Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dugovi privrede i građana uvećani 43 posto!

Ukupan bankarski dug na kraju novembra 1,235 milijardi dinara. Uprkos tome, situacija u finansijskom sektoru Srbije znatno je bolja nego kod komšija



Situacija u bankarskom sektoru Srbije je na dobrom nivou, za razliku od Mađarske i Hrvatske, jer u našoj zemlji još nema zatvaranja banaka, rekao je Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije.

Prema njegovim rečima, za razliku od Mađarske, koju smo često uzimali za primer, u Srbiji, i pored toga što situacija nije idealna, još nema dramatičnih situacija kao kod naših severnih suseda. Dugalić je naveo i primer Hrvatske, koja trenutno ima problem sa velikim državnim dugom većim od 30 milijardi evra, a problem predstavlja i velika zaduženost građana i kompanija.

- Prema podacima Kreditnog biroa, u Srbiji nema ozbiljnijeg pada u poslovanju banaka zbog svetske krize. Posledica će naravno biti, a one će se najviše odraziti kroz smanjenje krosborder kredita, što će kao posledicu imati manji standard građana. Najveća neizvesnost je i oko dolaska stranih investitora i pitanje je da li će oni zbog svetske finansijske krize da biraju zemlje kao što je Srbija ili će jednostavno da stopiraju sve svoje projekte na dve, tri godine, dok se situacija ne smiri - rekao je Dugalić.

Da je situacija u Srbiji još uvek pod kontrolom, pokazuju i podaci Udruženja banaka, prema kojima je stanovništvo i dalje redovno u otplati svojih zaduženja. Naime, stepen docnje za prvih 11 meseci ove godine iznosi 1,5 odsto. Nasuprot građanima, nenaplaćene obaveze privrede iznose 2,2 odsto, a ovo povećanje u odnosu na stanovništvo Dugalić pravda činjenicom da kod stanovništva docnja predstavlja nenaplaćene obaveze do 60 dana, a kod privrede do 15 dana.

Ukupan bankarski dug privrede i građana poslednjeg dana novembra iznosio je 1,235 milijardi dinara, što je za oko 43 odsto više nego na kraju prošle godine. Takođe, slično kao i prethodnih meseci, primetan je pad zainteresovanosti za potrošačkim i gotovinskim kreditima. Ukupni iznos gotovinskih kredita tokom prvih 11 meseci ove godine iznosi 122,3 milijarde i oni su za četiri odsto manji nego krajem prošle godine, dok su potrošački krediti smanjeni za 14 odsto i poslednjeg dana novembra iznosili su 49,3 milijarde dinara.

Nasuprot njima, tražnja za stambenim kreditima je i dalje prisutna, tako da su od početka godine, pa do kraja novembra, ovi krediti iznosili 176,5 milijardi dinara, što je za 72,5 odsto više nego prošle godine. Takođe, zahvaljujući projektima Ministarstva poljoprivrede, povećana je i tražnja za poljoprivrednim kreditima za čak 157,3 odsto u odnosu na prošlu godinu.

- Tendencije pada potrošačkih i gotovinskih kredita, kao i rasta stambenih, nastaviće se sigurno i u prvom kvartalu sledeće godine, a posle će zainteresovanost zavisiti od kamatnih stopa. Što se tiče poljoprivrednih kredita, ako tokom sledeće godine Ministarstvo poljoprivrede ne pripremi sličnu aktivnost kao i ove, doći će do apsolutnog pada tražnje za ovom vrstom zaduživanja - objasnio je Dugalić.



Za kreditiranje izvoznih programa više od milijardu evra

Beograd - Iako je finansijska kriza u razvijenim zemljama prisutna već više od šest meseci, kod nas se tek sada osećaju efekti te krize, a glavni mehanizam preko koga se prelila na naše tržište jeste visok spoljno trgovinski deficit. Zbog toga bi povećanje izvoza trebalo da bude naš odgovor na recesiju, a vlada je već pripremila set restriktivnih mera kojima bi trebalo da se umanji državna potrošnja i rastereti privreda


S druge strane, tu je i set mera koje podstiču proizvodnju i pomažu da domaći izvoznici budu konkurentniji na inostranom tržištu.Glavni problem sa kojim se suočavamo jeste kako da visoku likvidnost banaka, koje su zbog krize oprezne u plasmanima, pretočimo u nelikvidne firme koje imaju dobre programe. Osnovna poluga za to nalazi se u budžetu za narednu godinu u kojem je predviđeno 50 milijardi dinara za kreditne garancije firmama. Preko Fonda za razvoj, biće plasirano 200 miliona evra, sredstva su namenjena kreditiranju, pre svega, izvoznih programa, a na raspolaganju će nam biti i još 250 miliona evra koje je Evropska investiciona banka namenila sektoru malih i srednjih preduzeća - izjavio je juče premijer Srbije Mirko Cvetković na Samitu izvoznika koji je organizoavala Privredna komora Srbije.

On je naglasio i da bi podsticaji trebalo da rezultiraju stopom rasta bruto društvenog proizvoda od 3,5 odsto i jednocifrenom inflacijom, a jedan od važnih zadataka vlade biće smanjenje javne potrošnje. „Preporuka o visini nadoknada za rad u upravnim odborima javnih preduzeća uglavnom se poštuje, sada utvrđujemo kriterijume za zarade menadžmenta u državnim firmama, koje će biti javne, a sastojaće se iz dva dela, fiksnog i stimulativnog“, rekao je Cvetković i dodao da će ugovori o zaradama čelnika u javnim preduzećima biti raskinuti, a nove ugovore odobravaće vlada.

Potpredsednik vlade Božidar Đelić istakao je da uprkos krizi, kreditni rejting Srbije nije umanjen, ali da bi trebalo imati u vidu da najveći srpski izvoznici očekuju stagnaciju spoljnotrgovinske razmene u narednom periodu, jer je na ključnim tržištima smanjena tražnja.

- Problem je što postoji visoka koncentracija tržišta i sektora kod uvoza, jer se 65 odsto robe plasira u osam zemalja (BiH, Crna Gora, Nemačka, Italija, Rusija, Slovenija, Makedonija i Austrija) a 60 odsto proizvoda čini berzanska roba niskog stepena obrade (metali, prehrambeni proizvodi, hemijski i gumarski), koja je pod velikim udarom svetske konjunkture. Mere koje država može da preduzme kako bi u takvim uslovima olakšala položaj izvoznika, mogu se podeliti u četiri grupe. Prvi zadatak je povećanje konkurentnosti privrede, kojoj bi trebalo olakšati uvoz sirovina i opreme, zatim jednostavnije carinske procedure uključujući i mogućnost elektronske dostave deklaracija, koordiniran rad inspekcija i izgrađena infrastruktura - rekao je Đelić.

Potpredsednik vlade i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić podsetio je da je osnovna karakteristika svetske recesije kriza tražnje, izazvana pogrešnom procenom bankarskog sektora koji je sada oprezniji u stimulisanju potrošnje. To će srpskim izvoznicima otežati plasman na inostranim tržištima, a to je, inače, jedini pravi odgovor na krizu, utoliko pre što najveći makroekonomski problem Srbije predstavlja visok deficit tekućeg računa platnog bilansa, koji se može umanjiti jedino većim udelom izvoza. „Srbija malo izvozi, i po glavi stanovnika, godišnje se na strana tržišta plasira roba u vrednosti od 870 evra. Ilustracije radi, Rumunija izvozi robu vrednu 1.300 evra po glavi stanovnika, Bugarska 1.750 a hrvatska 2.000 evra“, istakao je Dinkić.



Komplikovana carinska procedura

- Da bismo privukli strani kapital, koji čini 75 odsto ukupnih investicija u Srbiji, neophodno je da, osim giljotine propisa koja bi trebalo da pojednostavi sistem dozvola za realizaciju ulaganja, pojednostavimo i čitav niz drugih procedura, od kojih je carinska procedura najvažnija. Primera radi, u razgovorima sa predstavnicima Dojčebana, plasiran je podatak da železnčki transport robe iz Nemačke do Istambula traje 130 sati, a da kompanije uglavnom biraju Koridor 4, preko Rumunije i Bugarske, koji jeste duži ali se njime izbegava srpska carina. Ukoliko bismo samo te procedure modernizovali i sveli na evropski nivo, i bez rekonstrukcije železničke infrastrukture, vreme transporta skratilo bi se na 35 sati - rekao je ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić.



Neispunjena obećanja

Predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin izjavio je juče da najveći broj predloženih mera za pomoć izvoznicima Srbije još nije realizovan. „Još nisu realizovani zaključci sa prethodnog sastanka države i izvoznika, koji je održan u novembru prošle godine. Nije izvršeno spajanje dva fonda koja se bave osiguranjem izvoza (AOFI i SMEKA), nisu potpisani sporazumi o slobodnoj trgovini sa Ukrajinom, Belorusijom i Turskom, kazao je Bugarin. Na proširenoj listi proizvoda koji su u režimu slobodne trgovine sa Ruskom Federacijom izostali su oni od vitalnog značaja za Srbiju, koji su i dalje na režimu uvoza. Država nije uputila ni 25 ekonomskih stručnjaka u ambasade Srbije u svetu, kako bi analizirali tržišni potencijal i afirmisali srpski izvoz“, upozorio je Bugarin.



Prva isporuka "Rubinovih" vina krenula za London

Za London je danas krenula porva isporuka od 300 kartona vina iz kruševačkog "Rubina" - "Tere Lazarike", "Medveđe krvi", "Cara Lazara" i "Carice Milice"


"Odlazeći u goste prijateljima, saradnicima, rođacima, mnogi su iz Srbije u Englesku nosili naša vina, najviše 'Tera Lazariku'", izjavio je tim povodom Dejan Smiljković, komercijalni direktor "Rubina".


"Očigledno su im se naša vina mnogo dopala, jer su nas često kontaktirali iz Engleske raspitujući se gde mogu da nabave 'Teru' ili 'Medveđu krv'. Zbog toga smo i započeli saradnju sa kućom 'Ivanović i Mekardi', koja će distribuirati naša pića u Londonu", dodao je on.
Smiljković je naglasio da je ovo prvi put da iz Srbije kreću vina ka Engleskoj, posle raspada stare Jugoslavije.
Kruševačka fabrika polako se okreće sve većem izvozu, pa su "Rubinova" vina samo u ovoj godini našla put do ljubitelja ovog pića u Rusiji, Sloveniji i sada Britaniji, navedeno je u saopštenju kompanije "Invej", vlasnika "Rubina".
Smiljković je podsetio da je vrhunsko vino "Tera Lazarika" osvojilo srebrnu medalju na takmičenju u Bordou, u konkurenciji skoro 6.000 uzoraka iz 48 zemalja, a da su se pre toga vrhunska "Rubinova" vina okitila medaljama u Austriji i Japanu.



OPEK smanjuje proizvodnju nafte za rekordna 2,2 miliona barela

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK) saopstila je danas da će smanjiti proizvodnju za 2,2 miliona barela dnevno kako bi zaustavila dalji pad cena sirove nafte, čija vrednost je od letos, kada je iznosila skoro 150 dolara po barelu, opala za više od 70 odsto.



U saopštenju OPEK-a ističe se da će ovo, najveće smanjenje produkcije ikada, značiti da će dnevno sa tržišta biti povučeno 4,2 miliona barela u odnosu na septembarski nivo. Dodaje se da je u tu cifru uključeno više od 500.000 barela viška proizvodnje, za koje je OPEK u septembru rekao da će povući sa tržišta i formalno smanjenje od 1,5 miliona barela dnevno, što su države članice te organizacije odlučile prošlog meseca, kao i danas objavljenih 2,2 miliona barela.


Članice ove organizacije su u septembru zvanično proizvodile nešto više od 29 miliona barela dnevno.

Cena nafte danas na 40,20 dolara
Cena sirove nafte danas je pala na 40,20 dolara po barelu na berzi u Njujorku, što je najniži nivo u poslednje četiri godine. Nafta je poslednji put imala tu cenu 14. jula 2004. godine.
Laka američka nafta za januarske isporuke pojeftinila je za 2,45 dolara na 41,53 dolara na Njujorškoj berzi Najmeks. U Londonu, severnomorski Brent izgubio je 25 centi i pao na 46,40 dolara.



Azijske berze: Oscilacije oko pređašnjih vrednosti
Na današnjem trgovanju azijske berze su pokazalle da su imune na obaranje kamatnih stopa od strane FED-a, kao i od odluke OPEC-a da izvrši istorijsko smanjenje proizvodnje nafte.
 
Strah ulagača na azijskim bezama temelji se na slabljenju američke valute, kao i na tome što smanjenje proizvodnje nafte nije dalo rezultate. Investitori strahuju da je recesija toliko jaka da i pored smanjenja proizvodnje nafte, cena ovog energenta neće rasti. Takođe, sa nestrpljenjem se očekuju dalji potezi centralnih banaka kako u Aziji (od Japana se očekuje da već danas ili sutra reaguje), tako i u Evropi a vezano za nastavak smanjenaj kamatnih stopa.
 
Berze u Kini i Japanu startovale su u minusu, i dok je berza u Hong Kong-u većinu dana provela u crvenoj zoni, japanska berza je veći deo dana bila u zelenoj zoni (očekuje se da Centralna banka Japana smanji Kamtnu stopu (mada je ona već na nivou od 0,30%)). Za razliku od ovih berzi, berze u Indiji i Južnoj Koreji od starta trgovanja bile su u plusu i veći deo dana bile su u zoni dobitka. Pred kraj trgovanja svi bitniji azijski berzanski indexi bili su blizu vrednosti ostvarenih na trgovanju prethodnog dana, izuzev berze u Indiji koja je u solidnom plusu.
 
 
 
Zapažanja:
 
- USD je pao na 13-godišnji minimum u odnosu na japanski YEN
 
 
 
Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa oko 10:45h:
 
    HANG SENG (Hong Kong) +0,24%
    NIKKEI225 (Japan) +0,64%
    KOSPI (Južna Koreja) +0,53%
    SENSEX (Indija) +3,32%
 
 
 
 
 
 


Wall Street: Nakon oscilacije, pad cena akcija
AZIJA
 

Nakon smanjivanja Kamatne stope FED-a na rekordno nizak nivo (0-0,25%), azijske berze juče su na otvaranju prilično poskočile. Međutim, kako je vreme odmicalo, cene akcija su se lagano smirivale, pre svega u Japanu, jer se sada očekuju potezi Centralne banke Japana čija je kamatna stopa 0,30%. Japan ne sme dozvoliri preterano jačanje Jen-a u odnosu na Dolar, s obzirom da je američko tržište najveći uvoznik japanske robe.

Sada su oči uprte u čelnike centralnih banaka ostalih jakih ekonomskih sila, od kojih se takođe očekuje smanjenje kamatnih stopa, a primetno je bilo i iščekivanje da li će i za koliko OPEC smanjiti proizvodnju nafte.


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih index-a:

    HANG SENG (Hong Kong) +2,18%
    NIKKEI225 (Japan) +0,52%
    KOSPI (Južna Koreja) +0,71%
    SENSEX (Indija) -1,28%.


Značajno iz Azije:

Slično MMF-u, u februaru (Čelnici 10 članica Udruženja zemalja jugoistočne Azije (ASEAN) sastaće se s pregovaračkim partnerima uključujući Kinu, Japan i Južnu Koreju u Bangkoku od 24. do 26. februara) bi u Aziji trebalo da bude osnovan Monetarni fond vredan USD 120 mlrd. O ovom fondu bilo je reči i nakon Finansijske krize 1997/98 godine. O tome se trenutno raspravlja na sastanku ministara finansija ASEAN-a u Singapuru.
 


EVROPA


Za razliku od azijskih berzi, evropske berze su sa manje optimizma započele jučerašnje trgovanje, tako da je skok cena na otvarnju veoma brzo poništen i cene su ušle u crvenu zonu. Iako je FED smanji ključnu kamatnu stopu na istoriski nisku vrednost, ulagače brinu loši makroekonomski pokazatelji u SAD, a takođe sa nestrpljenjem se očekuju: odluka američkih zvaničnika oko pomoći automobilskoj industriji, odluka OPEC-a o smanjivanju dnevne proizvodnje nafte, dalje reakcije centralnih banaka u svetu i pre svega u Evropi o kamatnim stopama, tj. za očekivati je da mnoge centralne banke nastave stopama FED-a.
Vesti koje su obradovale ulagače na evropskim berzama došle su sa”Eurostat-a”, a odnose se na povećanje aktivnosti u građevinskom sektoru u Eurozoni i EU27.
Najvažniji zapadnoevropski berzanski index-i uglavnom su oscilovali oko vrednosti ostvarenih prethodnog trgovačkog dana, i blizu tih vrednosti su i završili jučerašnje trgovanje.


Promene vrednosti najvažnijih zapadnoevropskih index-a:

    FTSE100 (London) +0,35%
    CAC 40 (Pariz) -0,30%
    DAX (Frankfurt) -0,46 %.
 

Značajno iz Evrope:

• Aktivnosti u građevinskom sektoru Eurozone blago su porasle u oktobru za 0,1%, dok je u EU27 njihov rast bio nešto snažniji i iznosio je 0,7% u poređenju sa septembrom pokazale su u sredu prve procene Eurostat-a.
U Septembru je taj sektor ostvario pad od 0,9% u Eurozoni, odnosno 1,6% u EU27.
U Građevinskom sektoru rast je ostvaren u 8 zemalja, u 4 je ostvaren pad, dok je nepromenjeno stanje u Francuskoj. Najveći rast zabeležen je u Velikoj Britaniji, Španiji, a pad u Slovačkoj, Nemačkoj.
Na godišnjem nivou, aktivnosti u Građevisnkom sektoru opale su za 4% u Eurozoni, odnosno za 3,5% u EU27. Rast na godišnjem nivou ostvaren je u 7 država, od čega najveći u Rumuniji (+20,6%), Sloveniji i Slovačkoj (+15,7%), Bugarskoj (+15,0%). Pad na godišnjem nivou ostvaren je u 6 država, od čega najveći u Španiji (-13,7%), Velikoj Britaniji (-6,1%), Nemačkoj (-3,8%).
Bitna vest je i da je u Eurozoni u oktobru zabeleženo smanjenje pritiska inflacije, a ponajviše zahvaljujući padui cena energenata i hrane. Naime, inflacija u Eurozoni u oktobru iznosi 2,1% (ECB projektovala inflaciju oko 2%), što ohrabruje investitore da će smanjenje kamatnih stopa biti nastavljeno.
 


WALL STREET


Nakon jakog skoka cena akcija u utorak, na početku jučerašnjeg trgovanja na Wall Street-u cene akcija su pale. Vesti iz Morgan Stanley-ja sigurno je da nisu obradovale ulagače, jer je projektovani Gubitak u četvrtom kvartalu neočekivano veliki, tako da je to izvršilo dodatni pritisak na bankarski sektor. Pored toga, još nema odluke oko pomoći automobilskoj industriji. Pod takvim okolnostima, berzanski indexi su najveći deo dana proveli u crvenoj zoni, pri čemu su mali oporavak imali sredinom trgovanja da bi nakon toga ponovo otišli u minus I tu su I završili jučerašnje trgovanje.
Očigledno je da se Wall Street bori sa novim odlukama FED-a (smanjenje kamatnih stopa), ali i lošim vestima iz makroekonomije (potrošnja, izgradnja novih kuća..), tako da investitori očekuju dalje poteze zvaničnika.
Veoma bitna je odluka OPEC-a da smanji proizvodnju nafte za 2,2 mil barela dnevno, što predstavlja najveće istorijsko smanjenje proizvodnje nafte.

Primetno je da su plemeniti metali ostali imuni na pad cena akcija, te da su dobili na vrednosti. Očigledno je da je jedan broj investitora novčana sredsvta usmerio u ove investicije.
 


Zapažanja:

• Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK) saopstila je danas da će smanjiti proizvodnju za 2,2 miliona barela dnevno kako bi zaustavila dalji pad cena sirove nafte, čija vrednost je od letos, kada je iznosila skoro 150 dolara po barelu, opala za više od 70 odsto. U saopštenju OPEK-a ističe se da će ovo, najveće smanjenje produkcije ikada, značiti da će dnevno sa tržišta biti povučeno 4,2 miliona barela u odnosu na septembarski nivo. Dodaje se da je u tu cifru uključeno više od 500.000 barela viška proizvodnje, za koje je OPEK u septembru rekao da će povući sa tržišta i formalno smanjenje od 1,5 miliona barela dnevno, što su države članice te organizacije odlučile prošlog meseca, kao i danas objavljenih 2,2 miliona barela.
Članice ove organizacije su u septembru zvanično proizvodile nešto više od 29 miliona barela dnevno.
• Bela kuća je oštro kritikovala Odluku OPEC-a da smanji proizvodnju nafte za čak 2,2 miliona barela dnevno, jer OPEC “ima obavezu da dobro snabdeva tržište”. Ovu odluku OPEC-a Bela kuća nazvala je kratkovidom.
• Istraživački tim kompanije “Lipper Inc.” objavio je da su iz mutual fondova inevstitori u novembru povukli cca. USD 40 mlrd, ali i da je primetno da se panična rasprodaja koja je aktuelna poslednjih meseci lagano smiruje
• Mišljenje pojedinih analitičara je da smanjenje kamatne stope od starne FED-a neće odmah dati rezultate, ali da će već u 2009. Godini imati efekta. Naime, smanjenje kamatne stope trebalo bi da dovede i do smanjenja kamata na stambene kredite, ali nažalost problem je što je veliki broj aktuelnih korisnika ovih kredita već sada u problemu, jer kamate na njihove kredite neće padati. Ono što je sigurno, to je da je FED “istrošio” moćno oružje koje je do sada koristio za bobu protiv recesije.


Vesti iz kompanija:

Morgan Stanley objavio da u Q4 očekuje Gubitak od USD 2,3 mlrd, što je znatno lošije od očekivanja analitičara


Promena cena roba:

- Nafta- cena nafte pala je 8,12% za i sada iznosi USD 40,06 po barelu
- Zlato- cena ovog plemenitog metala porasla 3,06% je za i trenutno iznosi USD 858,60 po unci
- Srebro- cena je porasla 6,68% za i trenutno iznosi USD 11,42
- Platina- cena je porasla za 1,85% i sada iznosi USD 865,20.




Promena cena akcija finansijskog sektora:

    Citigroup -4,86%
    JP Mogran -1,51%
    Bank of America Corporation -3,18%
    Goldman Sachs +3,66%
    Wachovia -0,34%
    AIG -2,78%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. -1,87%
    Google -3,09%

Tehnološki sektor:
    IBM -0,65%
    AMD +1,78%
    Microsoft Corporation -2,24%
    Oracle -3,07%
    Cisco Sys -3,33%
    Apple -6,57%
    Intel Corporation -2,43%
    Dell Inc. -0,93%

Aluminijum:
     Alcoa -0,38%

Industrija:
    General electric -2,96%
    3M Company +0,45%
    The Procter&Gamble -1,49%

Auto industrija:
    General motors +2,82%
    Ford Motor +0,32%
    Toyota Motors -1,82%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. -2,50%
    Chevron Corp. -2,77%
    British petroleum +0,51%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. -2,10%
    United Technologies Corp. -2,07%
    Delta Air Lines -1,61%

Hrana i piće:
    Coca Cola -2,11%
    McDonalds -0,46%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline -2,32%
    Johnson&Johnson -1,38%
    Novartis +1,68%
    Pfizer -0,63%


Promene vrednosti najvažnijih index-a na Wall Street-u su sledeće:

    DJIA -1,12%
    NASDAQ -0,67%
    S&P500 -0,96%.


Fiat deal to be "export mainstay"
Economy Minister Mlađan Dinkić said today that the Fiat deal would be the mainstay of Serbian export in the coming period.At a conference of exporters held at the Serbian Chamber of Commerce, Dinkić underlined that the production of Fiat cars in Poland was increasing because the cost of car parts there was lower than in Italy, and because of the fact that the country manufactured small city cars of the same style that would be made in Serbia.

He added that the EU and the countries in the region continued to be Serbia’s most important export markets, but that free trade agreements would lend further impetus to export.

The agreement of that nature that Serbia has with the Russian Federation is not sufficiently exploited, stressed the minister, adding that talks were under way with Belarus and Turkey on signing a free trade agreement, while an agreement was also in the pipeline with Ukraine and Iran.

He said that to maximize export it was necessary to speed up customs procedures at borders and also enable customs procedures to be performed within the factories themselves.

Dinkić said that the government and National Bank of Serbia (NBS) were preparing measures to ensure currency and price stability, adding that the NBS may well reduce the referent interest rate to facilitate cheaper loans.

Speaking of the main macro-economic indicators, Dinkić pointed out that projected inflation for the end of the year was somewhere around eight percent, as was planned for 2009 too.

He underlined that direct foreign investment into Serbia this year would reach USD 3bn, the same as last year, which, as he put it, was a solid result.


U.S. “not giving up on Serbia”
Dejan Cvetković, president of the U.S. Chamber of Commerce in Serbia, says that the world financial crisis will not lead to too many redundancies next year.

Cvetković said, however, that there would be considerably less foreign investment in Serbia.

He said that while there would be less investment, Serbia could turn the crisis to its advantage and score points in the region if it is able to attract investors from other countries in the region.

Cvetković said that U.S. company officials employed more than 60,000 people in Serbia and that Serbian citizens should not fear for their jobs.

“There will be regrouping and restructuring. Expenses are being cut, as are marketing funds, and some positions are being frozen in certain companies. There are still no drastic measures or plans for any drastic measures,” he stressed.


Promene vrednosti indexa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -1,70% close
CROBEX (Zagreb) -0,23% close
SBI20 (Ljubljana) -2,22% close
BIRS (Banjaluka) -0,10% close
MBI10 (Skoplje) -1,81% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -0,79% open
CAC 40 (Pariz) -0,80% open
DAX (Frankfurt) 0,64% open
ATX (Beč) -1,08% open
SMI (Cirih) -0,64% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 0,46% open
SOFIX (Sofija) -0,76% close
BET (Bukurešt) 0,16% open
RTSI (Moskva) -4,51% close
BUX (Budimpešta) -0,71% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 0,24% close
Nikkei225 (Tokio) 0,64% close
KOSPI (J.Koreja) 0,53% close
SENSEX (Bombai) 3,72% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) 0,23% open
NASDAQ (Njujork) 0,18% open
S&P 500 (Njujork) 0,20% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta