Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Svetu preti trgovinski rat

Globalna ekonomska kriza tera države na sve oštriju zaštitu sopstvenih tržišta. – Do 2010. godine 20–25 miliona ljudi ostaće bez posla. – Rastući protekcionizam ugrožava budućnost svetskih trgovinskih pregovora


U sledećih godinu dana između 20 i 25 miliona ljudi širom sveta ostaće bez posla zbog posledica najgore globalne ekonomske krize u poslednjih osam decenija, procenila je juče Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u Parizu.

„Svetu prete rušilački nemiri, ukoliko vlade pod hitno ne podstaknu oživljavanje privrede”, upozorava istovremeno predsednik Međunarodnog monetarnog fonda Dominik Štros-Kan. Dve mračne procene, iz OECD-a i MMF-a, deo su prednovogodišnje lavine slutnji o budućnosti globalnog ekonomskog poretka, uzdrmanog lanjskim kolapsom američkog hipotekarnog tržišta.

Stotine milijardi dolara koje ovih dana centralne banke širom sveta, od Mauricijusa do Nemačke i Kine, pumpaju na posustala finansijska tržišta, neće zaustaviti poniranje globalne privrede i trgovine u 2009. godini, ističe Svetska banka. „Ove godine stopa rasta svetske privrede iznosiće 2,5 odsto, u 2009. godini biće samo 0,9 odsto. Zemlje u razvoju biće posebno pogođene. Drastičan skok cene hrane i goriva, manjak kredita, razvojne pomoći i stranih investicija zahteva hitno smanjenje rizika od unutrašnjih sukoba”, navodi Breton-Vud institucija.

Košmarna perspektiva miliona ljudi bez posla na ulicama širom sveta nagnala je ovih dana niz zemalja na radikalne mere zaštite domaće proizvodnje.

Indija je, na primer, za 20 odsto povećala porez na uvoz ulja od soje. Rusija je drastično uvećala dažbine na uvoz stranih automobila, šećera i američke piletine. Brazil i Argentina planiraju da dodatno opterete nabavku stranog nameštaja, tekstila, vina. Australija je podigla carine na tajlandske konzervisane riblje proizvode, Kina je povećala poreze na stranu luksuznu robu, dok je Indonezija povećala carinsku stopu na uvoz oko 500 vrsta artikala. Istovremeno, Francuska je osnovala poseban državni fond za zaštitu domaćih preduzeća od nasrtljivih stranih kupaca, dok su SAD dobacile spasilačku slamku od 17,4 milijarde dolara posrnuloj domaćoj automobilskoj industriji...

„U vremenima krize države često carinskim barijerama štite domaću proizvodnju, i po cenu izazivanja trgovačkog rata, kao što se i dogodilo tokom Velike depresije tridesetih godina 20. veka”, upozorava „Vašington post”.

Istovremeno, šuma carinskih barijera koja ovih dana niče širom sveta u potpunom je raskoraku sa ambicijom Svetske trgovinske organizacije – da nakon sedam godina mučnih pregovora utre put daljem snižavanju carinskih dažbina tarifa i dodatnoj liberalizaciji prometa.

„Svet se suočava sa rastućom opasnošću trgovinskog protekcionizma. Najnovija runda pregovora o postizanju globalnog trgovinskog pakta, započeta u Dohi 2001. godine, suočava se danas sa zlosrećnim preprekama”, ocenio je sredinom decembra predsednik Svetske banke Robert Zelik, baš na dan kada je generalni direktor Svetske trgovinske organizacije Paskal Lami otkazao završni ministarski sastanak 153 članice u Ženevi.

„Za potpisivanje globalnog trgovinskog pakta u ovom trenutku ne postoji politička volja. Među vodećim suprotstavljenim pregovaračima nema kompromisa o ključnim temama: prometu i subvencijama poljoprivrednoj proizvodnji, zaštiti intelektualne svojine u farmaceutskoj industriji... Postoji nada da će pregovori biti nastavljeni u 2009. godini. U međuvremenu, međunarodnu trgovinu čekaju neizvesna vremena, upozorio je predsednik Svetske trgovinske organizacije Paskal Lami.



Krizni komitet ograničava rast cena do 13 odsto
Guverner NBS Radovan Jelašić najavio da će u slučaju ugrožavanja finansijske stabilnosti zemlje preduzeti dodatne monetarne mere, a vlada će izdati državnu garanciju „tešku” 40 milijardi dinara u korist Narodne banke
 

Zamrzavanje zarada, smanjenje penzija i povećanje poreza na dodatu vrednost biće neophodni ukoliko prihodi u državnu kasu u prvom tromesečju 2009. godine ne dostignu planirani nivo.

Upozorenje o mogućem rebalansu budžeta koji još nije ni usvojen javnosti je juče poslao guverner Narodne banke Radovan Jelašić, najavljujući memorandum vlade, NBS i Agencije za osiguranje depozita kojim se planira formiranje komiteta za finansijsku stabilnost, kao i memorandum o kontroli cena kojim će biti regulisano da rast cena koje su pod kontrolom države dogodine ne bude veći od 13 odsto. On je objasnio da bi budžetski prihodi mogli da se smanje zbog primene Prelaznog trgovinskog sporazuma sa EU i pada privredne aktivnosti u nadolazećem talasu svetske krize, što bi umanjilo prihode od PDV-a.

„Samo usaglašena ekonomska politika, pre svega fiskalna i monetarna, može da ublaži posledice globalne krize, a privredni rast i inflaciju zadrži na planiranih 3,5 i osam odsto”, istakao je Jelašić na poslednjoj ovogodišnjoj konferenciji za novinare.

U Srbiji se u narednoj godini neće živeti bolje, ali ni lošije nego u ovoj, složio se guverner sa premijerom, ali je po njemu pitanje da li je to moguće postići rastom plata i penzija.

Svetska recesija će smanjiti direktna ulaganja i mogućnosti zaduživanja, izvoza a može umanjiti i priliv po osnovu doznaka. Manja devizna likvidnost i veća fluktuacija kursa biće neminovnost i u 2009, a devizne rezerve NBS kao i kurs, kako je naglasio, mogu imati ulogu stabilizatora. Kurs dinara prema evru kretaće se sa većim oscilacijama nego do sada, ukazao je guverner.

Privrednici bi u narednoj godini trebalo pre svega da pronađu platežno sposobna tržišta i da smanjuju zalihe, makar i uz smanjenje cena, kao i da postepeno smanjuju dugove. Ponekad je jeftinije stati sa proizvodnjom nego proizvoditi, što pokazuje, naveo je, i primer „Ju-Es stila”. Jelašić je naglasio da će privreda morati da prođe kroz fazu prilagođavanja, što će uticati na sve aspekte poslovanja – broj zaposlenih, obim poslovanja, kao i tržište proizvoda i usluga. Kreditiranje od strane države je „mač sa dve oštrice” jer je finansiranje punjenja zaliha i zadržavanja broja zaposlenih ne samo ekonomski neopravdano, već i fiskalno neodgovorno. Prava stvar za državu u narednoj godini jeste finansiranje infrastrukturnih projekata, kao što je Koridor 10 i izgradnja energetskih kapaciteta, rekao je guverner.

Jelašić je istakao da će za fiskalnu politiku u 2009. biti izazov da se za državnu kasu obezbede planirani prihodi, šta uraditi sa visokim rashodima za zarade i penzije i niz nerešenih socijalnih zahteva.

Memorandum vlade, NBS i Agencije za osiguranje depozita planira formiranje komiteta za finansijsku stabilnost kao „bedema” pred talas nadolazeće krize. Ukoliko finansijska stabilnost zemlje bude tako ugrožena da je nijedna druga mera ne bi poboljšala, NBS će preduzeti dodatne monetarne mere, a vlada će izdati državnu garanciju „tešku” 40 milijardi dinara u korist Narodne banke.

– Država ima ograničen broj ekonomski opravdanih aktivnosti. Pravi odgovor bi bila ekspanzivna fiskalna politika radi većeg obima investicija. Nažalost, Srbija izdvaja neopravdano mnogo za potrošnju u dobrim vremenima iz kredita i privatizacije, pa sredstva nisu raspoloživa da se odbrani od recesije, tako da se zahtevi za potrošnju ne mogu smanjiti, već samo usporiti, zaključio je guverner.


Ciljana inflacija osam odsto

Centralna banka će preuzeti odgovornost da ukupna inflacija u 2009. bude osam odsto. Jelašić je pojasnio da će se ubuduće ciljana ukupna inflacija procenjivati na osnovu promena potrošačkih cena, što će realnije prikazivati ukupne mesečne izdatke domaćinstava. Do sada su praćene samo cene na malo, a ubuduće će, kako je naveo guverner, u procenu inflacije biti uračunate i cene finansijskih, ugostiteljskih i zdravstvenih usluga, kao i školovanja.

Ukupna inflacija u 2008. će, prema procenama NBS, biti jednocifrena, a u prvom kvartalu 2009. između osam i 12 odsto. Taj rast inflacije u prvim mesecima iduće godine biće posledica poskupljenja lekova, zatim najavljenog povećanja akciza, komunalnih i PTT usluga, ali i visokih inflatornih očekivanja.


Investitori žele fabrike po sistemu „ključ u ruke“

Beograd - Jedna od posledica globalne finansijske krize jeste sporiji priliv direktnih stranih investicija, a stručnjaci procenjuju da će u narednoj godini, od očekivanih pet milijardi evra, koliko je potrebno da bi se održala sadašnja stopa rasta, u Srbiji biti uloženo manje od polovine tog iznosa. Iako prave razmere svetske recesije nisu poznate, analitičari prognoziraju da će polovinom 2009. doći do oporavka finansijskog sektora, a da će krajem godine i privreda početi da hvata zamajac


Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić, nedavno je izjavio da će se vlada potruditi da obezbedi privlačan poslovni ambijent i širok spektar podsticaja namenjenih kompanijama koje odluče da organizuju proizvodnju u Srbiji. „Potencijalnim investitorima ponudićemo u zakup postojeće industrijske objekte“ rekao je Dinkić. Stručnjaci su, međutim, skeptični kada je o toj ponudi reči tvrde da je rentiranje postojećih objekata moguće u neproizvodnom sektoru, ali da većina industrijskih hala ne može da ispuni zahteve savremenih tehnoloških procesa. S druge strane, velike kompanije na čiji se dolazak računa, nisu spremne da prave kompromise u organizaciji proizvodnje. One, takođe, ne žele ni da ulažu velika sredstva u izgradnju objekata, jer im je novac potrebniji za organizaciju proizvodnog procesa i plasman roba. Jedan od izlaza iz te naizgled pat-pozicije, jeste izgradnja industrijskih parkova, u čemu veliku ulogu može da odigra lokalna samouprava, ali i specijalizovane firme koje se bave prometom i rentiranjem industrijskih nekretnina.

- Tržište poslovnih nekretnina u Srbiji je nerazvijeno i u znatnom je zaostatku u odnosu na zemlje iz okruženja, koje su ranije krenule u tranziciju. Mi smo još uvek u prvoj fazi, koja podrazumeva izgradnju poslovnog prostora, i tek smo na pragu druge, koja znači razvoj komercijalnih nekretnina - šoping molova koji su počeli da se grade u gradskim centrima. Očekuje se i nešto veće interesovanje za izgradnju maloprodajnih cenara, kojih kod nas još nema, a koji se lociraju na obodima urbanih sredina. Tek u trećoj fazi, formira se tržište za dve vrste industrijskih nekretnina - logističke centre i proizvodne hale. U toj fazi investitori najpre analiziraju karakteristike regionalnog tržišta, zatim procenjuju ekonomsko političku stabilnost zemlje u kojoj će locirati svoju firmu, kao i ukupan poslovni ambijent, a tek potom biraju lokaciju i odlučuju da li će sami graditi fabričke hale ili uzeti u zakup prostor koji je izgrađen prema njihovim potrebama. Njihovu odluku može da ubrza činjenica da postoji firma spremna da izgradi proizvodnu halu po sistemu „ključu ruke“, prilagođenu potrebama konkretnog tehnološkog procesa i da je izda u zakup, što bi im umanjilo početne troškove ulaska na neko tržište - kaže za Danas Bratislav Lacmanović, generalni direktor Imo industri grupe za Srbiju, čija je matična kompanija u Belgiji do sada izgradila 18 industrijskih parkova širom Evrope.

Ova kompanija je kupila, u okolini Stare Pazove, 17 hektara industrijskog zemljišta (vrednost investicije oko 60 miliona evra), a planira da na 85.000 kvadrata korisne površine smesti proizvodne objekte 15 do 20 kompanija u kojima će radna mesta naći oko 1.000 radnika. Park je sada u fazi urbanističkog opremanja, a paralelno s tim, vode se pregovori sa potencijalnim partnerima koji su spremni da na toj lokaciji organizuju proizvodnju.

- Dragocena pomoću iznalaženju potencijalnih lokacija za gradnju industrijskog parka jeste baza podataka SIEPE, ali se i lokalne samouprave same javljaju i predstavljaju lokacije i potencijale kojima raspolažu. Naš zadatak je da sa tim saznanjima upoznamo kompanije koje žele da rade u Srbiji ili regionu, da onima koji traže za proizvodnju više radne snage ponudimo jug zemlje, a da firmama koje su zainteresovane za logističke centre predstavimo mogućnosti Vojvodine - kaže Lacmanović.



Irska kao putokaz

- Država je, pre svega sredstvima iz NIP-a, pomogla lokalnim samoupravama da infrastrukturno opreme industrijske zone. Dobar primer za to su zone u Loznici, Šapcu ili Svilajncu, koje su izgrađene za poznate investitore. Kada je rečo industrijskim i tehnološkim parkovima, kao naprednijem modelu, naš putokaz je Irska, koja je tim konceptom privukla veliki broj investitora ne samo u Dablinu nego i na čitavoj teritoriji. Činjenica je da parkovi investitorima nude više pogodnosti za razvoj biznisa, da su i veće mogućnosti za gransko povezivanje, naročito u sredinama gde postoje centri znanja i kadrova, poput Kragujevca za automobilsku industriju, Vršca za farmaceutsku ili Niša za elektronsku industriju. U toku je izrada strategije razvoja industrijskih parkova, i očekujemo da će taj dokument veću prvom kvartalu naredne godine, usvojiti vlada. Potom će uslediti usvajanje zakona ili uredbi, kojima će biti regulisan način osnivanja i upravljanja industrijskim parkovima i definisani uslovi pod kojima će kompanije koje osnivaju parkove ili kao korisnici odluče da započnu proizvodnju u njima, moći da koriste podsticajna sredstva države - izjavio je za Danas Dejan Jovanović, državni sekretar za regionalni razvoj u Ministarstvu ekonomije.



Povoljan trenutak

- Imamo pozitivno iskustvo sa lokalnom administracijom, jer se procedura za izdavanje dozvola odvija bez zastoja. I trenutak je izuzetno povoljan za ovu vrstu ponude, jer će se u vreme krize, malo koja kompanija odlučiti da sama gradi poslovni prostor, i radije će ići na rentiranje hala. Međutim, država se još nije odredila prema ovoj mogućnosti za privlačenje stranih investitora, a podsticaji za početak biznisa nisu obuhvatili i kategoriju firmi koje rentiraju prostor, ili koje ga uzimaju u zakup, iako je činjenica da se i takvim aktivnostima stvaraju uslovi za nova radna mesta - ističe za Danas Bratislav Lacmanović, generalni direktor IIG za Srbiju.



Nemiran dinar i u 2009. godini

U prvom tromesečju 2009. kurs dinara prema evru mnogo će više oscilirati nego u ovoj godini i upravo će kurs imati najviše uticaja na rast inflacije, kaže guverner NBS Radovan Jelašić




- Inflacija, merena cenama na malo, do kraja ove godine biće najverovatnije oko osam odsto ili manje, dok će indeks potrošačkih cena biti za oko deset odsto veći nego prošle godine.

Upravo će potrošačke cene biti zvanično merilo rasta cena sledeće godine, a Narodna banka Srbije (NBS) od 1. januara prelazi na pravo ciljanje ukupne inflacije, zaključeno je sporazumom Vlade i centralne banke. Prema tome, utvrđeno je da se na kraju sledeće godine cilja inflacija od šest do deset odsto.

Guverner NBS Radovan Jelašić istakao je da, prema sporazumu, NBS preuzima odgovornost za ukupnu inflaciju, ali s tim da se s Vladom usaglašava povećanje regulisanih cena.

- Da bi se postigao cilj od osam odsto za sledeću godinu, cene koje određuje država ne mogu porasti za više od 13 odsto. U indeksu potrošačkih cena povećaće se udeo hrane sa 23 na 33 odsto, a uticaj poljoprivrednih proizvoda će se udvostručiti, dok će se ponder za energente značajno smanjiti - objasnio je Jelašić.

On je istakao da će u prvom tromesečju 2009. godine kurs dinara prema evru mnogo više oscilirati nego ove godine i da će upravo kurs imati najviše uticaja na rast inflacije sledeće godine. S druge strane, cena nafte će delovati dezinflatorno.

- Inflatorna očekivanja su i dalje na visokom nivou, a pored njih najveći pritisak na rast cena imaće rast akciza, njihov doprinos inflaciji iznosiće oko jedan odsto, zatim poskupljenje lekova, komunalnih i PTT usluga. U prvom tromesečju sledeće godine očekujemo rast potrošačkih cena od 2,5 do tri odsto, što na godišnjem nivou iznosi deset do 10,5 odsto - rekao je Jelašić.

On je ocenio da je likvidnost banaka na visokom nivou, a da banke na računima u inostranstvu i u gotovini u trezorima imaju dvostruko više novca nego u normalnim uslovima.

- Banke u trezorima u kešu imaju oko 400 miliona evra, oko 700 miliona na računima u inostranim bankama, a uskoro im NBS oslobađa još oko 600 miliona evra, promenama u obračunavanju obavezne rezerve - napomenuo je Jelašić i dodao da je devizna likvidnost ranije bila smanjena, jer su građani povlačili štednju, klijenti su povećali tražnju za devizama, ali su i banke bile opreznije.

Prema njegovim rečima, dinar je u novembru depresirao za pet odsto u odnosu na evro, da bi u decembru ojačao za četiri odsto. Depresijacija dinara, od trenutka kada je eskalirala svetska kriza u oktobru, nije ništa čudno, jer se to dešavalo i sa svim ostalim valutama u zemljama u tranziciji, ali je decembarsko jačanje srpske valute jedinstvena pojava, rekao je guverner. On je, takođe, ocenio da banke na međubankarskom deviznom tržištu i dalje zaračunavaju visoke marže prilikom prodaje strane valute od 90 para, dok je ta marža pre oktobra iznosila deset para.

Guverner je napomenuo da je u drugoj polovini ove godine značajno smanjen priliv kapitala, a i struktura onoga što ulazi u zemlju nije najpovoljnija. Strane direktne investicije su značajno smanjene, a u septembru gotovo da ih nije ni bilo. Portfolio investicije, za razliku od odliva u prvoj polovini godine, sada su u plusu, ali u vrlo malom obimu.

Najveći deo kapitala stiže u Srbiju putem kredita, ali uglavnom kratkoročnih, za razliku od prve polovine godine. U toku oktobra prekogranični ili krosborder krediti su svedeni na nulu, da bi se preduzeća u novembru i decembru ovim putem ponovo nastavila zaduživanje u iznosu od 330 miliona dolara.

Jelašić je istakao rezultate monetarne politike u ovoj godini, gde je jedan neostvaren cilj, a to je bazna inflacija daleko iznad procenjenih tri do šest odsto, ali i ukupna inflacija, koja će biti ispod deset odsto.

- Bazna inflacija je iznad utvrđenog cilja zbog šokova na strani ponude, ali i kašnjenja u prilagođavanju cena hrane, neefektuiranog smanjenja cena po osnovu nižih troškova energenata i visokih inflacionih očekivanja. Monetarna politika je u uslovima velikih ekonomskih šokova i političke nestabilnosti, ipak, uspela da obezbedi najbolju moguću cenovnu stabilnost - ocenio je guverner.

S druge strane, on smatra da će u sledećoj godini nestabilnost u svetskim ekonomija pogoditi i nas kroz manju mogućnost finansiranja iz inostranstva, manju deviznu likvidnost i veće fluktuacije kursa, s tim da će uticaj kursa na cene zavisiti potrošnje, a posebno fiskalne politike.

- Ako prihod u prvom kvartalu naredne godine bude manji od planiranog, biće neophodna revizija budžeta i to kroz zamrzavanje zarada, smanjenje penzija i možda i povećanje PDV-a. U prvih devet meseci država je imala veće prihode od očekivanih i onda ih je sve iskoristila za potrošnju. Privreda bi trebalo da brine o nalaženju kupaca koji će i da plate robu, treba da smanje zalihe, pa čak i uz smanjenje cena, da smanje dug zbog teškoća u refinansiranju, ali i o prodaji delova posla ili traženju strateških partnera. Kurs će se kretati sa većim oscilacijama, tako da će terminska kupoprodaja deviza biti još značajnija - posavetovao je guverner jelašić.



Wall Street: Berzanski indexi u minusu
Azijske berze
 

Na jučerašnjem trgovanju azijske breze imale su podeljen “učinak”- Hong Kong je gotovo čitav dan bio u minusu, dok su indijska i japanska berza gotovo čitavo jučerašnje trgovanje proveli u zelenoj zoni.

Vesti iz Azije:
- Japan:
    • Prvi put u istoriji poslovanja Toyota je prognozirala da će ostvariti   Operativni gubitak
    • Toyota je najavila da ce mozda smanjiti Dividendu, sto bi bilo prvi put od listiranja ove kompanije na berzi daleke1949. godine

- Kina:
    • Uvoz sirove nafte pao na najniži nivo u 2008. godini

Promene vrednosti najvažnijih azijskih berzanskih index-a:

    - Hang Seng (H. Kong) -3,34%
    - Nikkei225 (Tokio) +1,57%
    - KOSPI (J.Koreja) -0,12%
    - SENSEX (Bombai) -1,70%

Evropske berze

Berzanski indexi na zapadnoevropskim berzama gotovo ceo jučerašnji trgovački dan proveli su u crvenoj zoni. Pad cena akcija u bankarskom sektoru, sektorima automobilske industrije i naftnom sektoru oborio je berzanske indexe.

Vesti iz Evrope:
    - Velika Britanija: Britanski premijer Gordon Brown obećao je da će ulaganjima u infrastrukturu u visini 10 milijardi funti osigurati otvaranje najmanje 100.000 radnih mesta
-     U oktobru 2008. godine u Eurozoni je ostvaren 4,7% pad broja novih narudžbina u industriji na mesečnoj nivou, nakon pada od 5,4% u septembru, objavio je Eurostat.
-    U EU27 u oktobru je ostvaren pad broja narudžbina za 6,3% na mesečnm nivou (u septembru pad je iznosio 5,2%).
-    U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, u oktobru 2008. godine u Eurozoni je bilo 15,1 posto manje novih narudžbina, odnosno čak 17,9% manje u EU27
-   „Munich Re AG“ objavio da će verovatno kupiti HSB Group (deo AIG osiguranja) za USD 742 mil u kešu


Promene vrednosti najvažnijih zapadnoevropskih berzanskih index-a:

    - FTSE 100 (London) -1,88%
    - CAC 40 (Pariz) -2,31%
    - DAX (Frankfurt) -1,23%

Wall Street

Berzanski indexi na Wall Street-u čitav jučerrašnji dan bili su u minusu, pre svega zbog novog pada cene nafte, kao i rasta nezaposlenosti.

Vesti iz SAD-a:
    - OPEC najavio da razmatra novo smanjenje proizvodnje nafte
 

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih index-a na Wall Street-u:

    - DJIA -0,69%
    - NASDAQ -2,04%
    - S&P500 -1,83%.


Cena sirove nafte pala je za 5,78% na USD 39,91 po barelu, dok su cene srebra i zlata u porastu.


NBS reveals inflation strategy
The NBS Monetary board today adopted a memorandum on targeted inflation as a monetary strategy.Another memorandum, this time on determining the targeted inflation rates for the period from 2009 until 2011 was also passed, along with a the Monetary Policy Program for 2009.

The documents were presented in a news conference in Belgrade on Monday held by NBS Governor Radovan Jelašić.

Jelašić warned that unless budget revenues reach the projected level in the first three months of next year, a budget revision will be necessary, which implies freezing of wages, pension reduction and VAT increase.

The central bank chief told reporters that budget revenues might be reduced due to the implementation of the Interim Trade Agreement with the European Union and reduction of economic activities, which means less VAT-generated revenues.

Jelašić agreed with Prime Minister Mirko Cvetković's statement that people in Serbia will live neither better nor worse next year compared to 2008, but he also said that it is questionable whether can be achieved through increases of wages and pensions, which affects the inflation rate.

He underscored that the business community should concentrate next year on finding solvent markets, reducing stocks, even if that means price reduction, and gradually reducing debt.

Inflation in Serbia by the end of this year will probably stand at around eight percent, and it could possibly also be somewhat lower, Jelašić also said.


Serbian currency in slight gain
The Serbian dinar (RSD) today gained 0.07 percent against the euro, with the exchange rate of RSD 85.9340 for one euro.

National Bank of Serbia (NBS) Governor Radovan Jelašić last week said that the dinar exchange rate and that of other "freely floating" currencies will likely "continue to experience jitters for a while", with gains and losses.

He also said that the central bank will continue to undertake measures to stabilize the domestic currency.

Jelašić pointed out that the NBS would lower its key policy rate should inflation numbers drop, and explained that in case this does transpire, the decision to cut the key interest rate will be up to the bank's Monetary Board.

The central bank struggled in the past three months to stabilize the dinar, first by selling EUR 806mn to strengthen it, and then by buying EUR 13.4mn from the inter-banking market, fearing the home currency might gain in value too quickly.

The dinar hit its yearly low against the euro on Dec. 4, when the exchange rate stood at RSD 91.6317, while it was the strongest on Aug. 7, when one euro was worth RSD 75.7543.


Concessionaire blames Serbian government
Horgoš-Požega concession company North-South Highway says the Serbian government is to blame for the collapse of the deal.

The government in Belgrade, a statement said on Monday, violated its end of the arrangement for several months.

The concessionaire stated that most of the concession agreement for the highway took effect right after the signing of the contract, and that this company completed a set of obligations, such as securing a bank guarantee and covering the government's expropriation expenses.

“However, other obligations of the contract are subject to conditions that there not fulfilled,” the concessionaire stated.

North-South, a joint company set up by Alpine-Porr consortium who won the tender to build the highway in Serbia, broke off the contract for its construction on December 16.

The concessionaire proposed formal mediation, or a process of intermediation that would last 60 days.

Should it fail, the contract for constructing the highway would be reexamined in accordance with arbitration rules of the International Chamber of Commerce in Paris.

The goal of the mediation is to settle the questions of the contract stemming from the Serbian government’s decision to investigate the conditions of the concession contract for the highway passed last summer, while the concessionaire initiated a formal mechanism for solving the problem considering that the company believes the government did not propose an adequate solution acceptable to both sides.


Germans want to open a factory for car parts in Prokuplje
C.E.O. of the Agency for foreign investments and promotion of export of Serbia (SIEPA), Vesna Peric, stated that a German company, involved with manufacture of car parts, intended to open a factory in Prokuplje.

- We are just about to sign Agreement of understanding. They wish to employ 2.000 workers, as Mrs. Peric stated, addint that the Agreement was expected to be signed in the first three months of 2009.

SIEPA's C.E.O. could not discover the name of the German company, but she said that it was involved in manufacture of cables for cars, and that it was supplying Audi, BMW, and other car industries.

According to her words, Germans would invest in Serbia, as they are planning to reduce or close down their production in Romania.

One of the motives for coming to Serbia is encouragement fee given for one working position to investors, which is from 2.000 to 10.000 euros.

1.7 billion dinars is prepared for encouraging employment from the budget of Serbia for 2009.

Peric also said that taxes were law and working power is cheap and qualified, which was an additional motivation for the German company to move its production to Serbia.


"Talks on Russian metro loan soon"
Talks will begin early next year on a EUR 1bn loan that Russia would provide for the construction of a metro system in Belgrade.

This is according to PSP-Farman President Branislav Grujić, quoted in today's edition of Belgrade's Večernje Novosti daily.

The successful Serbian businessman, a mechanical engineer engaged in construction works in Russia, the newspaper said, recently signed an agreement on behalf of Serbia related to the Russian-Serbian dialogue, with Bank of Moscow President Andrey Borodin, and consequently drew attention to himself as "the man who brought Russians to Belgrade".

"I believe (Serbian) President (Boris) Tadić has clearly defined the strategic goal of securing links with Russia that does not exclude Serbia's position of moving toward the European Union. We are even more interesting to Russia if we are closer to Europe."

"We can be a good logistics center for them with respect to the European community, to the Balkans, as well as to the entire region. Anyway, after many years, all the participants in the political scene of Serbia are in agreement that Serbia must be in the East as much as it is in the West. That is our only chance," Grujić told the daily.

He also said that he is not lobbying for Russia. Grujić, vice president of the Serbian-American Center which has for years insisted on dialogue between Serbia and the United States, is now attempting to make the best possible business connections between Russia and Serbia, the daily reported.


Tender for strategic partner for “Kolubara” most likely in January, 2009
“Elektroprivreda Srbije” should publish tender for choosing strategic partner for construction of thermal power plant “Kolubara B” and for construction of the new block in thermal power plant “Nikola Tesla B”, in the beginning of January, 2009,

Tender will be published in “Financial Times”.



Negotiations between Serbia and Russia about NIS have eneded – proposal of investments and social pr
Russian and Serbian side have finished negotiations about sale of Petrol industry of Serbia, with acceptance of proposals, made by Serbia, about investments and social program, it is stated today in Politika newspapers issue (December, 22, 2008).

This Belgrade’s newspapers quoted unnamed source that the Russian “Gazprom neft” agreed to invest more than 500 millions euros in NIS by 2012, regardless of the consequences of the world financial crisis.

The negotiations were ended late last night, and the Russians accepted that the social program should be consisting part of sale contract for NIS, claims “Politika”.

The Government of Serbia will keep 49% of the ownership in NIS, and therefore it will have its representatives in the management and supervision board of the company, and certain manager’s positions will belong to the Serbian side, but “Politika”s source didn’t name precise positions.

The Government of Serbia and Russia signed on January, 25th, in Moscow, energy agreement, according to which 51% of NIS capital should be sold to the Russian state energy company “Gazprom” for 400 million euros, central gas pipeline “Southern line” should be built through Serbia, and underground gas warehouse Banatski Dvor should be finished.

This agreement also predicted contract for NIS sale by the end of this year.


FAP signed contract with representatives of Persian Gulf countries on production of 100 trucks for c
Automobile Factory Priboj (FAP) has signed the contract with the representatives of the Persian Gulf countries on production of 100 trucks for civil purposes.

The value of the contract is 5.3m EUR, while the test vehicles should be delivered around the New Year.

- If the agreed dynamics is obeyed, there are big chances that the contract will be expanded to another 200 vehicles - said Mirko Stojović, the Director General of FAP, to the press.


Promene vrednosti indexa u 16:30

Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) 0,67% close
CROBEX (Zagreb) -0,20% close
SBI20 (Ljubljana) -4,19% close
BIRS (Banjaluka) -1,60% close
MBI10 (Skoplje) -2,75% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 0,92% open
CAC 40 (Pariz) 0,64% open
DAX (Frankfurt) 1,07% open
ATX (Beč) 1,22% open
SMI (Cirih) 0,66% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 0,18% open
SOFIX (Sofija) -0,81% close
BET (Bukurešt) 1,83% open
RTSI (Moskva) 3,84% close
BUX (Budimpešta) -2,97% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -2,75% close
Nikkei225 (Tokio) 0,00%
KOSPI (J.Koreja) -2,99% close
SENSEX (Bombai) -2,43% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) 0,25% open
NASDAQ (Njujork) 0,47% open
S&P 500 (Njujork) 0,32% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta