Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbija od sedam evroregiona
Novi zakon o regionalnom razvoju daće šansu manje razvijenim krajevima za napredak, uz lakši pristup fondovima EU

Mlađan Dinkić (Foto Beta) Užice – Prema Nacrtu zakona o regionalnom razvoju, Srbiju će već od naredne godine sačinjavati sedam evroregiona: Vojvodina, Beogradski region, Zapadni, Istočni, Centralni, Južnii region Kosova i Metohije. Ciljevi ovakvog zakonskog rešenja i podele, koju predlagači nazivaju statističkom, a urađena je u skladu sa evropskim standardima regionalne politike, jesu da se podstakne razvoj nerazvijenih krajeva i smanje postojeće razlike, najizraženije u Evropi. Ova regionalizacija treba da omogući područjima van Beograda i Vojvodine lakše korišćenje evropskih pretpristupnih fondova za regionalni razvoj. Inače, sada jedino ta dva najrazvijenija područja mogu direktno da se povežu sa fondovima EU.

Namera je i da se zaustave negativna demografska kretanja, podstakne međuopštinska, međuregionalna i prekogranična saradnja, da Srbija izgradi i ojača institucije...

To je, ukratko, suština onoga što predviđa Nacrt novog zakona o regionalnom razvoju, juče predstavljen u Užicu, budućem sedištu Zapadnog regiona.

Javna rasprava o tom aktu, koja će trajati tri meseca, otvorena je u prisustvu ministra za ekonomiju i regionalni razvoj Mlađana Dinkića, ministarke za NIP Verice Kalanović, kao i čelnika lokalnih samouprava iz četiri ovdašnja okruga: Zlatiborskog, Moravičkog, Mačvanskog i Kolubarskog.

Po rečima ministra Dinkića, donošenje tog zakona je obaveza Srbije u sklopu priprema za članstvo u EU, saglasno je i sa Ustavom, a preduslov je i za brže i efikasnije povlačenje pretpristupnih evropskih fondova.

– Evropa je satkana od evroregiona koji međusobno sarađuju, pa se tako decentralizuje. Za projekte regionalnog razvoja u EU u budžetu za period od 2007. do 2013. godine biće odvojeno čak 231 milijardu evra, a 49 milijardi za razvijene. Srbija je, nažalost, zemlja sa najvećim regionalnim disparitetima, kako u okruženju, tako i u Evropi. Razlike u razvijenosti opština iznose sedam prema jedan, a trend je da se bogatije opštine još više bogate, a siromašne osiromašuju. To je skopčano i sa jako negativnim demografskim trendovima, gde nerazvijene opštine ostaju bez stanovništva. Srbija se prazni, svake godine izgubi između 35.000 i 40.000 žitelja, imamo problema i sa bezbednošću zemlje, jer ponegde čitava pogranična područja ostaju bez stanovnika. Krajnje je vreme da se novim zakonom zaustave ovi negativni trendovi i razvoj postane ravnomerniji – istakao je Dinkić.

Formiranjem evroregiona, po njegovim rečima, nastaće funkcionalne teritorijalne celine od dva ili više razvojnih regiona. Na primer, u okviru Zapadnog trebalo bi da budu tri razvojna regiona koja odgovaraju sadašnjim okruzima (Zlatiborski, Mačvanski, Kolubarski), objasnio je ministar.

– Ovo je statistička podela. Nakon usvajanja ovog zakona moraće da se povede politička debata da li su Srbiji potrebni ne samo statistički već i administrativni regioni, a ovaj zakon može biti osnova za to. Inače, nastojaćemo da što više sredstava iz republičkog budžeta izdvojimo za regionalni razvoj, napravićemo kriterijume kome će se i kako, u zavisnosti od stepena razvijenosti, usmeravati ta sredstva. Što se tiče institucionalnog okvira, na nivou Srbije formiraće se dve važne institucije: Nacionalni savet za regionalni razvoj i Nacionalna agencija za regionalni razvoj. Savet će utvrđivati politiku, a Agencija tu politiku sprovoditi. Namera je da Agencija objedini aktivnosti koje danas vode Agencija za mala i srednja preduzeća i Sektor za infrastrukturni razvoj, kako bi se podstakao napredak preduzetništva i razvijanje lokalne i regionalne komunalne infrastrukture – najavio je Mlađan Dinkić.

Javna rasprava o Nacrtu zakona o regionalnom razvoju vodiće se u svakom od sedam budućih evroregiona, s tim što je plan da se, posle nje, zakonski predlog formira u martu, a onda u Skupštini zakon usvoji u drugom kvartalu naredne godine.


Realni kurs dinara na proleće 2009.
Beograd - Vrednost domaće valute beleži konstantan pad uprkos intervencijama Narodne banke Srbije na međubankarskom deviznom tržištu. Trend pada vrednosti dinara biće prisutan i u narednom periodu jer investitori povlače kapital iz Srbije, mada ne treba zaboraviti da je kurs domaće valute i pre toga bio na „staklenim nogama“


Tačnije, njegova stabilnost je i pre svetske finansijske krize bila virtuelna. Treba, dakle, računati na dalje klizanje domaće valute, a realan kurs moguće je dostići u prvom kvartalu naredne godine - izjavio je juče na konferenciji za novinare Saša Đogović, saradnik Instituta za tržišna istraživanja iz Beograda.

Đogovićtvrdi da će vrednost evra sigurno premašiti 90 dinara, ali nije mogao da precizira na kom nivou će se zaustaviti. On je podsetio da je centralna banka intervenisala nekoliko puta na međubankarskom deviznom tržištu, plasirajući više od pola milijarde evra, ali je uprkos tome, u poslednja dva meseca, nacionalna valuta oslabila u odnosu na evro za oko 13 dinara.

„Intervenišući sredstvima iz deviznih rezervi NBS više ne brani kurs, nego (samo) sprečava veće dnevne oscilacije dinara. Srbija sada plaća danak apresiranom deviznom kursu dinara i lošoj ekonomskoj politici jer se nije na vreme razmišljalo o strategiji razvoja i rasta privrede“, ističe Đogović.

Analitičari IZIT-a ocenili su da jačanje nelikvidnosti u privredi, neizvesnost u vezi sa efektima svetske finansijske krize, nedoumice koje prate usvajanje novog budžeta, konstantno slabljenje domaće valute i velika inflaciona očekivanja, doprinose stvaranju nepovoljne poslovne klime. Sudeći prema procenama anketiranih privrednika prvi snažniji udari finansijske krize izraženi kroz nelikvidnost, poskupljenje kredita, smanjenje porudžbina i nestabilnu makroekonomsku situaciju mogu se očekivati za šest meseci. „Na rast cena svojih proizvoda u naredna tri meseca računa 25 odsto anketiranih privrednika, a u sledećih šest meseci čak 47 odsto. Cenovni pritisci najviše su izraženi kod anketiranih proizvođača robe široke potrošnje i sirovina i materijala, naglasio je Miloje Kanjevac, direktor IZIT-a.

Za evro 89,75 dinara

Beograd - Dinar će danas oslabiti za 0,27 odsto prema evru i time pasti na najniži nivo od početka godine, a zvanični srednji kurs biće 89,75 dinara za evro. Za evro je će prema zvaničnom srednjem kursu biti potrebno 25 para više nego juče, kada je kurs bio 89,50 dinara za evro. Narodna banka Srbije intervenisala je sa 10 miliona evra. U novembru NBS je prodala 357 miliona evra na međubankarskom tržištu, na kojem se formira kurs dinara. Tokom oktobra NBS je prodala 269 miliona evra na međubankarskom deviznom tržištu da bi sprečila prevelike dnevne oscilacije kursa i doprinela usklađivanju odnosa ponude i tražnje. Beta



Referentna kamatna stopa ostaje 17,75 odsto

Beograd - Monetarni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 17,75 odsto, saopštila je juče centralna banka. Referentna kamatna stopa NBS 3. novembra ove godine povećana je sa 15,75 odsto na 17,75 odsto.


Kola u Rusiju sa carinom i u 2009?
Beograd -- Rusija neće proširiti listu bescarinskog uvoza iz Srbije na automobile, a taj zahtev srpske strane biće razmatran tek u drugoj polovini 2009. godine


Promet automobila, nameštaja, televizora i drugih roba kojim je Srbija želela da proširi postojeću listu proizvoda čiji se promet između naše zemlje i Rusije odvija bez plaćanja carina, biće razmatran tek u drugoj polovini naredne godine.

Iako je proširenje bilo najavljeno do kraja godine, ruska strana je odbila da o tome pregovara jer još nije počela primeni ni bescarinskog prometa za grupu proizvoda koji su usaglašeni us eptembru ove godine.

“Ruske partnere smo obavestili da smo okončali neophodnu proceduru i da smo spremni za potpisivanje novog Protokola sa spiskovima izuzetaka iz režima slobodne trgovine. Međutim, Rusi su nas obavestili da će okončati svoju unutrašnju proceduru u prva tri meseca naredne godine i predložiti konkretan datum potpisivanja ovog dokumenta”, kažu u Ministarstvu ekonomije.

Kako dodaju, dogovoreno je da se tek nakon potpisivanja Protokola nastave pregovori o daljoj liberalizaciji trgovinskog režima automobila, nameštaja, televizora i drugih roba pri isporukama u Rusku federaciju.

Podsetimo, u septembru ove godine dogovoreno je da na spisak roba kojima se bez carina trguje između Srbije i Ruske federacije uđu mineralna i hemijska đubriva, vazdušne ili vakuum pumpe, kuglični ležaji , kućišta za ležaje, elektromotori i električni generatori, transformatori i akumulatori, kao i određeni tipovi traktora.

Uvoz iz Rusije ove godine je čak 57 odsto veći nego lane, dok izvoz iz Srbije beleži rast od 53,6 odsto.

“Prema procenama zajedničkog Komiteta, obim robne razmene između Srbije i Rusije u 2008. godini može dostići i četiri milijarde dolara”, kažu u Ministarstvu ekonomije.

Međutim, trgovinska razmana se odvija uz veliki deficit Srbije, pre svega zbog velikih izdataka za energenata iz Rusije.

Srbija već godinama nedovoljno koristi jedinstveni sporazum koji ima sa Ruskom Federacijom. I sam komitet je, zato, razmatrao mogućnost smanjenja debalansa u međusobnoj trgovini. Konstatovano je, tako, da je neophodno proširiti liste roba kojim se trguje.


Wall Street: Vest o recesiji potopila Wall Street
Nakon euforičnog rasta cena akcija i berzanskih index-a prethodne sedmice, vesti koje su pristizale tokom jučerašnjeg prepodneva nisu ulivale nadu ulagačima na Wall Street-u.

Pad cena akcija na azijskim (izuzev Kine) i evropskim berzama bio je signal da trend će i rasta cena na Wall Street-u biti zamenjen korekcijom na dole.

Pre početka redovnog trgovanja, derivati su izgubili na vrednosti, tako da se pad cena očekivao i na redovnom trgovanju. Vest da je potrošnja prvog dana Božićnih praznika veća od prethodne godine nije donela dovoljno sigurnosti i optimizma kod ulagača kojima su svakako najbitinije informacijekoje će ove sedmice biti objavljene, a odnose se na nezaposlenost i potrošnju.

Vesti koje su svakako dodatno zabrinule ulagače su da nezaposlenost i dalje raste, dok je proizvodnja pala na najniži nivo od daleke 1982. godine (ISM Index je pao na 36,2% u novembru sa 38,9% koliko je iznosio u oktobru. Takođe, Nacionalni biro za ekonomskka istraživanja (NBER) objavio je da je SAD u recesiji još od decembra meseca 2007. godine. Analitičari su očekivali pad ovog index-a do 37%). Index novih nabavki pao je na 27,9% što predstavllja najniži nivo jod od 1980 godine. Ove vesti, kao i zabrinutost najjačih zemalja sveta oko rešavanja ekonomske krize i borbe sa recesijom, dovela je do jakog pada cena akcija na Wall Street-u posebno u poslednjih sat vremena trgovanja, kada su indexi strmoglavo pali.

Po ko zna koji put pokazalo se da je volatilnost nešto sa čim Wall Street nikako ne uspeva da se izbori, a posledica je nepostojanja konkretnih pozitivnih signala.

Najveći gubitnici na jučerašnjem trgovanju bio je finansijski sektor.
 


Zapažanja:

• DJIA je juče pao za 679,95 poena što predstavlja četvrti najveći pad ovog berzanskog index-a u istoriji
• Svih 30akcija koje ulaze u sastav DJIA izgubilo je juče na vrednosti
• DJIA je na jučerašnjem trgovanju izgubio polovinu vrednosti koju je uspeo da dobije čitave prethodne nedelje
• Prema Dow Jones Wilshire 5000 koji obuhvata gotovo sve akcije u SAD-u, američke kompanije juče su smanjile tržišnu kapitalizaciju za cca. USD 1.000 mlrd
• Sva tri vodeća berzanska index-a (DJIA, NASDAQ i S&P500) svoje celokupno jučerašnnje trgovanje provela su u crvenoj zoni
• Najveći pad cena akcija na Wall Streetu-u zabeležen je u poslednjih sat vremena trgovanja
• Barrack Obama nastavio sa imenovanjem članova svog tima
• Porede pada cen anajvećeg broja akcija, i gotovo sve robe izgubile su na vrednosti
• Ben Bernarke je izjavio da FED ima nameru da kupuje Trezorske zapise. Takođe, on je izjavio da je kriza jako ozbiljna te da će SAD učiniti sve naporekkao bi je što bezbolnije prebrodili, ali je takođe i rekao da je dužinu krize jako teško prognozirati
• Ben Bernarke izjavio da će uskoro verovatno ponovo biti smanjena kamatna stopa, ali to nije posebno obradovalo ulagače, jer kamatna stopa je sada 1%.





Promena cena roba:

- Nafta- cena nafte pala je za 9,46% i sada iznosi USD 49,28 po barelu
- Zlato- cena ovog plemenitog metala pala je za 5,15% i trenutno iznosi USD 776,80 po unci
- Srebro- cena je pala za 8,31% i trenutno iznosi USD 9,38
- Platina- cena je pala za 8,21% i sada iznosi USD 809,90.




Promena cena akcija finansijskog sektora:

    Citigroup -22,20%
    JP Mogran -17,50%
    Bank of America Corporation -20,92%
    Goldman Sachs -16,75%
    Wachovia -23,49%
    AIG -17,91%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. -6,69%
    Google -9,21%

Tehnološki sektor:
    IBM -5,76%
    AMD -15,25%
    Microsoft Corporation -7,96%
    Oracle -3,85%
    Cisco Sys -9,55%
    Apple -4,04%
    Intel Corporation -8,99%
    Dell Inc. -10,03%

Aluminijum:
    Alcoa -13,48%

Industrija:
    General electric -9,73%
    3M Company -6,84%
    The Procter&Gamble -6,00%

Auto industrija: 
    General motors -12,40%
    Ford Motor -5,20%
    Toyota Motors -7,19%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. -7,29%
    Chevron Corp. -8,85%
    British petroleum -10,52%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. -6,45%
    United Technologies Corp. -6,00%
    Delta Air Lines -9,65%

Hrana i piće:
    Coca Cola -5,42%
    McDonalds -4,39%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline -7,03%
    Johnson&Johnson -5,55%
    Novartis -3,77%
    Pfizer -7,00%

Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

    DJIA -7,70%
    NASDAQ -8,95%
    S&P500 -8,93%.


Cvetković: Srbija treba da iskoristi globalnu krizu u svoju korist
Predsednik Američke privredne komore u Srbiji Dejan Cvetković izjavio je danas da se zbog finansijske krize količina novca za strane direktne investicije u svetu smanjuje, ali i broj atraktivnih mesta za ulaganje, što je šansa koju bi Srbija trebalo da iskoristi

Cvetković je istakao da je Srbija i dalje na veoma visokom mestu kada su u pitanju atraktivne destinacije za strana ulaganja. On je ukazao da Srbija ima mogućnost da proba da iskoristi situaciju u svetu i izađe "relativno jača" nego pre globalne finansijske krize.

"Možda po ekonomskim pokazateljima neće izaći jača, ali Srbija mora ovu situaciju da iskoristi da prigrabi tržište, prigrabi srce i mozak stranih direktnih investitora koji gledaju ka jugoistočnoj Evropi", istakao je Cvetković.
On je ocenio da Srbija sada ima šansu da skrene pažnju investitora, kako bi u četvrtom kvartalu sledeće godine, kada se očekuje da će kriza polako početi da nestaje, imala dobre startne pozicije za novu "injekciju" direktnih stranih investicija.
Cvetković je naglasio da Srbija mora brže da radi na promeni zakonske regulative, da bi se spremila za "nivo agilnosti koji investitori očekuju" i dodao da je za to neophodan efikasniji rad parlamenta. Prema njegovim rečima, domaće kompanije koje nisu mnogo zavisne od multinacionalnih kompanija ne osećaju u velikoj meri efekte svetske finansijske krize, dok podružnice američkih i internacionalnih kompanija, osećaju posledice ako ih osećaju njihove centrale.


Wall Street: Vest o recesiji potopila Wall Street
Nakon euforičnog rasta cena akcija i berzanskih index-a prethodne sedmice, vesti koje su pristizale tokom jučerašnjeg prepodneva nisu ulivale nadu ulagačima na Wall Street-u.

Pad cena akcija na azijskim (izuzev Kine) i evropskim berzama bio je signal da trend će i rasta cena na Wall Street-u biti zamenjen korekcijom na dole.

Pre početka redovnog trgovanja, derivati su izgubili na vrednosti, tako da se pad cena očekivao i na redovnom trgovanju. Vest da je potrošnja prvog dana Božićnih praznika veća od prethodne godine nije donela dovoljno sigurnosti i optimizma kod ulagača kojima su svakako najbitinije informacijekoje će ove sedmice biti objavljene, a odnose se na nezaposlenost i potrošnju.

Vesti koje su svakako dodatno zabrinule ulagače su da nezaposlenost i dalje raste, dok je proizvodnja pala na najniži nivo od daleke 1982. godine (ISM Index je pao na 36,2% u novembru sa 38,9% koliko je iznosio u oktobru. Takođe, Nacionalni biro za ekonomskka istraživanja (NBER) objavio je da je SAD u recesiji još od decembra meseca 2007. godine. Analitičari su očekivali pad ovog index-a do 37%). Index novih nabavki pao je na 27,9% što predstavllja najniži nivo jod od 1980 godine. Ove vesti, kao i zabrinutost najjačih zemalja sveta oko rešavanja ekonomske krize i borbe sa recesijom, dovela je do jakog pada cena akcija na Wall Street-u posebno u poslednjih sat vremena trgovanja, kada su indexi strmoglavo pali.

Po ko zna koji put pokazalo se da je volatilnost nešto sa čim Wall Street nikako ne uspeva da se izbori, a posledica je nepostojanja konkretnih pozitivnih signala.

Najveći gubitnik na jučerašnjem trgovanju bio je finansijski sektor.




Zapažanja:

• DJIA je juče pao za 679,95 poena što predstavlja četvrti najveći pad ovog berzanskog index-a u istoriji
• Svih 30akcija koje ulaze u sastav DJIA izgubilo je juče na vrednosti
• DJIA je na jučerašnjem trgovanju izgubio polovinu vrednosti koju je uspeo da dobije čitave prethodne nedelje
• Prema Dow Jones Wilshire 5000 koji obuhvata gotovo sve akcije u SAD-u, američke kompanije juče su smanjile tržišnu kapitalizaciju za cca. USD 1.000 mlrd
• Sva tri vodeća berzanska index-a (DJIA, NASDAQ i S&P500) svoje celokupno jučerašnnje trgovanje provela su u crvenoj zoni
• Najveći pad cena akcija na Wall Streetu-u zabeležen je u poslednjih sat vremena trgovanja
• Barrack Obama nastavio sa imenovanjem članova svog tima
• Porede pada cen anajvećeg broja akcija, i gotovo sve robe izgubile su na vrednosti
• Ben Bernarke je izjavio da FED ima nameru da kupuje Trezorske zapise. Takođe, on je izjavio da je kriza jako ozbiljna te da će SAD učiniti sve naporekkao bi je što bezbolnije prebrodili, ali je takođe i rekao da je dužinu krize jako teško prognozirati
• Ben Bernarke izjavio da će uskoro verovatno ponovo biti smanjena kamatna stopa, ali to nije posebno obradovalo ulagače, jer kamatna stopa je sada 1%.





Promena cena roba:


- Nafta- cena nafte pala je za 9,46% i sada iznosi USD 49,28 po barelu
- Zlato- cena ovog plemenitog metala pala je za 5,15% i trenutno iznosi USD 776,80 po unci
- Srebro- cena je pala za 8,31% i trenutno iznosi USD 9,38
- Platina- cena je pala za 8,21% i sada iznosi USD 809,90.




Promena cena akcija finansijskog sektora:

    Citigroup -22,20%
    JP Mogran -17,50%
    Bank of America Corporation -20,92%
    Goldman Sachs -16,75%
    Wachovia -23,49%
    AIG -17,91%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. -6,69%
    Google -9,21%

Tehnološki sektor:
    IBM -5,76%
    AMD -15,25%
    Microsoft Corporation -7,96%
    Oracle -3,85%
    Cisco Sys -9,55%
    Apple -4,04%
    Intel Corporation -8,99%
    Dell Inc. -10,03%

Aluminijum:
    Alcoa -13,48%

Industrija:
    General electric -9,73%
    3M Company -6,84%
    The Procter&Gamble -6,00%

Auto industrija:
    General motors -12,40%
    Ford Motor -5,20%
    Toyota Motors -7,19%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. -7,29%
    Chevron Corp. -8,85%
    British petroleum -10,52%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. -6,45%
    United Technologies Corp. -6,00%
    Delta Air Lines -9,65%

Hrana i piće:
    Coca Cola -5,42%
    McDonalds -4,39%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline -7,03%
    Johnson&Johnson -5,55%
    Novartis -3,77%
    Pfizer -7,00%


Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

    DJIA -7,70%
    NASDAQ -8,95%
    S&P500 -8,93%.


Promene vrednosti indexa u 16:24


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -1,63% close
CROBEX (Zagreb) 0,79% close
SBI20 (Ljubljana) -4,89% close
BIRS (Banjaluka) -1,57% close
MBI10 (Skoplje) 0,10% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 0,93% open
CAC 40 (Pariz) 1,36% open
DAX (Frankfurt) 2,61% open
ATX (Beč) -0,54% open
SMI (Cirih) -0,25% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 1,61% open
SOFIX (Sofija) -2,87% close
BET (Bukurešt) -1,41% open
RTSI (Moskva) -2,01% close
BUX (Budimpešta) 1,36% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -4,98% close
Nikkei225 (Tokio) -6,35% close
SENSEX (Bombai) -1,14% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) 1,77% open
NASDAQ (Njujork) 1,84% open
S&P 500 (Njujork) 2,20% open


Azijske i evropske berze: Pad cena akcija
Nakon jučerašnjeg jakog pada na Wall Street-u, kao i objave podataka da je SAD u recesiji, danas su u minusu i azijske i evropske berze.

Australijska Centralna banka smanjila je kamatnu stopu sa 5,25% na 4,25% - više od očekivanja. Prethodne nedelje i Kina je smanjila kamatnu stopu.

Sada se očekuje da države u eurozoni postupe isto, a kako bi pokušali da pokrenu tržište kredita i međubankarskih pozajmica.
 
 
 
 
Promene najvažnijih berzanskih index-a oko 10:40h:
 
    HANG SENG (Hong Kong) -4,98%
    NIKKEI225 (Japan) -6,35%
    KOSPI (Južna Koreja) -3,35%
    SENSEX (Indija) -1,56%
 
    FTSE100 (London) -1,21%
    DAX (Frankfurt) -0,52%
    CAC40 (Pariz) -1,30%.
 
 
 
 


Nove vesti dižu evropske i američke berze
Evropske berze prvi deo trgovanja bile su u minusu, da bi nakon odluke ministara EU da se garancije na depozite povećaju sa EUR 20.000 na EUR 50.000 u junu naredne godine (a do 2011 povećaće i do EUR 100.000) cene akcija krenule na gore. Takođe, ukoliko banka ode u stečaj, vreme isplate štediša skraćuje se sa 3 meseca na 3 dana. Dogovor ministara mora odobriti Evropski parlament.
 
 
 
Promene vrednosti najvažnijih berzanskih index-a oko 16:30h:
 
    FTSE100 (London) +0,93%
    DAX (Frankfurt) +2,79%
    CAC40 (Pariz) +1,68%
 
 
 
Pre početka današnjeg trgovanja na Wall Street-u derivati su bili u plusu, pa se očekivalo da će i akcije krenuti na gore.
Početak trgovanja obeležio je rast vodećih berzanskih index-a, najviše zahvaljujući skoku cena akcija Citigroup-e, odnosno većine akcija iz bankarskogh sektora, kao i akcija iz sektora iz automobilske industrije (jer su ulagači mišljenja da će Vlada SAD pomoći posrnuloj automobilskoj industriji), a rast je i posledica jučerašnjeg jakog pada. Pored toga, sve oči su uprte u zvanično objavljivanje podataka o stanju nezaposlenosti u SAD.
 
 
Promene vrednosti najvažnijih berzanskih index-a oko 16:30h:
 
    DJIA +2,28%
    NASDAQ +2,31%
    S&P500 +2,67%.
 
 
 


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta