje nedostatak finansijskih sredstava i nedovoljan nivo grinfild investicija. Problem nelikvidnosti u narednom periodu privrednici će pokušati da reše novim kreditnim aranžmanima, ali kako će krediti biti nepovoljni i ograničeni, alternativa će biti kašnjenje u izmirivanju obaveza.

- Javiće se i produžavanje rokova naplate potraživanja, što će širiti karike u lancu nelikvidnost i mnoga mala i srednja preduzeća bi mogla otići pod stečaj - tvrde u IZIT-u i poručuju da bi zbog toga država morala da pronađe nove načine pomoći i traži sredstva od onih zemalja koje trenutno mogu da ih ponude, poput zemalja izvoznica nafte, Kine ili Indije.

Prema analizama Republičkog zavoda za statistiku, najveći uticaj na pad industrijske proizvodnje u oktobru ove godine imale su proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda, osnovnih metala, proizvoda od gume i plastike, motornih vozila i prikolica, kao i proizvodnja derivata nafte.

- Pad industrijske proizvodnje u Srbiji počeo je još u avgustu i još se uvek ne znaju razlozi zbog čega, dok pad u septembru i avgustu već ukazuju da je to zbog ekonomske krize - smatra Nikolić i dodaje da će ovakav trend biti nastavljen, prvenstveno zbog pada traženje za našim proizvodima iz prehrambene industrije, pada svetske auto-industrije i sektora građevinarstva.



Prvo pare na račun, pa NIS Rusima

Tek pošto uplate 400 miliona evra na račun države Srbije, „Gaspromnjeft” će moći da preuzme 51 odsto akcija NIS-a. – Osim kupoprodajnog ugovora za NIS, biće potpisani i osnovni uslovi za osnivanje zajedničke firme koja će graditi gasovod. – Nije jasno po kom su to osnovu Rusi oslobođeni plaćanja poreza na dodatu vrednost za opremu kojom će graditi gasovod

Uskoro prenos vlasništva (Foto Tanjug) Tek pošto 400 miliona evra za preuzimanje 51 odsto akcija Naftne industrije Srbije ruski „Gaspromnjeft” uplati na račun države Srbije, imovina srpske naftne kompanije počeće da se prebacuje na novog vlasnika, potvrđeno je „Politici” iz izvora bliskih pregovaračkom timu.

Imovina NIS-a je i dalje na Republičkoj direkciji za imovinu i prebacivanje će početi tek pošto Srbija bude 100 odsto sigurna da je novac legao na račun. Predmet kupovine, kako je predviđeno Međudržavnim sporazumom, jeste inače 51 odsto akcija koje je NIS imao u svom vlasništvu na dan 31. decembar 2007. godine, a to je u tom času bilo – pečat i logo firme.

Isti izvor dodaje i da su našim pregovaračima Rusi pre dva dana dostavili pismene primedbe na prethodno ponuđene srpske predloge iz kojih se vidi da se „Gaspromnjeft” nije mnogo odmakao od onoga što je „zakucano” Međudržavnim sporazumom i Protokolom o NIS-u.

Srpska strana je izdejstvovala da monopol na uvoz derivata u Srbiju važi do 2010. a ne do 2014. godine, kako su nedavno tražili Rusi, a što je „Politika” prošle nedelje i objavila. To znači da će srpsko tržište nafte i derivata za dve godine biti liberalizovano. Rusi su, otkriva isti izvor, pokušali da pod izgovorom da su ovu godinu izgubili za modernizaciju, jer je naša zemlja otezala s pregovorima, produže monopol do 2011. što je srpska strana odbila.

To znači, pojašnjava izvor „Politike”, da ukoliko žele da budu konkurentni na srpskom tržištu (na koje su odavno uplovili i mađarski MOL i austrijski OMV), Rusi moraju do januara 2010. godine da dostignu evropski standard kvaliteta goriva. Sporazumom je predviđeno da modernizacija NIS-a traje do 2012. godine, do kada su Rusi u obavezi da ulože 500 miliona evra.

Izvesno je da će u paketu s potpisivanjem kupoprodajnog ugovora za NIS, dakle do kraja godine, biti potpisani i osnovni uslovi za osnivanje zajedničke rusko-srpske firme, koja će graditi gasovod Južni tok. Firma bi trebalo da bude osnovana u prvom tromesečju 2009. godine, potvrđuje isti izvor.

„Gaspromnjeft” je prihvatio i da pokrije zaduženja NIS-a do iznosa od oko 315 miliona evra, umesto prvobitnih 250 miliona, koliko su iznosila tokom 2007. godine. Upitan da li će kupoprodajni ugovor sadržati i odredbu koja predviđa naplatu penala ruskom „Gaspromnjeftu” ukoliko se ne bude pridržavao potpisanog, naš izvor tvrdi da se to podrazumeva i da je to način da Srbija zaštiti sebe u celom tom poslu.

Problem je, međutim, što se o mnogim spornim tačkama tek sada pregovara, iako je od januara kada je sporazum potpisan u Moskvi do ratifikacije u septembru bilo dovoljno vremena da se mnoge stvari iz tog dokumenta preobrate u srpsku korist. Od početka nije jasno po kom su to osnovu Rusi oslobođeni plaćanja poreza na dodatu vrednost za opremu kojom će graditi gasovod, a ostalo je da se on plaća, primera radi, na dečju opremu, iako je vlada najavljivala da će ga ukinuti.

Takođe je propušteno i vreme da se ozbiljnije pregovara i o podzemnom skladištu u Banatskom Dvoru, gde će Rusi skladištiti svoj gas, ali „Srbijagas” neće imati pravo da trguje tim energentom. Interesantno je i da u ovom času pojedini ministri u vladi insistiraju na vezanoj trgovini – NIS za Južni tok, a kada je Aleksej Miler pre godinu dana došao u Beograd s takvom ponudom, isti oni su govorili da je to čista ruska ucena!

Branko Pavlović, konsultant za privatizaciju, kaže za „Politiku” da država Srbija u trgovini s „Gaspromnjeftom” može na više načina da se zaštiti. Jedan je da insistira na tome da ima kontrolnu funkciju u nadzornom odboru, kao i da, obavezno, ima svog člana u upravnom odboru buduće kompanije.

Međutim, najvažnije je kako će ugovorom biti definisano investiranje od 500 miliona evra u modernizaciju, kategoričan je Pavlović.

– Kad je reč o investicijama, tu uvek mogu biti predviđeni penali i to tako što će im se ili naplatiti novčana kazna, ili će to biti „opomena” da se ne šale. On podseća na primer ruskog „Lukoila”, koji je pre pet godina kupio „Beopetrol” i tom prilikom se obavezao da će ukoliko ne ispuni kupoprodajni ugovor morati da plati 50 odsto vrednosti investicija, što je u tom času iznosilo oko 35 miliona evra.

Međutim, i pored prekoračenja roka, Agencija za privatizaciju je „Lukoilu” oprostila taj dug produživši im rok za završetak započetog posla, podseća Pavlović.



Slovenija: „Gasprom” počeo da prikuplja podatke za Južni tok

Ruska kompanija „Gasprom” počela je ovog meseca u Sloveniji da proučava tehničke aspekte gradnje gasovoda Južni tok.

Prema podacima koje objavljuje list „Dnevnik”, studiju o tome u Sloveniji radi italijansko preduzeće „Saipem”. Gasovod bi trebalo da bude završen do 2011. godine. Podatke za Sloveniju „Gaspromu” priprema „Geoplin”, čiji direktor Alojz Stana s tim u vezi naglašava da „tehnička studija znači da se samo sagledavaju mogućnosti saradnje, pre svega u okviru postojećeg gasovodnog sistema, a i inače razmenjujemo pretežno javno dostupne podatke”.

Direktor „Geoplina” je još naglasio da to ne znači da će njegovo preduzeće u svemu i učestvovati, ali „očekujemo da će studija pokazati kako u tom projektu ići dalje”.



Dinkić sumnja da će sa Rusijom biti potpisana sva tri ugovora

Potpredsednik Vlade Srbije i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić izrazio je sumnju da će sa Rusijom biti potpisana sva tri ugovora u okviru energetskog sporazuma.

Dinkić je na konferenciji za novinare u Kragujevcu rekao da je uveren da će narednih dana biti potpisan samo ugovor o prodaji Naftne industrije Srbije. „U ovakvoj situaciji to je loše za Srbiju i bolje bi bilo da se NIS nikome ne prodaje”, kazao je on.



Jeremić: Do kraja godine finalizacija energetskog sporazuma

Ministar inostranih poslova Vuk Jeremić izjavio je da očekuje da do kraja godine bude finalizovan energetski sporazum Srbije i Rusije i ocenio da taj aranžman predstavlja „najznačajniji ekonomski projekat za Srbiju u poslednjih nekoliko godina”. „Ispunjenje ovog aranžmana stvoriće stratešku ekonomsku stabilnost, ne samo Srbije, već i celog regiona zapadnog Balkana”, rekao je srpski šef diplomatije novinarima, posle dodele stipendija EFG banke najboljim studentima u Srbiji.

Jeremić je istakao da će region zapadnog Balkana nakon potvrđivanja energetskog sporazuma „postati daleko atraktivniji za direktne investicije iz inostranstva”.„Energetska stabilnost će time biti zacementirana. Uveren sam da će sporazum do kraja godine biti finalizovan na najvišem državnom nivou”, naglasio je on.



Oporavak privrede 2010. godine

Beograd - Svetska ekonomska kriza već pogađa Srbiju i sve dok smo imali veliki priliv kapitala iz inostranstva kurs je bio stabilan, devizne rezerve i privreda su beležili rast, inflacija je bila umerena. Sada kad se suočavamo sa padom priliva kapitala, moraćemo u 2009. godini da se prilagodimo novonastaloj situaciji. Prvi scenario je haotično prilagođavanje, što bi značilo nekontrolisano slabljenje dinara, nagli skok inflacije i pad proizvodnje


Prema našim procenama, realnije je da dođe do blagog prilagođavanja, odnosno kontrolisanog slabljenja domaće valute, umerene inflacije i usporavanja privrednog rasta sa sedam na tri odsto - izjavio je juče na predstavljanju 14. broja časopisa Kvartalni monitor, koji izdaje Fond za razvoj ekonomske nauke uz pomoć USAID, urednik tog izdanja Pavle Petrović.

Prema njegovim rečima, privredni rast bi sledeće godine mogao da bude i niži od tri odsto, ali do recesije neće doći. Već 2010. godine, tvrdi Petrović, moglo bi da dođe do oporavka privrede, a za tri do četiri godine Srbija će ponovo postizati visoke stope rasta od šest do sedam odsto. Kada je reč o kursu, stručnjaci FREN smatraju da bi zbog svetske krize dinar mogao da izgubi oko 40 odsto vrednosti, ali dodaju da bi, imajući u vidu da je već došlo do slabljenja domaće valute, u 2009. godini pad vrednosti mogao da se kreće oko 15 odsto, kada bi dinar dostigao ravnotežnu vrednost koja bi odgovarala stanju u privredi. Globalna kriza doprineće smanjivanju minusa tekućeg računa države koji će na kraju 2008. iznositi oko 18 odsto BDP ili šest milijardi evra. Sledeće godine pašće na oko 16 odsto BDP (pet milijardi evra), a do 2012. na oko 10 odsto.

- Dobra vest je da će fiskalna politika u 2009. godini biti restriktivnija, smanjuje se javna potrošnja i porezi, a deficit budžeta trebalo bi da iznosi oko 1,5 odsto BDP. Ipak, prisutni su brojni rizici. Za finansiranje deficita budžeta od oko 50 milijardi dinara i otplatu glavnice javnog duga u iznosu od oko 43 milijarde dinara biće potrebno oko 1,1 milijarda evra, što će biti teško obezbediti. Ukoliko privredni rast bude znatno manji od planiranog, i prihodi će biti manji, a to će zahtevati dodatno smanjenje potrošnje - kaže Petrović.



Inostrane banke "zakočiće" Istočnu Evropu

Tokovi kapitala u zemljama srednje i istočne Evrope sa brzorastućom privredom mogli bi naglo da se zaustave, ukoliko se i inostrane banke koje dominiraju u ovom regionu suoče s problemima u refinansiranju, ocenjuje se u studiji koju je objavila austrijska centralna banka


S obzirom na to da relativno mali broj zapadnoevropskih grupacija, računajući i tri austrijske, poseduje većinu banaka u ovom regionu, postoji rizik domino efekta, pri kome bi se kriza mogla brzo širiti iz jedne zemlje u drugu.

Međutim, pošto banke u regionu imaju snažnu kapitalnu pogodnost, profitabilne privredne modele i relativno nisku zavisnost od refinansiranja, trenutno ne postoje nikakvi znaci preteće krize, ukazuje Centralna banka Austrije.

- Razvoj tokova kapitala zavisiće od finansijske snage matičnih grupacija i sestrinskih banaka i od toga da li će matične banke biti spremne i sposobne da obezbede fondove bankama ćerkama - navodi se u studiji koju je ta centralna banka objavila u okviru polugodišnjeg izveštaja o finansijskoj stabilnosti.

- Rizik za refinansiranje je domino efekat koji proizilazi iz toga da veliki deo inostranog kapitala u mnogim zemljama potiče iz relativno malog broja zapadnoevropskih banaka - ističe se u izveštaju.

Najveći davalac kredita u tim zemljama sa brzorazvijajućom ekonomijom srednje i istočne Evrope je italijanska Unikredit banka, računajući i Banku Austrije, koja je njen deo. Slede austrijska banka Rajfajzen internešenel i Erste grup banka, francuska Sosijete ženeral i belgijska KBC banka, mađarska OTP banka i italijanska Banka Inteza.

Studija, koja je uglavnom rađena prema podacima iz prve polovine ove godine, kada globalna finansijska kriza još nije bila pogodila Mađarsku, ukazuje i na rizike koji potiču od toga što mnoge od tih banaka posluju istovremeno u više država.

- Krizu bi mogli da pokrenu i problemi u sestrinskoj banci (u drugoj zemlji), jer postoji rizik domino efekta u bankarskoj grupaciji - ističe se u studiji.

Njeni autori ocenjuju da je rizik od naglog povlačenja kapitala iz privreda u brzom razvoju u srednjoj i istočnoj Evropi, koji je povećan u oktobru, kada su se investitori oslobađali mađarskih aktiva, umanjen zahvaljujući programu pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).



Wall Street: Strah od posledica kraha poslovanja Bernarda Madoff-a oborio Wall Street
AZIJA

Nakon pada vrednosti berzanskih index-a u petak, juče su azijske berze ostvarile rast. Pojačana verovanja da će SAD pronaći način da pomogne sopstvenoj automobilskoj industriji, tj. da će iz paketa od USD 700 mlrd deo sredstava izdvojiti za automobilsku industriju, povratili su deo poverenja investitora. Dakle, razlog koji je u petak potopio azijske berze, danas ih lagano oporavlja.
Primetno je da su svi važniji berzanski indexi na azijskim berzama celokupno današnje trgovanje proveli u zelenoj zoni.

Ono na šta azijske berze (za čudo) nisu reagovale, to je “velika prevara” Bernarda Madoff-a (bivši Predsednik NASDAQ-a) u koju su uključene i neke finansijske instutucije sa njihovog podneblja.
 

Značajne vesti iz Azije:

• Industrijska proizvodnja u Novembru u Kini prilično je usporena i iznosila je 5,4% (očekivanja analitičara iznosila su 7,1%, dok je u Oktobru mesecu iznosila 8,2%)
• Indija- prvi put posle 13 godina, u Novembru je pala industrijska proizvodnja u Indiji
• Poverenje najvećih industrijskih proizvođača u Japanu palo je u decembru na -24 boda. Ovo je najveći pad od naftnih kriza 1970-tih godina, kao i od 2002. godine kada se Japan oporavljao od pada usled bankarske krize
• Vodeća japanska brokerska kuća "Nomura" saopštila je da je suočena s gubitkom od EUR 302 mil zbog plasmana kroz Mudoffov hedge fund.
 

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih index-a:
    HANG SENG (Hong Kong) +1,96%
    NIKKEI225 (Japan) +5,21%
    KOSPI (Južna Koreja) +4,93%
    SENSEX (Indija) +1,47%. 
 

EVROPA
 
Nakon rasta cena akcija na azijskim berzama, juče se na početku trgovanja optimizam se vratio i na evropske berze, tako da su na samom otvaranju jučerašnjeg trgovanja berzanski index-i zabeležili rast svojih vrednosti.

Verovanje da će SAD ipak pomoći automobilskoj industriji i time umanjiti rast nezaposlenosti, a samim tim i uticaj recesije u ovoj zemlji, ulagači su podigli cene akcija na evropskim berzama.

Vesti koje iz SAD-a sve svetske berze očekuju ove nedelje su:
- Odluka o pomoći automobilskoj industriji
- Stanje nezaposlenosti
- Stanje potrošnje američkih građana..

Dugo su evropske berez bile u plusu, ali se daj “dobitak” smanjivao kako je vreme odmicalo i kako su iz minuta u minut povećavao broj banaka koje su plasirale novčana sredstva u posao Barnarda Madoff-a koji je doživeo potpuni fijasko i odneo cca. USD 50 mlrd.

Strah ulagača zbog najnovijih loših plasmana banaka i od toga da spisak banaka još nije konačan, kao i izostajanje konkretne vesti o pomoći automobilskoj industriji u SAD uticali sun a to da u poslednjih sat vremena berzanski indexi krenu da slabeiI trgovanje završe u crvenoj zoni.
 


Spisak banaka koje će otpisati deo ili sve svoje plasmane u posao sa hedge fondom Bernarda Madoff-a:
• "Unicredit bank" ima izloženost od EUR 75 mil, ali po izjavama zvaničnika ove banke- klijenti neće biti oštećeni
• Španska banka "Santander" saopštila je da se izloženost njenog ulagačkog fonda "Optimal" procjenjuje u visini EUR 2,33 mlrd. Banka je nadalje objavila da je iz sopstvenih sredstava u Madoffove proizvode uložila EUR 17 mil
• Španska banka BBVA mogla bi ostati bez EUR 300 mil
• Francuska banka "BNP Paribas" objavila je da bi mogla izgubiti čak EUR 350 mil
• Francuska banka "Natixis" je izjavila kako bi mogl aizgubiti EUR 450 mil • "Royal Bank of Scotland" izjavila je da su njeni potencijalni gubici USD 601 mil
• "Societe General Bank" ima izloženost manu od EUR 10 mil
• "HSBC's" je možda jedna od najizloženijih banaka, jer ima plasmane od cca. USD 1 mlrd

Ostale značajnije vesti iz Evrope:
• Bugarski privredni rast oslabio je u trećem kvartalu na 6,8%, što je manje nego prethodne godine u istom periodu (7,1%), ali ipak je više od očekivanja (očekivano je 5,6%). Ovom boljem od očekivanog rezultata najviše je doprineo rast potrošnje u Bugarskoj. Kkao izjavljuju znavičnici ove evropske države, svetska finansijka kriza nije pogodila značajnije finansijski sektor, ali je pogodila proizvodni sektor zbog pada potrošačke moći pre svega u zemljama EU
• Irska Vlada odobrila je plan pomoći 6 banaka u iznosu od EUR 10 mlrd
 

Promene vrednosti najvažnijih zapadnoevropskih berzanskih index-a:
    FTSE100 (London) -0,07%
    DAX (Frankfurt) -0,18%
    CAC40 (Pariz) -0,87%.


WALL STREET

Od samog početka trgovanja na Wall Street-u pričalo se o 2 dve stvari: Pomoć automobilskom sektoru, kao i “domino efekat” kraha poslovanja Bernarda Madoff-a. Sporadično se pričalo i o očekivanom smanjenju kamatne stope od strane FED-a do kraja tekuće nedelje. Tokom trgovanja povećavao se broj banaka i finansijskih institucija koji su povezani sa Madoff-om i postalo je jasno da će finansijski sektor doživeti novi finanijski udar. Nedostatak konkretnog rešenja za automobilski sektor, kao i povećavanje broja banaka povezanih sa hedge fondom Madoff-a odmah posle otvaranja koje je bilo u blagom plusu, pogurali su berzanske index-e u crvenu zonu i tu su ih držali sve do kraja jučerašnjeg trgovanja.
Jedan od retkih dobitnika na Wall Street-u juče je bio sektor automobilske industrije, jer su očekivanja analitičara u pogledu rešavanja ovog gorućeg problema pozitivna.
 
Zapažanja:
- Vrednost nekretnina u SAD do kraja godine mogla bi pasti za čak USD 2.000 mlrd, procene su koje daje "Zillow.com"
- Očekivanja većine ekonomista su da će FED smnajiti kamatnu stopu sa 1% na 0,5%, dok recimo Chris Rupkey, šef finanijskog sektora u Bank of Tokyo Mitsubishi prognozira skraćenje kamatne stope na 0,25%. Neki analitičari smatraju da će ova mera imati više philološki neko konkretan uticaj na investiture
- Ukoliko FED smanji kamatnu stopu sa 1% na 0,5% (možda i više?), to bi mogli odvući japanske investitore, jer kamatna stopa u Japanu trenutno 0,3%. Japan je krajem septembra u američkim državnim obveznicama i trezorskim zapisima imao plasirano USD 573 mlrd. I pored ovoga, Japan je smanjio svoja ulaganja šrom sveta
- “National Association of Home Builders” je objavila da je Index izgradnje kuća pao na najniži nivo u Decemrbu

Promena cena roba:
- Nafta- cena nafte pala je za 3,82% i sada iznosi USD 44,51 po barelu
- Zlato- cena ovog plemenitog metala porasla je za 1,95% i trenutno iznosi USD 836,50 po unci
- Srebro- cena je porasla za 3,81% i trenutno iznosi USD 10,62
- Platina- cena je porasla za 2,08% i sada iznosi USD 839,20
 
 

Promena cena akcija finansijskog sektora:

    Citigroup -3,90%
    JP Mogran -7,47%
    Bank of America Corporation -5,49%
    Goldman Sachs -1,98%
    Wachovia -3,40%
    AIG -3,33%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. -3,19%
    Google -1,61%

Tehnološki sektor:
    IBM +0,69%
    AMD -3,07%
    Microsoft Corporation -1,65%
    Oracle -2,32%
    Cisco Sys -0,88%
    Apple -3,58%
    Intel Corporation -1,08%
    Dell Inc. -3,05%

Aluminijum:
    Alcoa -1,69%

Industrija:
    General electric -0,94% 
    3M Company -0,73%
    The Procter&Gamble +0,71%

Auto industrija:
    General motors +3,55%
    Ford Motor +4,61%
    Toyota Motors +3,96%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. -0,62%
    Chevron Corp. -1,00%
    British petroleum +1,51%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. -1,17%
    United Technologies Corp. +1,66%
    Delta Air Lines +1,24%

Hrana i piće:
    Coca Cola +0,90%
    McDonalds +0,17%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline +0,72%
    Johnson&Johnson+0,98%
    Novartis -1,59%
    Pfizer -1,71%


Promene vrednosti najvažnijih index-a na Wall Street-u su sledeće: 
    DJIA -0,75% 
    NASDAQ -2,10%
    S&P500 -1,27%.


Promene vrednosti Indexa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -1,00% close
CROBEX (Zagreb) 3,44% close
SBI20 (Ljubljana) 0,26% close
BIRS (Banjaluka) -0,34% close
MBI10 (Skoplje) -1,31% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 0,75% open
CAC 40 (Pariz) 1,19% open
DAX (Frankfurt) 1,59% open
ATX (Beč) 1,04% open
SMI (Cirih) 0,23% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 2,40% open
SOFIX (Sofija) -0,98% close
BET (Bukurešt) 0,60% open
RTSI (Moskva) -0,18% close
BUX (Budimpešta) 0,06% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 0,55% close
Nikkei225 (Tokio) -1,12% close
KOSPI (J.Koreja) 0,29% close
SENSEX (Bombai) 1,35% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) 1,15% open
NASDAQ (Njujork) 1,77% open
S&P 500 (Njujork) 1,59% open


Austrian companies have invested 2 billion euros in Serbia
Austria is the largest foreign investor in Serbia, with 2 billion euros invested since 2000 in the Serbian market, it was stated by the trade representative of Austrian Embassy in Belgrade, Andreas Haidenthaler.

- Presently, there are 280 Austrian companies doing business in Serbia, which opened 20.000 new working places, Mr.Haidenthaler said at the Austrian section meeting in the Chamber of Commerce of Serbia.

Haidenthaler said that the trade exchange of Austrian and Serbia was in constant increase and that in the first 9 months of this year, it reached 700 million euros.

According to Chamber's data, in the first 10 months of this year, Serbia exported to Austria goods in the value of 405 million USD, which is 60% more than in the same period of 2007, while import has increased by 6% to 497 million USD.


Report: NIS deal almost done
n agreement on the sale of a 51 pct stake of NIS to Gazprom will likely be harmonized on Wednesday, Russia's Itar Tass news agency is reporting.

A source close to the negotiations ongoing in Belgrade said that significant progress had been made as efforts continue to conclude the sale of Serbia's oil monopoly NIS to the Russian oil and gas giant.

"It is highly likely that the sides will harmonize a project of an agreement on the sale of a controlling package of the company's shares for EUR 400mn, with multimillion investments that will ensue, for its reconstruction and modernization," the Russian delegation source continued.

Itar Tass also said that if by Dec. 17 the sides reach consensus on all the parameters of the sale, legal moves to make the deal formal can be expected after Dec. 20.

It is then, the news agency's source said, that the protocols will be signed on the other two elements of the Russo-Serbian energy agreement, namely, the South Stream pipeline and gas storage facility construction.

The source added that Serbian President Boris Tadić can travel to Moscow for the signing of the documents, while the Serbian negotiators and Gazprom must in the meanwhile notify the two governments that the deal had been struck.

Also today, sources close to the Serbian team in the negotiations said that NIS property will be transferred to the new owner "only after Gazprom makes the EUR 400mn to the state of Serbia account.

It is also certain that the NIS sale package, due before the end of the year, will include the signing of the basic conditions for establishment of a joint Russo-Serbian company that will build the South Stream in Serbia.

The company is due to be set up in the first quarter of 2009.

The source also confirmed that Gazprom accepted to cover NIS's debt up to some EUR 315mn, instead of the original EUR 250mn.

Meanwhile, in another effort to block the sale, Economy Minister Mlađann Dinkić has appealed for the deal not to go through.

"There is now no chance that a three-part arrangement could be signed with Russia, and therefore the best course of action would be to drop the NIS sale. In a situation such as this, if it's impossible for the Russians to accept a phased transfer of ownership and property of NIS, in line with a contract that would be signed in two years' time along with the construction of the pipeline, then NIS best remain in Serbia's ownership. It shouldn't be sold to Russians or to anyone else," Dinkić was quoted as saying.

In the past weeks, the differences over the Russian energy deal have caused the most serious rift so far in the Serbian government sworn in last summer.


Raskinuta koncesija za izgradnju autoputa Horgoš-Požega
Koncesionar za izgradnju autoputa Horgoš-Požega Sever-Jug autoput objavio je danas da je raskinuo ugovor za izgradnju tog autoputa.

U saopštenju se navodi da je koncesionar odlučio da pokrene medijaciju odnosno postupak za rešavanje sporova sa Vladom Srbije, pošto, kako se navodi, Vlada Srbije nije predložila "adekvatno rešenje za obe strane"

"Ukoliko se proces medijacije koji traje 60 dana ne bude uspešno okončao, ugovor će biti preispitan u skladu sa arbitražnim pravilima Međunarodne privredne komore (IČ) u Parizu početkom 2009. godine", dodaje se u saopštenju. Preduzeće za koncesiju Sever-Jug Autoput osnovali su koncesionari Alpina i Por.


Memorandum on railway improvement
An MoU was signed in Berlin on Tuesday between Serbia and Germany, related to improvement of Serbia's railway system.

The memorandum of understanding was signed by Deputy Prime Minister and Minister of Economy, Mlađan Dinkić, Minister of Infrastructure Milutin Mrkonjić, while Otto Wiesheu of the German Railways signed it on behalf of Germany.

With this document, the two countries have harmonized the need for a reform of the Serbian railways and modernization of the railway on Corridor 10 which runs through the country, it was announced.

German Minister of Economics and Technology Michael Glos welcomed the signing of the memorandum, pointing out that the Serbian side had found a reliable partner in the German Railways and that the document was very important, "articularly in these difficult economic times".

Glos "expressed satisfaction over the fact that Serbia is in the European family" – according to a Tanjug news agency report – and assessed that cooperation in the railways sector was very important for the trade between the two countries and the flow of their people and goods.

Dinkić said that Serbia had chosen the German Railways as its partner because it makes profit and because Belgrade wished to cooperate with the most successful companies and use their experience in the modernization of the Serbian railways.

One of the important fields of work is the drafting of a master plan for the modernization of the logistics and Corridor 10, on the basis of which Serbia plans to compete for EU financial assistance and, with the help of the German experts, to pave its path to progress, said Dinkić.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta