Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Medvedev: „Gasprom” ima i para i gasa za „Južni tok”

U Moskvi će biti potpisana zajedno dokumenta o NIS-u, „Južnom toku” i Banatskom Dvoru

Moskva, 18. decembra – „Energetski sporazum između Srbije i Rusije biće potpisan do Nove godine, to ne mislim samo ja već i rukovodstvo Srbije koje će uskoro doći u Moskvu na potpisivanje”, rekao je Aleksandar Medvedev, zamenik predsednika Upravnog odbora ruskog „Gasproma”.

On je na konferenciji za novinare posvećenoj predstojećem sastanku zemalja izvoznica gasa u Moskvi objasnio da su pregovori u Beogradu u završnoj fazi i da je ostalo samo da se usaglasi datum potpisivanja koji zavisi od slobodnog vremena rukovodilaca obe države.

Medvedev je, na pitanje dopisnika „Politike”, opovrgao tvrdnje koje se u Srbiji u poslednje vreme često čuju, da Rusija želi da potpiše samo ugovor o kupovini NIS-a, a da sebi ostavlja odrešene ruke u odnosu na druga dva dela energetskog sporazuma.

„Sporazum sa Beogradom sastoji se iz tri dela – prvi se odnosi na kupovinu Naftne industrije Srbije, drugi na skladište Banatski Dvor, a treći na izgradnju gasovoda ’Južni tok’. Drugi i treći dokument su precizirani i parafirani, a još se razgovara o NIS-u. Pregovori idu dobro i uskoro će biti završeni. U Moskvi će biti potpisana sva tri dokumenta zajedno.”

Na pitanje da prokomentariše pisanje nekih ruskih medija da „Gasprom” „nema dovoljno gasa za nove gasovode prema Evropi”, Medvedev je ironično prokomentarisao da se ti mediji informišu izvan Rusije i da se prema njima treba držati rezervisano. „Informacije treba tražiti na izvoru”, rekao je on dodavši da je „Gasprom” u svojim dugoročnim planovima predvideo količine gasa potrebne za „Južni tok” i da s tim ne može biti nikakvih problema.

A na pitanje da li su tačne informacije da su zbog ekonomske krize pod znakom pitanja „Gaspromovi” investicioni projekti – konkretno „Severni tok” i „Južni tok”, Medvedev je rekao da je, uprkos krizi, situacija potpuno drugačija – sredstva za „Severni tok” izdvojili su i „Gasprom” i njegovi evropski partneri, a što se tiče „Južnog toka”, on je još u predinvesticionoj fazi i trenutno za njega nije potreban nikakav novac.

„’Gasprom’ ima i dovoljno gasa i dovoljno novca da ispuni svoje obaveze”, zaključio je Aleksandar Medvedev.

Kad se potpiše sporazum, Beograd će se pridružiti međunarodnom projektu „Južni tok”, prema kome će po dnu Crnog mora biti postavljene cevi za transport gasa, duge 900 kilometara. Kroz gasovod će proticati 30 milijardi kubnih metara gasa, od čega će najmanje 10 ići kroz Srbiju.



Subvencije efikasniji lek

Beograd - Privrednici su oprezni u oceni mera koje je Vlada najavila kako bi zaštitila domaće proizvođače od negativnih posledica ekonomske krize. Istina je i da paket još nije u potpunosti definisan i da je za sada jedino poznato da je država spremna da iz budžeta izdvoji 50 milijardi dinara za bankarske garancije koje bi trebalo da firmama obezbede povoljnije kredite. Takođe, Vlada je obezbedila i 200 miliona evra za kreditiranje izvoznih i razvojnih programa domaćih fimi kao i 250 miliona evra za kreditiranje malih i srednjih, ali kriterijumi prema kojima će ta sredstva biti plasirana, biće poznati tek početkom februara.


Milan Knežević, predsednik Unije proizvođača tekstila, kaže za Danas da krediti neće dati željene efekte, jer ne garantuju da će zbog uloženih sredstava tražnja partera u inostranstvu biti veća. Osim toga, novac je namenjen malom krugu privrednika, imajući u vidu da je samo 15 odsto firmi izvozno orijentisano.

- Država bi trebalo da zaštititi 85 odsto preduzeća koja su orijentisana na domaće tržište i upošljavaju 75 odsto radnika. Zato smo predložili vladi da smanji stopu poreza i doprinosa za 20 odsto, pod uslovom da taj iznos ostane u okviru platnog fonda, kako bi zarade bile veće. To bi stimulisalo produktivnost, smanjilo socijalne tenzije, podstaklo potrošnju i omogućilo domaćoj privredi da održi ili čak uveća postojeći nivo proizvodnje. Deo te potrošnje, kroz uvećanu naplatu PDV, vratio bi se u budžet, pa iako su porezi i doprinosi u državnoj kasi značajna pozicija, procenjuje se da bi njihovo smanjenje za samo oko šest odsto umanjilo budžetski prihod. To bi lako moglo da se nadoknadi kroz efikasnije suzbijanje sive ekonomije i crnog tržišta, ili kada bi iz armije od 400.000 neprijavljenih radnika poslodavci legalizovali samo deset odsto zaposlenih - tvrdi Knežević.

Živojin Lazarević, osnivač kraljevačke firme Spektar, koja više od dve trećine proizvodnje fleksibilne ambalaže plasira inostranoj mesnoj industriji, kaže za Danas da bi, osim kredita, izvoznicima bile potrebne i druge stimulacije kakve već dobijaju firme u inostranstvu.

- Bilo bi korisno kada bi država izdvojila više sredstava za subvencije izvoznicima, kao što to čine ostale evropske zemlje, jer naši proizvodi bez takvih stimulacija nisu konkurentni na svetskom tržištu. Trebalo bi da budu uvedene i necarinske barijere kako bi se zaštitila domaća industrija, jer se i mi na drugim tržištima srećemo sa nizom taksi za analize ili sertifikate koji nisu neophodni, ali koji poskupljuju našu robu a štite njihove proizvođače. Kada je reč o kreditima za izvoznike, iako se kriterijumi još ne znaju, očigledno je da će najveću korist imati firme koje na inostrano tržište plasiraju domaće sirovine i robu niže faze prerade. Međutim, kad je reč o sofisticiranoj proizvodnji, inostrano tržište je za tu vrstu proizvoda suženo, a naši krediti ne mogu da pomognu kupcima da održe nivo tražnje - kaže Lazarević.

Ekonomista Saša Đogović tvrdi da su povoljni krediti za izvoznike dobra mera ali da bi trebalo da se kombinuje i sa drugim oblicima zaštitie domaće proizvodnje.

- Dobro je što će doći do spajanja fondova SMECA i AOFI, koji se bave osiguranjem izvoznih poslova, jer će time doći do ukrupnjavanja kapitala koji garantuje bolju zaštitu izvoznika, jer bi u slučaju stečaja inostranog partnera oni mogli da naplate svoja potraživanja, što bi sprečilo krizu poverenja u spoljnotrgovinskim odnosima - kaže Đogović.

On dodaje da bi i vancarinske barijere bile veoma koristan metod zaštite domaćih proizvođača, tim pre što još uvek nismo članica STO (mada i ta organizacija pod određenim okolnostima odobrava zaštitu domaćeg tržišta). Tako bi, u slučajevima kada prevelike nabavke ugrožavaju plasman roba domaćih proizvođača, država mogla da uvede uvozne kvote ili više carinske stope. Istovremeno, i smanjenjem određenih carinskih stopa, mogli bi da se napadnu proizvođači koji drže monopolske pozicije ili cene formiraju kroz kartelski dogovor. Međutim, ocenjuje Đogović, loše je što u ovom trenutku idemo na jednostranu primenu prelaznog sporazuma sa Evropskom unijom, jer će to potpuno otvoriti naše tržište za plasman njihovih proizvoda. To je politički neadekvatan odgovor na krizu i najviše će biti ugrožena poljoprivreda, gde su subvencije male u odnosu na one koje imaju proizvođači u EU, tvrdi Đogović.



Skeniranje izvoznih programa

Najavljeni krediti biće dragoceni za preduzeća koja imaju problem likvidnosti, naročito ako je reč o firmama koja su već zadužena a zbog pada tražnje ne mogu da realizuju izvozne programe. Međutim, biće potrebna velika opreznost prilikom dodele tih kredita, i te pozajmice ne bi trebalo da se odobravaju bez precizne biznis analize konkretnog ugovora o izvoznom poslu, zatim proizvodnog potencijala firme, kao i procene kretanja na tržištu na kojem će biti plasirana roba. Takođe, prilikom dodele kredita firmama u sadašnjim uslovima bilo bi neophodno da se sagleda i istorijat korisnika, jer ukoliko je on u prethodne dve do tri godine imao dubioze, to ne uliva poverenje da će u vreme krize, čak ni sa povoljnim kreditom, uspeti da nađe svoje mesto na tržištu - kaže za Danas, ekonomista Saša Đogović.



Prinudni odmor zbog slabog plasmana proizvoda

Majdanpek - Oko 500 radnika Fabrike bakarnih cevi Majdanpek biće na plaćenom odsustvu od 9. januara. Ova izvozno orijentisana fabrika pre tri godine uspešno je privatizovana kapitalom ruskog porekla i do ove jeseni nije bilo problema u ostvarivanju proizvodnih planova i plasmanu robe na inostrana tržišta, gde se otpremi i do 80 odsto proizvodnje


Stalne oscilacije i rekordni pad cena bakra na svetskom tržištu odrazio se i na poslovanje majdanpečke Fabrike cevi. To je postalo evidentno u oktobru kada radnicima zaposlenim na određeno vreme, nisu produženi ugovori. Usledilo je upućivanje radnika na godišnje odmore i plaćena odsustva kao i prelazak na petodnevnu radnu nedelju (sa četvorobrigadnog sistema rada). Prve dve nedelje decembra radilo se kako bi se odgovorilo zahtevima kupaca i ostvario godišnji plan proizvodnje od oko 11.000 tona cevi.

Kako će i koliko u prvom mesecu naredne godine raditi Fabrika cevi biće poznato posle 9. januara, ali je sigurno da će to zavisiti od zahteva tržišta.U menadžmentu ove fabrike naglašavaju da je za normalizaciju poslovanja potrebna stabilizacija cene bakra na svetskom tržištu. Zaposleni će inače, za vreme dok budu bili na plaćenom odsustvu, dobijati Zakonom predviđenu naknadu koja iznosi 60 odsto njihovog proseka za tri meseca.



Dinar 19.12.2008. godine slabiji za 0,5 odsto - kurs 85,9956

Dinar će 19.12. oslabiti prema evru i to za 0,5 odsto ili 43 pare, tako da će zvanični srednji kurs evra biti 85,9956 dinara, objavila je Narodna banka Srbije (NBS)

 

Guverner NBS Radovan Jelašić ocenio je 18.12. da će kod kursa dinara, ali i ostalih valuta koje "slobodno plivaju", najverovatnije ostati nervoza još jedno duže vreme, odnosno kurs će se kretati "u jednom ili drugom pravcu". "Svako je kovač svoje sreće, može sam da odluči da li će ga to ubediti da drži još više jednu ili drugu valutu, a NBS će i dalje preduzimati sve da održi stabilnost i u turbulentnim vremenima", istakao je Jelašić u izjavi novinarima.

On je ukazao i da je normalno očekivati da će NBS, ukoliko se inflatorna očekivanja smanjuju i inflacija pada, odlučiti da smanji referentnu kamatnu stopu, ističući da je za to kada i u kolikoj meri će se to desiti - odgovoran Monetarni odbor NBS.

NBS je tokom oktobra, novembra i prva tri dana decembra prodala 806 miliona evra, da bi sprečila nagle oscilacije kursa i povećala likvidnost tržišta, a od 5. do 9. decembra kupila je 13,4 miliona evra, da bi zaustavila naglo jačanje dinara. Domaća valuta bila je najslabija prema evru 4. decembra, kada je zvanični srednji kurs evra bio 91,6317 dinara, a najjači 7. avgusta, kada je srednja vrednost evra bila 75,7543 dinara.



Wall Street: Pad cene nafte, pad berzanskih indexa
Azijske berze

Na današnjem trgovanju azijske berze su pokazalle da su imune na obaranje kamatnih stopa od strane FED-a, kao i od odluke OPEC-a da izvrši istorijsko smanjenje proizvodnje nafte.

Strah ulagača na azijskim bezama temelji se na slabljenju američke valute, kao i na tome što smanjenje proizvodnje nafte nije dalo rezultate. Investitori strahuju da je recesija toliko jaka da i pored smanjenja proizvodnje nafte, cena ovog energenta neće rasti. Takođe, sa nestrpljenjem se očekuju dalji potezi centralnih banaka kako u Aziji (od Japana se očekuje da već danas ili sutra reaguje), tako i u Evropi a vezano za nastavak smanjenaj kamatnih stopa.

Berze u Kini i Japanu startovale su u minusu, i dok je berza u Hong Kong-u većinu dana provela u crvenoj zoni, japanska berza je veći deo dana bila u zelenoj zoni (očekuje se da Centralna banka Japana smanji Kamtnu stopu (mada je ona već na nivou od 0,30%)). Za razliku od ovih berzi, berze u Indiji i Južnoj Koreji od starta trgovanja bile su u plusu i veći deo dana bile su u zoni dobitka. Pred kraj trgovanja svi bitniji azijski berzanski indexi bili su blizu vrednosti ostvarenih na trgovanju prethodnog dana, izuzev berze u Indiji koja je u solidnom plusu.


Zapažanja:
• USD je pao na 13-godišnji minimum u odnosu na japanski YEN



Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa:

    HANG SENG (Hong Kong) +0,24%
    NIKKEI225 (Japan) +0,64%
    KOSPI (Južna Koreja) +0,53%
    SENSEX (Indija) +3,72% 
 

Evropske berze

Evropske berze slično azijskim oscilirale su oko pređašnjih vrednosti.


Promene vrednosti najvažnijih zapadnoevropskih berzanskih indexa:

    FTSE100 (London) +0,15%
    DAX (Frankfurt) +1,02%
    CAC40 (Pariz) -0,24%.


Zapažanja:
• Velika Britanija- Zamenik guvernera britanske centralne banke Charles Bean izjavio je u intervjuu Financial Timesu da je nulta kamata moguća i u Britaniji kako bi se država izvukla iz prve recesije od 1990-ih godina 
 

Wal Street
 
Berzanski indexi na Wall Street-u do polovine jučerašnjeg trgovanja držali su se više u zelenoj nego cvrenoj zoni, a onda su krenuli da klize na dole. Cena nafte pala je na četvorogodišnji minimum, što ukazuje da čak ni radikalne mere OPEC-a nisu zadržale pad cene ove sirovine. Ulagači se stoga ne usuđuju da plasiraju svoja novčana sredstva u nove investicije, a i očekuju najnovije izveštaje o nezaposlenosti i potrošnji.


Zapažanja:
• Kamata na 30-godišnje hipotekarne krediti na 37-godišnjem minimumu u Freddie Mac-u
• Cena sirove nafte pala je ispod USD 37 (konačna cena USD 36,22 po barelu), na najniži nivo u poslednje 4 godine
• WallStreet Journal objavio je da General Motors i Chrysler pregovoraju o merger, što su dematnovali zvaničnici General Motors-a



Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa:

    DJIA -2,49%
    NASDAQ -1,71%
    S&P500 -2,12%.


Metro construction—priority for Belgrade
Experts say that the first phase of the construction of a metro in Belgrade will take eight years and cost more than EUR 1bn. Infrastructure Minister Milutin Mrkonjić said that the government and the National Infrastructure Council had set the Belgrade metro as a priority for the country in the next four years.

He said that a clear position would be adopted in some 90 days regarding the project and its implementation.

Mrkonjić said that a decision on what kind of metro Belgrade would have would be taken in about three months’ time.

He said that the traffic jams and congestion on the streets had left the capital crying out for a metro.

“The National Infrastructure Council, led by President Boris Tadić, has made the metro a priority. So—the highway, the railway through our country, Corridor 10, and the Belgrade metro—that already says a great deal about the project’s importance, not only for Belgrade, but for all of Serbia,” Mrkonjić said.

He said that once experts got down to work, the Infrastructure Council would propose a financial package to the government to begin implementation of the project.

Architect Branislav Jovin, who worked on the Belgrade metro plans of the 1970s, said that the first phase of construction would take about eight years and cost EUR 1.1bn. He said that the National Council’s decision to make the metro a priority was an important one.

“It is milestone, because it is discontinuing retrograde automotive-tram urbanism, which has been implemented in Belgrade over the last 26 years. This urbanism has turned Belgrade into the most backward metropolis of the 21st century,” Jovin said.

Expert Milan Vujanić said that Belgrade could not develop economically, socially or spatially without a metro, and that the project would solve the problems of many residents.


NBS: Dinar facing unstable future
NBS Governor Radovan Jelašić said today that the dinar was entering a period of instability, though the bank would do all it could to keep things under control.
The National Bank of Serbia governor said that the exchange rate of the dinar and other free-floating currencies would most likely "remain nervous for a long while," and that the exchange rate would move "one way or another."

“Everybody can decide themselves which currency they will hold on to, and the NBS will continue to do everything in its power to maintain stability in turbulent times,” Jelašić told reporters in a statement.

He said that it was normal to expect that if the inflationary expectations receded and inflation dropped, the NBS would decide to reduce the reference interest rate, adding that the NBS Monetary Board was responsible for deciding when and to what extent this would happen.

Jelašić said that loans would most likely remain "at the more expensive end" in the coming period partly because of greater margins and Serbia’s foreign debt, and that the withdrawal of savings from banks in October and November would also affect this, since less deposits meant less money.

He noted that in recent weeks there had been a fall in citizens’ debts, and that the only service still rising were mortgages, and even here, enthusiasm was flagging because of high interest rates.

According to the NBS governor, in the coming period, it would not just be a question of how to get to money, but to whom to sell manufactured goods.


“Imlek” prepares development of central distributive warehouse in Zemun Polje
Stock company "Imlek" Belgrade is preparing investment in development of a complex of central distributive warehouse "Zemun" in Zemun Polje, the project will be implemented by "Energoprojekt- Industrija" from New Belgrade.

The investment is in the phase when technical documentation is being designed and necessary licenses and consents are being collected.


IMF expects economic recovery in 2010
International Monetary Fund estimated today (December 18, 2008) that the US economy would recover at the beginning of year 2010.

IMF anticipates that the recovery will start at the end of year 2009.

The CEO of the Fund, Dominique Strauss-Kahn, said that the estimates were based on the belief that the crisis in US mortgage market hit the bottom and that the demand already reacted on fiscal stimuli.


"Krušik akumulatori" plan to export goods to Romania - incomes in 2008 larger by 80%
- Valjevo-based factory "Krušik akumulatori" plans to sign contract with "Romanian Railways" in 2009 on export of batteries - the representatives of that company announced yesterday (December 17, 2008).

The President of the company that is majority owned by British corporation "Euro Balkan" since May 2007, Christofer Charles Butters, said that the batteries had already been delivered to the national railway companies in Serbia, Slovenia, Croatia, Bosnia and Herzegovina, Montenegro, Macedonia and Hungary.

He expressed satisfaction with the fact that the incomes of "Krušik akumulatori" grew by 80% in this year but he did not reveal the value of export.

Butters said that te global economic crisis would influence operations of the company in 2009 and added that the chance for development of that company was the market of Russia, which was less endangered because of the increase in price of oil.

The Management of "Krušik akumulatori" pointed out that the Valjevo-based company delivered electrodes to German company for the first time since 1997.

"Krušik akumulatori" exports products to Mongolia as well, and they plan to return to the markets of Lybia, Iran, Egypt and Kongo where they were present at the time of former SFRY.

Since 2007, Krušik's factory of batteries has been supplying starting batteries to the Air forces of the Army of Serbia.

People in "Krušik akumulatori" announced that the company's incomes in 2009 would be increased by about 100m RSD and that 182 workers had average salary of 25,000 RSD.


Promene vrednosti indexa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -1,89% close
CROBEX (Zagreb) -0,12% close
SBI20 (Ljubljana) -1,23% close
BIRS (Banjaluka) -0,99% close
MBI10 (Skoplje) -0,68% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -1,58% open
CAC 40 (Pariz) 0,24% open
DAX (Frankfurt) 0,12% open
ATX (Beč) -3,18% open
SMI (Cirih) -0,72% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 0,35% open
SOFIX (Sofija) 0,49% close
BET (Bukurešt) -1,05% open
RTSI (Moskva) -4,13% close
BUX (Budimpešta) 0,56% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -2,39% close
Nikkei225 (Tokio) -0,91% close
KOSPI (J.Koreja) 0,43% close
SENSEX (Bombai) 0,23% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) 1,24% open
NASDAQ (Njujork) 1,77% open
S&P 500 (Njujork) 1,40% open


"Gazprom contract before New Year"
Srbijagas CEO Dušan Bajatović declined to say the exact date that the contract with Gazprom would be signed, but is sure it will happen this year.
Bajatović said that progress had been made in the talks and that Gazprom had confirmed that positions on the construction of the South Steam pipeline overlapped.

He added that the contract envisaged financial reimbursement in the event that the Russian side pulled out the pipeline deal, though he refused to divulge any further details.

“What was paramount for us in that agreement was that a commitment was partially undertaken to build the pipeline by 2015, that we’ve successfully settled that relationship in terms of management. That means that the Serbian side retains the possibility, in spite of being the minority shareholder, to have a say on the most important matters in the management structure,“ said the Srbijagas CEO.

“And what matters to us is that it should be project financing, as we don’t have the money to match Gazprom. Another important part of the talks was that continental law and arbitration in Paris should retain jurisdiction, which is more favorable circumstance than anticipated,“ Bajatović said.


U.S. Steel to suspend production temporarily
U.S. Steel Serbia will temporarily suspend production in several of its plants at the beginning of 2009.

Nemanja Brković, U.S. Steel Serbia’s corporative communications director, told Beta that the company would temporarily turn off two blast furnaces at the beginning of January.

He said that the company could not predict when economic and market conditions would allow production in those areas to resume.

Brković said that the downturn in production was a consequence of the world economic crisis, which has had a major impact on the industry and the steel market, leading to a drop in orders.

“In order to adapt to the current market situation, U.S. Steel has decided to consolidate its production in Europe, by turning off several blast furnaces in the U.S. Steel Serbia factory. This will help us better meet the needs of our European buyers,” Brković said.

Brković said that the company had informed the government and union officials who represent the company of “our measures and the temporary suspension of production.”

“At this moment in time, we do not expect any changes in the status of employees who work in the factories affected. However, we cannot speculate in advance on decisions that could be taken as a result of market conditions and the needs of our buyers,” he said.

U.S. Steel Serbia, which employs a workforce of some 7,000, bought out Serbian Sartid five years ago, which had a debt at the time of USD 1.7bn.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta