Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Država će pokriti deo gubitaka putara

Ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić izjavio je juče da je država obezbedila 20 milijardi dinara da pokrije deo gubitaka putara u prethodnoj godini.

Mrkonjić je novinarima u Kuršumliji rekao da nisu tačne informacije da udruženja preduzeća za izgradnju i održavanje puteva neće održavati i čistiti sneg u Vojvodini zbog duga koji država ima prema njima.
Predstavnici putne privrede poslednjih dana su upozoravali da dug države prema njima iznosi 30 milijardi dinara i da zbog toga neće imati uslova za rad.
Mrkonjić je prilikom obilaska sela Raševac kazao da će Ministarstvo za infrastrukturu odmah posle Nove godine nastaviti izgradnju puteva u Topličkom okrugu među kojima je najvažniji projekat izgradnja obilaznice oko Prokuplja kao i put do administrativnog prelaza Merdare.



Iveko planira izmeštanje proizvodnje autobusa iz Liona u Kragujevac?

Kragujevac - Ugovor o formiranju zajedničke kompanije italijanskog Iveka i Vlade Srbije, neće biti potpisan do kraja 2008, kako je ranije najavljivano, većće se to najverovatnije dogoditi u prvom kvartalu naredne godine.


Potpredsednik Vlade i ministar ekonomije Mlađan Dinkić kaže da ugovor sa Ivekom neće biti potpisan u najavljenom roku, pošto italijanski proizvođačkamiona i autobusa prethodno treba da donese odluke o izmeštanju dela sopstvene proizvodnje u Kragujevac. Naš list nezvanično saznaje da je rečo izmeštanju proizvodnje autobusa iz Liona u Kragujevac.

Predstavnici Vlade Srbije i Iveka, 29. septembra potpisali su Memorandum o saradnji, kojim je najavljeno da će Iveko u Zastavi Kamionima proizvoditi vatrogasna i specijalna vojna vozila, dok bi se autobusi te kompanije izrađivali u novom pogonu, koji bi trebalo da bude izgrađen u Kormanskom polju. Prema informacijama Danasa, Iveko nije odustao od svojih planova u Srbiji. Kako nezvanično saznajemo Italijani planiraju da u Zastava Kamionima organizuje proizvodnju neborbenog, odnosno dostavnog vojnog vozila, koje bi se izrađivalo po NATO standardima.



Kriza stigla, a mi je još čekamo

U najoptimističnijem scenariju, inflacija dogodine 10 odsto, privredni rast – tri procenta, dok će priliv kredita iz inostranstva biti oko pet milijardi dolara, kažu ekonomisti

Dinar bi dogodine mogao da oslabi i do 15 odsto (Foto AFP) Dok čekamo krizu, ona je već stigla, poruka je sa jučerašnjeg tradicionalnog decembarskog savetovanja stručnjaka na Ekonomskom fakultetu. Narodu se stalno saopštavaju poruke kako će nas nestabilnost koja trese globalno finansijsko tržište zaobići, ali kako se čulo na svetovanju u organizaciji Naučnog društva ekonomista, svetska kriza nikako ne može da bude srpska šansa.

Preti li Srbiji recesija, da li su budžetom za 2009. godinu pogažena predizborna obećanja, hoće li guverner Radovan Jelašić uspeti da monetarnom politikom utiče na cenovnu stabilnost i kakve su posledice trenutnih kursnih oscilacija – samo su neke od tema na koje su prisutni ekonomisti pokušali da daju odgovore, pogotovo što se sada mnogi eksperti iz ove oblasti nalaze na odgovornim funkcijama u državi.

Iako najavljeni, premijer Mirko Cvetković, guverner Radovan Jelašić i ministarka finansija Diana Dragutinović nisu se juče našli, u amfiteatru, među studentima i profesorima na Ekonomskom fakultetu.

– Kreatori ekonomske i monetarne politike moraju efektnije da se suoče sa posledicama krize. Dosadašnji učinci nisu zadovoljavajući – istakao je na početku Stojan Stamenković, urednik biltena „Makroekonomske analize i trendovi” (MAT).

Direktni negativni efekti, kako kaže, već se vide u padu izvoza, smanjenom prilivu stranog kapitala i visokom spoljnotrgovinskom deficitu.

– Industrijska proizvodnja, nažalost, već najavljuje recesiju, pa je tako u prvih osam meseci ove godine, ona za 1,7 odsto niža nego u istom periodu lane. To će se u velikoj meri odraziti na izvoz. U prilog tome govori i činjenica da je jedan od najvećih izvoznika „Ju-Es stil” ugasio i svoju drugu peć. Ne brinem za vlasnike železare u Smederevu, brine me ukupan izvoz Srbije, koji će zbog ovoga sigurno biti manji između 10 i 15 odsto – uveren je Stamenković.

Negativna očekivanja privrednika, napominje on, nisu bila veća još od 1995. godine, a u najoptimističnijem scenariju moći ćemo da se nadamo inflaciji od 10 odsto, dok će privredni rast u najboljem slučaju, takođe dogodine, biti tri procenta, a priliv kredita iz inostranstva oko pet milijardi dolara.

– Oprezniji scenario predviđa rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od dva odsto, pad investicija za 12 procenata i upola manje kredita iz inostranstva nego u optimističnoj verziji sledeće godine – saopštio je Stamenković rezultate do kojih je došao autorski tim MAT-a.

Pavle Petrović, urednik „Kvartalnog monitora”, ocenio je da se nestabilnost uglavnom neće ogledati u krizi bankarskog sektora, ali će uticati na smanjenje izvoza i naročito se odraziti na smanjenje priliva stranog kapitala neophodnog za pokrivanje velikog minusa u spoljnoj trgovini.

Prema njegovoj proceni, dinar će dogodine oslabiti za 15 odsto, i ovako naglo slabljenje nacionalne valute nije neuobičajeno, jer odlikuje sve zemlje u tranziciji. Na kočenje inflacije, dodao je, uticaće pad cena nafte, ali će je, istovremeno, rast evra i slabljenje dinara gurati naviše. Njegova računica pokazuje da je dogodine moguć privredni rast od najviše tri odsto.



Alas holding uložio 16 miliona evra

Beograd - U modernizaciju četiri preduzeća za proizvodnju kamena i građevinskog materijala u Srbiji, Alas holding uložio je ove godine 16 miliona evra, navodi se u saopštenju te austrijske kompanije. Najviše novca uloženo je u Zorka keramiku, 11 miliona evra, a u Zorka opeku 3,5 miliona evra, dok je u preduzeća Alas Rakovac i Alas Kamen investirano još 1,5 miliona evra.


Kao rezultat tih ulaganja Zorka keramika danas proizvodi 12.000 kvadratnih metara pločica dnevno, a u 2009. godini očekuje se proizvodnja i prodaja 4,2 miliona kvadrata. Kapaciteti Zorka opeke povećani su na šest miliona komada klimablokova, potpuno novog proizvoda na srpskom tržištu, ili 50 miliona komada fasadne opeke. Obe fabrike svoje proizvode uspešno izvoze u Mađarsku, Rumuniju, Češku, Bugarsku, Grčku, Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta