Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Zalihe i pad kupovne moći potrošača obaraju cene

Beograd - Sudeći prema najavama proizvođača, ali i trgovaca, cene nekih od osnovnih prehrambenih proizvoda biće snižene. I mada se na prvi pogled može pomisliti da je reč o poklonu za predstojeće praznike, činjenica je, otvoreno priznaju neki od proizvođača, da je razlog za pojeftinjenje sve slabiji promet i gomilanje zaliha robe, kao i pad kupovne moći potrošača


Tako je strah od nelikvidnosti primorao proizvođače i trgovce da krenu sa novogodišnjim akcijama snižavanja cena robe. Prvi korak u tom pravcu načinio je Imlek, kompanija iz sastava Denjub fuds grupe, koji je u ponedeljak snizio cene mleka. Pasterizovano mleko jeftinije je za 10 odsto, a dugotrajno za osam odsto, pa litar svežeg mleka ( sa 2,8 odsto mlečne masti ) u prodavnicama sada košta 48,15 dinara, umesto dosadašnjih 53,5 dinara, a dugotrajno je jeftinije za osam dinara ( litar mleka košta 59,9 dinara). Od Imlekovih proizvoda, i puter će, kako je najavljeno, koštati 12 odsto manje.

- Odlučili smo da snizimo cenu običnog i dugotrajnog mleka, iako smo svesni činjenice da će zarada ostvarena prodajom tog proizvoda pokrivati samo osnovne troškove proizvodnje. Reč je o meri koja bi trebalo da pomogne potrošačima da zadrže isti nivo potrošnje te namirnice - rekao je za Danas Rade Pribićević, direktor za korporativne poslove Denjub fuds grupe.

Prema oceni Zorana Matića, direktora Šabačke mlekare, pojeftinjenje Imlekovog mleka iznuđen je potez jer su zalihe dugotrajnog mleka tog proizvođača velike.

- Pojeftinjenje je znak da konkurencija na tržištu deluje, jer zalihe dugotrajnog mleka opterećuju poslovanje mlekara, pogotovo Imleka. Ilustracije radi, razlika u ceni između našeg i Imlekovog mleka bila je oko deset odsto, mada je i posle pojeftinjenja naše mleko još uvek jeftinije. Činjenica je takođe da u našoj mlekari nema zaliha gotovih proizvoda, ali uprkos tome razmišljamo o snižavanju cene, jer prodatu robu sve teže naplaćujemo zbog toga što trgovci imaju problema sa likvidnošću. To se odražava i na naš odnos sa primarnim proizvođačima kojima predato mleko isplaćujemo sa nekoliko dana zakašnjenja - izjavio je za Danas Matić.

S druge strane mlekare na jugu Srbije nemaju problema sa plasmanom mleka, jer je cena te namirnice niža nego u Beogradu i kreće se oko 45 dinara za litar. Milan Veličković, vlasnik porodične mlekare „Veličković“ iz Surdulice kaže za Danas da ne očekuje značajnije oscilacije u ceni kao ni prodaji mleka, jer je reč o osnovnoj životnoj namirnici koja se kupuje svakodnevno.

- Imlek je morao da snizi cene svojih proizvoda jer, javna je tajna, da je na lageru imao značajne zalihe i beležio pad prometa od oko 30 odsto. Maloprodajna cena mleka iz naše mlekare niža je za osam dinara od prosečne, pa ipak ne beležimo gubitke, niti povećanje zaliha. Primarnim proizvođačima redovno isplaćujemo 23,15 dinara za litar preuzetog mleka, a da bismo pospešili prodaju jogurta cenu tog artikla smanjili smo za oko osam odsto, pa litar tog proizvoda sada košta 61,5 dinara - rekao je Veličković.

Slobodan Ilić iz Udruženja proizvođača mleka smatra da snižavanje cena mleka nije poslovni potez koji će naići na podršku primarnih proizvođača, koji se boje da će mlekare zbog toga manje sredstava izdvajati za otkup. „Tačnije, mlekare će oboriti proizvođačke cene i za taj iznos sniziti i cenu mleka koju plaćaju paorima. Mi nemamo ništa protiv toga da potrošačima mleko bude pristupačnije, ali logičnije bi bilo da i mlekare preuzmu deo tereta“, komentariše za Danas Ilić. Inače, do sada je prosečna otkupna cena mleka bila 20 dinara, dok je mleko ekstra klasa otkupljivano po ceni od 28 dinara za litar.

Proizvođačima mleka pridružili su se klaničari i prerađivači mesa koji takođe snižavaju cene nekih svojih proizvoda, obrazlažući to cenama tovljenika. I dok je već narednih dana realno očekivati pojeftinjenje svinjskog mesa, junetina će i dalje ostati na ceni.

- Ponuda tovljenika je povećana, pa svinjskog mesa na tržištu ima dovoljno. Zato smo odlučili da za predstojeće praznike snizimo cene mesa koje će ostati dok se ne promeni situacija na tržištu. Osim toga, već smo snizili i cene desetak vrsta mesnih prerađevina - kaže za Danas Milan Jozanov, direktor Mesne industrije „Matijević“.



Nema razloga za pojeftinjenje brašna

Komentarišući najave da bi uskoro moglo da pojeftini brašno, Sima Matić, direktor Žitovojvodine, kaže da za to ne postoji nijedan razuman razlog. „Pšenicu smo kupovali u vreme žetve i kilogram smo tada plaćali između 16 i 17 dinara, što je bila najviša cena u Evropi. Bili smo prisiljeni da uzmemo bankarske kredite, i to u vreme kada je evro vredeo oko 77 dinara i sada kada se vrednost evropske valute primakla granici od 90 dinara kreditne obaveze predstavljaju značajno finansijsko opterećenje za mlinare. Osim toga kilogram žita sada košta oko 11 dinara“, kaže Matić i naglašava da je problem u nesposobnosti države da zaustavi trgovanje brašnom na sivom tržištu.



Apel mlekarama da se odreknu marže

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pozvalo je mlekare da se odreknu dela svoje marže i tako spuste cenu mleka, a ne da pojeftinjenje ide na račun proizvođača mleka. U saopštenju Ministarstva navodi se da mlekare, ukoliko žele da izađu u susret potrošačima, osim nižih marži treba da smanje i troškove proizvodnje. Ministarstvo poljoprivrede uputilo je molbu Vrhovnom sudu od kojeg je zatraženo da okonča spor pokrenut zbog monopolskog ponašanja pri otkupu mleka.



Dinar ojačao

Beograd - Dinar je juče ojačao prema evru za 1,7 odsto i srednji kurs iznosio je 86,09 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije.


Za kupovinu evra potreban je 1,5 dinara manje nego prekjuče kada je kurs bio 87,56 dinara. Narodna banka Srbije je od 5. do 9. decembra kupila 13,4 miliona evra da bi sprečila naglo jačanje dinara, a tokom oktobra, novembra i prva tri dana decembra prodala je ukupno 806 miliona evra da bi doprinela stabilizaciji srpske valute i povećala likvidnost tržišta.



Koncesionar raskinuo ugovor

Beograd -- Vlada Srbije potvrdila je da ju je koncesionar danas obavestio o raskidu ugovora o koncesiji za izgradnju autoputa Horgoš-Požega


Kako je rečeno u Vladi, koncesionar je prevideo činjenicu da ugovor još nije stupio na snagu. "Koncesionar očigledno previđa činjenicu da koncesioni ugovor do danas nije stupio na snagu, s obzirom na to da je finansijsko zatvaranje posla predviđeno kao prethodni uslov za stupanje na snagu ugovora i da to može da bude učinjeno do 31. decembra", rečeno je.

Koncesionar za izgradnju autoputa Horgoš-Požega, Sever-Jug autoput, objavio je danas da je raskinuo ugovor za izgradnju tog autoputa.

"Sever-jug autoput" zajedničko je preduzeće koncesionara Alpine i Pora.

U saopštenju se navodi da je koncesionar odlučio da pokrene medijaciju odnosno postupak za rešavanje sporova sa Vladom Srbije, pošto, kako se navodi, Vlada Srbije nije predložila "adekvatno rešenje za obe strane".

Kako je saopšteno, počela je medijacija u tom slučaju nakon što nije postignut kompromis u pregovorima s Vladom Srbije.

Ukoliko se proces medijacije, koji traje 60 dana, ne bude uspešno okončao, ugovor će biti preispitan na arbitraži.Ugovor će biti preispitan u skladu sa arbitražnim pravilima Međunarodne privredne komore u Parizu početkom 2009. godine, navodi ta kompanija.

"Cilj je da se sporazumno razreše pitanja koja proističu iz odluke Vlade Srbije da preispita uslove ugovora o koncesiji za autoput Horgoš-Požega, donete prošlog leta", navodi se.

"Koncesionar je pokrenuo formalni mehanizam rešenja spora s obzirom da Vlada nije predložila adekvatno rešenje, prihvatljivo za obe strane", navodi se u saopštenju.

Ministar Oliver Dulić, glavni pregovarač Vlade Srbije sa koncesionarima, rekao je ranije da je u pregovorima došlo do zastoja i da je sve bliža arbitraža.

Za raskid ugovora Alpina je prvo tražila da bez tendera gradi levu traku autoputa od Horgoša do Novog Sada, što je Vlada Srbije odbila, kao i zahtev za izgradnju autoputa od Beograda do Čačka.

Uz vraćanje garancije od 10 miliona evra, Alpina je tražila i obeštećenje od 12,5 miliona evra, posle čega je dogovor i definitivno bio nemoguć.



Žrtve „piramide” sabiraju gubitke

Pored krupnih igrača iz sveta finansija, Ponzijeva šema Bernarda Medofa oštetila je i brojne humanitarne organizacije, uključujući i fondaciju Stivena Spilberga

Bernard Medof Spisak oštećenih u najvećoj piramidalnoj prevari u istoriji proširio se na tridesetak organizacija i pojedinaca iz celog sveta, od Južne Kalifornije do Japana. Među njima su i finansijski džinovi poput britanske bankarske grupe HSBC (milijarda dolara štete) i francuski BNP Pariba, brojne humanitarne organizacije od kojih su mnoge već najavile zatvaranje, ali i imućni pojedinci koji su računali na lagodnu penziju, a ostali su bez ičega.

Svima je zajednično to što su direktno ili preko drugih fondova poverili novacsedamdesetogodišnjem Bernardu Medofu, čoveku koji je decenijama bio autoritet na Volstritu, a otići će u istoriju kao vinovnik do sada najveće finansijske prevare metodom koji je poznat kao piramidalna ili Ponzijeva šema. Nazvana je po italijanskom imigrantu u SAD koji je početkom prošlog veka prvi smislio kako da uzme novac od lakovernih, obećavajući ogromne kamate koje je potom isplaćivao od novca novih ulagača.

Medof, koji je tri godine bio direktor berze Nasdak, uhapšen je prošle sedmice na osnovu optužbe da je za 50 milijardi dolara oštetio investitore. Pušten je uz kauciju od 10 miliona dolara, a firma za berzansko posredovanje koja je decenijama uspešno poslovala juče je likvidirana.

Šef Međunarodnog monetarnog fonda Dominik Štros Kan izrazio je zaprepašćenje zbog činjenice da američka regulatorna tela nisu na vreme reagovala.

Šokirana je i Nikola Horlik, siva eminencija u londonskom svetu finansija i koja je pre samo nekoliko meseci hvalila Medofa kao „čoveka koji godinu za godinom donosi profit od 1–1,5 odsto mesečno”. Ona takođe smatra da je najveći krivac američka Komisija za hartije od vrednosti, koja ima uvid u knjige i čije procene njoj kao šefu jednog investicionog fonda predstavljaju glavni oslonac.

Veliki broj jevrejskih udruženja i humanitarnih organizacija među oštećenima podstakao je priče o „ciljnoj prevari grupe” – podvrsti finansijskih pronevera gde se žrtve biraju po nacionalnoj, verskoj ili profesionalnoj osnovi. Fondacija jevrejske zajednice u Kaliforniji prijavila je gubitak od 18 miliona dolara iz zajedničkog portfelja nekoliko humanitarnih organizacija među kojima je i Vunderkinder fondacija čuvenog holivudskog reditelja Stivena Spilberga.

Hedž fondovi britanske Kraljevske banke Škotske oštećeni su za 400 miliona funti, a francuska banka BNP Pariba predviđa maksimalnu moguću štetu od 350 miliona evra.

Među žrtvama su i španska banka Santander (više od tri milijarde evra), kao i četiri japanske finansijske institucije.

Nisu, međutim, zavijeni u crno samo krupni igrači svetske finansijske scene. Imućne porodice ostale su bez kompletne ušteđevine. Neki od sramote nisu hteli da im se otkriva identitet.

„Zarada je bila neverovatna, verovali smo tom čoveku decenijama. Ako je neko hteo novac nazad, ček je stizao za nekoliko dana. Zato smo svi toliko zaprepašćeni,” rekao je jedan od anonimnih individualnih investitora.

Od 2004. kamate su iznosile u proseku osam odsto, dok su pre toga bile i dvocifrene.

Medofovo poslovanje je bilo predmet istrage Komisije za hartije od vrednosti 1992, ali i 2005. i 2007. godine, mada tada nisu pronađene nikakve nepravilnosti.

Jedno od pitanja kojima se analitičari bave jeste kada je ugledni berzanski igrač prešao na onu stranu zakona. Prilično je nezamislivo da je neko sa bogatstvom i ogromnim poslovnim ugledom krenuo u posao finansijskog savetovanja s namerom da proneveri novac.

Pretpostavlja se da je investiciona strategija, kakva god, jer nije bila nimalo transparentna, u početku davala pozitivne rezultate. U jednom trenutku stvari nisu više išle glatko, ali je on kao jedini „gazda” mogao da prijavljuje profit i da nekoliko godina isplaćuje više nego pristojne kamate od novih investicija.

Medof nije upravljao hedž fondom i u tome je mala, ali suštinska razlika, objašnjavaju poznavaoci. Hedž fondovi obično drže portfelje u bankama ili u brokerskim kućama, gde nezavisni revizori mogu da provere da li ti fondovi zaista postoje. Međutim, pošto je Medof imao sopstvenu firmu za poslovanje s vrednosnim papirima, sam je vodio račune svojim klijentima i sam obavljao sve njihove trgovine. Jedini kontrolor je bila jedna mala, nepoznata revizorska firma iz Njujorka.

Ef-Bi-Aj i Komisija za hartije od vrednosti ostavili su mnoga pitanja bez odgovora. Ne navode tačno kada je obmana počela, koliko je novca zapravo pronevereno, niti da li je on izgubljen na berzi ili je potrošen. Ipak, u jeku globalne finansijske krize bilo je nemoguće dalje graditi „piramidu”. Investitori su masovno povlačili novac i, kako kaže milijarder Voren Bafet, „kad nastupi oseka, vidi se ko je plivao go”.

U prvoj sedmici decembra Medof se požalio jednom od zaposlenih da klijenti traže oko sedam milijardi dolara, da ne može da im vrati novac i da će se predati vlastima. Ukoliko bude osuđen, mogao bi da dobije do 20 godina zatvora i novčanu kaznu do pet miliona dolara.



Wall Street: Obaranje Kamatne stope od strane FED-a podiglo Wall Street
Nakon obelodanjivanja povezanih banaka sa „Madoff aferom“, očekivalo se da će azijske berze na jučerašnjem trgovanju popustiti. To se i dogodilo, ali ubrzo je usledio oporavak i oscilacije oko vrednosti ostvarenih prethodnog trgovačkog dana, tako da su i berzanski indexi bili približno jednaki vrednostima od prethodnog dana.

Evropske berze trgovanje su započele u crvenoj zoni, ali su slično azijskim vrlo brzo ostvarile rast cena akicja i oscilovale su oko vrednosti od prethodnog dana, mada su većinu dana najvažniji zapadnoevropski index-i proveli u zelenoj zoni. Bilo je očigledno da evropski ulagači sa nestrpljenjem očekuju današnju odluku FED-a o visini Kamatne stope.

Trgovanje na Wall Street-u počelo je optimistično i u tom duhu je i nastavljeno tokom dana. Očekivanja ulagača da će zvaničnici pomoći automobilskoj industriji, kao i da će FED smanjiti kamatnu stopu davala su podršku Wall Street-u. Berzanski index-i tokom trgovanja bili su u plusu, da bi nakon objave FED-a da je smanjio Kamtnu stopu na istorijsku vrednost od 0,25%, cene akcija ubrzale svoj rast i odvele index-e u prilično jak plus.
Veliko pitanje koje se postavlja je da li je ovo smanjenje Kamatne stope na 0,25% samo psihološki delovalo na ulagače, ili će kroz odrmrzavanje tržišta kredita i pospešivanje potrošnje ipak uspeti da pokrene oporavak američke ekonomije. Pored toga, podaci o nezaposlenosti nisu obećavajući, kao ni podaci o potrošnji.

Najveći dobitnik jučerašnjeg trgovačkog dana na Wall Street-u definitivno je finansijski (posebno bankarski) sektor.
 



Zapažanja:

- FED je smanjio Kamatnu stopu na nivo od 0-0,25% (najniži nivo Kamtne stope u istoriji). Takođe, centralna banka je objavila da će dati sve od sebe da jedan perio drži Kamatnu stopu na niskom nivou (0-0,25%).
- FED je objavio da će se svim sredstvima boriti protiv ekonomske krize
- Index potrošačkih cena (CPI) pao je za 1,9% što predstavlja najveći pad od Velike dpresije (januar 1932. godine). Ekonomisti su očekivali pad ovog index-a za 1,4%
- Johnson Controls Inc je projektovao 9,3 mil prodatih automobila i malih kamiona, što je gotovo pola manje od 16 mil prodatih 2007. godine



Vesti iz kompanija:

- Goldman Sachs u poslednja 3 meseca ostvario Gubitak od USD 2,12 mlrd (Gubitak je manji od očekivanja analitičara)
- General electric izjavio da će dividende za akcionare biti i u 2009. godini, ali da će ona biti smanjena i iznosiće cca. USD 1,24 po akciji



Promena cena roba:

- Nafta- cena nafte pala je za 2,04% i sada iznosi USD 43,60 po barelu
- Zlato- cena ovog plemenitog metala porasla 0,74% je za i trenutno iznosi USD 842,70 po unci
- Srebro- cena je porasla za 0,80% i trenutno iznosi USD 10,71
- Platina- cena je porasla za 1,23% i sada iznosi USD 842,50.




Promena cena akcija finansijskog sektora:

    Citigroup +11,22%
    JP Mogran +12,99%
    Bank of America Corporation +7,02%
    Goldman Sachs +14,35%
    Wachovia +15,46% 
    AIG +3,45%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. +4,95%
    Google +4,70%

Tehnološki sektor:
   IBM +4,39%
    AMD +1,81%
    Microsoft Corporation +5,62%
    Oracle +4,98%
    Cisco Sys +3,44%
    Apple +0,72%
    Intel Corporation +7,20%
    Dell Inc. +5,93%

Aluminijum:
    Alcoa +4,84%

Industrija:
    General electric +5,72%
    3M Company +4,84%
    The Procter&Gamble +3,71%

Auto industrija:
    General motors +4,17%
    Ford Motor -1,57%
    Toyota Motors +6,15%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. +3,99%
    Chevron Corp. +1,02%
    British petroleum +3,33%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. +8,16%
    United Technologies Corp. +4,11%
    Delta Air Lines +5,17%

Hrana i piće:
    Coca Cola +3,31%
    McDonalds +3,67%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline +4,24%
    Johnson&Johnson +3,10%
    Novartis +4,10%
     Pfizer +4,39%


Promene vrednosti najvažnijih index-a na Wall Street-u su sledeće:

    DJIA +4,20%
    NASDAQ +5,41%
    S&P500 +5,14%.


Azijske berze: Nakon jačeg rasta, smirivanje cena akcija
Nakon smanjivanja Kamatne stope FED-a na rekordno nizak nivo (0-0,25%), azijske berze jutros su prilično poskočile. Međutim, kako je vreme odmicalo, cene akcija su se lagano smirivale, pre svega u Japanu, jer se sada očekuju potezi Centralne banke Japana čija je kamatna stopa 0,30%. Japan ne sem dozvoliri preterano jačanje Jen-a u odnosu na Dolar, s obzirom da je američko tržište najveći uvoznik japanske robe.
 
Primetno je da je optimizam kod ulagača pojačan, jer sada očekuju da će najnovije mere FED-a malo oživeti međubankarske transakcije, kao i povećati potrošnju.
 
Sada su oči uprte u čelnike centralnih banaka ostalih jakih ekonomskih sila, od kojih se takođe očekuje smanjenje kamatnih stopa.
 
 
Promene vrednosti najvažnijih berzanskih index-a oko 09:30h:
 
    HANG SENG (Hong Kong) +2,18%
    NIKKEI225 (Japan) +0,52%
    KOSPI (Južna Koreja) +0,71%
    SENSEX (Indija) -1,28%.
 


Promene vrednosti indexa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -0,07% close
CROBEX (Zagreb) 0,67% close
SBI20 (Ljubljana) -1,99% close
BIRS (Banjaluka) -1,06% close
MBI10 (Skoplje) -0,15% close
 

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 0,27% open
CAC 40 (Pariz) -0,88% open
DAX (Frankfurt) -1,17% open
ATX (Beč) -1,08% open
SMI (Cirih) -0,94% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -2,47% open
SOFIX (Sofija) 0,66% close
BET (Bukurešt) 0,53% open
RTSI (Moskva) 1,72% close
BUX (Budimpešta) 6,37% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 2,18% close
Nikkei225 (Tokio) 0,52% close
KOSPI (J.Koreja) 0,71% close
SENSEX (Bombai) -2,62% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -1,51% open
NASDAQ (Njujork) -1,72% open
S&P 500 (Njujork) -1,74% open


Concessions contract terminated
The government has confirmed that the concessionaire has informed it of the termination of the contract for the construction of the Horgoš-Požega highway.

Beta understands from the government that the concessionaire has overlooked the fact that the contract has yet to come into force.

Alpine-PORR is seeking compensation of EUR 12.9mn from the state, while the government is offering EUR 2.5mn.

“The concessionaire is clearly overlooking the fact that the contract has yet to enter force, given that guaranteeing the financing is envisioned as a prerequisite for the contract coming into effect and that this can be taken care of by December 31,” Beta was informed.

Unlike the government that very curtly announced that it had been notified of the contract termination, Bojan Kostreš of the League of Vojvodina Social Democrats (LSV) expressed his happiness at the news.

He told B92 that the struggle to safeguard the rights of Vojvodina’s citizens had borne fruit and warned that the same fate faced the contract for the sale of the Serbian Oil Industry and Vojvodina’s Naftagas.

Kostreš said that the government would place the Horgoš-Požega highway ad acta in future and would focus on Corridor 10.

“As soon as Montenegro states clearly whether it wants to make that highway towards Serbia, then Serbia will have to take its decision and then construction of the highway should begin,“ said the LSV MP.

“It’s important to know that the artery connecting Corridor 10 with the Adriatic highway, going through Batočina, Kragujevac, Kraljevo, Čačak, Požega and the road to Montenegro is much more profitable and acceptable to Serbia than the route proposed by Vojislav Koštunica’s government,“ said Kostreš.

Earlier, the concessionaire announced that the contract for the Horgoš-Požega highway had been terminated and that mediation and legal proceedings had been launched because the government had failed to propose “an adequate settlement for both sides.“

If no solution is found through mediation then the case will go to international arbitrage in Paris.

Alpine-PORR wants the government to pay EUR 12.9mn to cover the concessionaire’s expenses and to return the bankers’ guarantees of EUR 10mn.

The government says it will return the latter sum but it will only pay EUR 2.5mn to buy the documentation back from the concessionaire.


Factory for production of food for fish and domestic animals, “Eco feed” is starting production in M
In the industrial zone in Secanj, from March, 2009, there will be officially opened a factory for production of food for fish and domestic animals, “Eco feed”, as it was stated by the Factory’s Director, Majo Milosevic.

With most modern machines and technologies, the factory in Secanj, will be producing from 140 to 200 tones of food on daily basis.

Today, there are 6 fishing locations in Secanj Municipality with around 2.500 ha of water areas in which fish are fed traditionally, mostly with wheat. Because of that “Eco feed” will be selling their fish food to foreign clients.

Investor of the factory “Eco feed” DOO from Novi Sad announced that the factory would hire 40 workers, and during the first year of production another 40.



Serbian kajmak and paprika in pavlaka in EU from 2009 – „Kuc Company“ will be exporting
Kragujevac based dairy „Kuc Company“ will start during the nex year to export Serbian kajmak, cheese and paprika in pavlaka to Austria, Germany and other countries of EU, and afterwards also to the American market, it was announced by Marketing Director, Mladen Mijatovic.

He said that the company was waiting from supervising Republic’s institutions the approval for export and this is expected during January.

Value of export will be around 100.000 euros per month, for 100 tones of goods.

According to Mijatovic’ words, the markets of Austria, Germany, and America are already prepared for our products, as the samples already arrived to retail objects and certain hotels.

This dairy is selling its products accross Serbia, mostly in Kragujevac, and it also has developed sale network in Macedonia, Montenegro and Bosnia and Herzegovina.

Mijatovic also announced that it was in plan production of fresh milk with longer duration period.



Štednja skoro pet milijardi evra
Beograd -- Banke u Srbiji prikupile su u mesecu štednje 2,7 milijardi evra novih depozita, pa je ukupna devizna štednja dostigla 4,8 milijardi evra.


Građani koji su višak para uložili u štednju kod domaćih banaka mogu mirno da spavaju budući da će država povećati garancije za depozite sa 3.000 na 50.000 evra, što je više od 99 odsto svih štednih uloga.

Zakon, koji bi prema najavama iz parlamenta trebalo da bude usvojen do kraja nedelje, osigurava isplatu svih štediša do 50.000 evra u slučaju da banka uđe u stečaj, a pre svih drugih poverilaca.

Tako će tek 0,2 odsto deviznih štediša ostati kratkih rukava u slučaju da do nelikvidnosti neke banke zaista i dođe budući da imaju između 50.000 evra i 500.000 evra, što je, međutim, u ukupnoj deviznoj štednji čak petina vrednosti. U domaćim bankama su trenutno 162 devizna uloga veća od 500.000 evra stavljena na štednju.
 
Bankari tvrde da zbog toga postojeće štediše treba da budu bezbrižne, a svi koji u „čarapama“ imaju viška para, valjalo bi da ih se oslobode i plasiraju u štednju jer rizika praktično nema.

„Držati pare u banci je ne samo fizički sigurnije, već ih građani štite i od inflacije i promene kursa. U kućnoj varijanti one će bar za neki procenat biti obezvređene. Iako su ostale države sličnu mere usvojile još pre dva meseca, ni sada nije kasno jer je već najava države zaustavila odliv kapitala iz banaka u oktobru“, kaže Miroslav Rebić, direktor za poslove sa stanovništvom u „Sosijete ženeral banci“.
 
 
Najviše uloga do 500 €

Četiri od pet uloga u srpskim bankama su depoziti do 500 evra, od 500 do 3.000 evra je još 12 odsto uloga, a od 3.000 do 10.000 evra u banke je uložilo 4,5 odsto građana. Ulozi veći od 10.000 evra čine manje od 2,5 odsto uloga, ali na njih otpada 60 procenata ukupnog iznosa štednje u bankama


Dug putarima 38 milijardi dinara

Beograd -- Udruženje srpskih preduzeća za održavanje i izgradnju puteva upozorili su da im država duguje 38 milijardi dinara i da zbog toga neće moći da održavaju puteve


Predsednik Udruženja poslodavaca u sektoru puteva Milutin Gašević precizirao je da Javno preduzueće Putevi Srbije duguje 30 milijardi dinara, uz kamatu od pet milijardi dinara. Iz Nacionalnog investicionog plana "putarima", kako je rekao, nije isplaćeno 2,5 milijarde dinara, a dug Ministarstva za infrastrukturu je 500 miliona dinara.

Gašević je kazao da tim dugovanjima treba dodati i dug lokalnih samouprava od tri milijarde dinara.

Prema njegovim rečima, "putari" ne mogu da izmiruju obaveze dobavljačima i bankama, jer im država ne isplaćuje novac.

Zbog toga je, prema njegovim rečima, Naftna industrija Srbije blokirala račune 90 odsto preduzeća koja se bave putevima, a i poslovne banke od kojih su "putari" uzimali kredite počele su da blokiraju račune i ne odobravaju nove kredite.

Direktori preduzeća za održavanje puteva su kazali da zbog blokade računa neće moći da se prijavljuju na tendere za izvodjenje radova, a ukazali su i da većini preduzeća preti i likvidacija zbog dugova ukoliko se problem ne reši.

Kako je navedeno, preduzeća za puteva nemaju sredstava za održavanje magistralnih i regionalnih puteva, a u nekim slučajevima ni za održavanje lokalnih puteva.

Putari su kazali da su se obraćali Ministarstvu za infrastrukturu, da je 1. decembra održan i sastanak sa ministrom za infrastrukturu Milutinom Mrkonjićem, ali da rešenje za problem do sada nije nadjeno. Rečeno je i da su putari, ukoliko rešenje ne pronađe, spremni da podnesu tužbu protiv države.

Kako je navedeno, dugovanja Puteva Srbije su nastala tokom više prethodnih godina - 10,2 milijarde dinara dugovanja je preneto na Puteve Srbije prilikom transformacije Direkcije za puteve u Puteve Srbije.

Putevi Srbije su, kako je navedeno, za 2007. godinu preduzećima za održavanje puteva dužni 11,5 milijardi dinara, a više od osam milijardi dinara su dugovanja za ovu godinu.

Predsednica Samostalnog sindikata putara Srbije Sonja Vukanović kazala je da sindikat podržava zahteve poslodavaca i da će ukoliko se ne pronađe rešenje organizovati proteste. Kako je navela, protesti bi mogli da počnu već sledeće sedmice u nekim gradovima.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta