Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Energy deal signed, sealed
A contract for the sale of a 51% stake in NIS to Gazprom has been signed today in Moscow, as have deals on the construction of a pipeline and gas reservoir.
 
 
At the same time, Russian and Serbian Presidents Dmitry Medvedev and Boris Tadić will pen an umbrella agreement providing political guarantees that Serbia will receive a stretch of the South Stream gas pipeline and that the underground gas storage facility in Banatski Dvor will be finalized.

The two presidents said, ahead of the signing of the agreement in the Kremlin, that the arrangement would constitute a basis for the two countries' energetic stability.

In the part of the meeting open to the public, Medvedev said that agreements on economic cooperation were very important for both countries and that they provided grounds for future cooperation between Russia and Serbia.

At the same time, energy cooperation laid the foundation for ensuring energetic stability in Serbia, as well as in the region as a whole, the Russian president underlined.

Medvedev assessed that relations between Belgrade and Moscow were developing successfully and expressed his hope that economic cooperation between the two countries would intensify.

Tadić pointed out that the energy arrangement would constitute a strong economic bond between Russia and Serbia, and that it would contribute to economic and energy stability in both countries.

The Serbian president said that Serbia wanted to become a member of the European Union, but also to have friendly relations with Russia.

Tadić and Medvedev, together with their associates, then continued closed-door talks on the energy deal.

"Defense of vital interests"

Ahead of his journey to Moscow, Tadić said that Serbia had achieved a lot in its talks with Russia on the energy agreement and that it had safeguarded vital national interests.

“I’m certain that we have a good agreement that should ultimately result in the construction of the South Stream pipeline, and we have a certain confirmation or guarantee that the pipeline will come to this neck of the woods,” the president said.

“The guarantees are at the level of a document the Russian president, Mr. Medvedev, and I, as president, will sign, where our states will stand behind the implementation of these agreements,” he said.

Tadić stated that “one other guarantee, maybe even bigger than all the others, is the fact that Europe requires 200 billion cubic meters of gas over the next five years.”

The president said that Serbia had secured the highest possible level of guarantees that all three parts of the deal would be honored.

“We also have guarantees when it comes to the Serbian Oil Industry (NIS). We’ve extracted a pension plan to protect our people working in NIS, that was also a subject of the talks,” he underlined.

“We’ve also won assurances for the environment, we’ve extracted guarantees linked to investment. That way, over EUR 500mn will be pumped into NIS in the coming years,” said Tadić.

The contract for the NIS sale is due to be signed by Mining and Energy Minister Petar Škundrić, while Srbijagas CEO Dušan Bajatović will sign the agreement for Banatski Dvor and the pipeline.

Under the contract for the sale of NIS, Gazprom will purchase a 51 percent stake in the company for EUR 400mn, and invest a further EUR 547mn in restructuring.

The contract, adopted during a government conference call, states that the buyer will secure a loan of EUR 500mn, repayable over 14 years, in order to implement the investment.

Although Gazprom’s commitments depend on the current assessments, the contract can be terminated should the company fail to meet its investment obligations.

Should the buyer fail to meet the agreed investment obligations, the agreement will be canceled, whereupon Gazpromneft - a daughter company of Gazprom - would pay the total purchase price and give to the seller, the Republic of Serbia, "the right to its shares" and the obligations deriving from that.

The document does not specify which guarantees are being given by the buyer for meeting certain investment obligations in the planned time frame.


Politics and money downed concession
The chief reason for cancellation of the concession agreement with Serbia Government on construction of the Horgos-Pozega highway is in changed political and financial circumstances’, the top officials of ‘Por’ told journalists in Belgrade yesterday. They did not go into details regarding the circumstances but are determined to take the matter to the international arbitration in Paris should they fail to reach agreement with Serbia Government over financial compensation due to no realization of the concession agreement.

‘Por’ officials also have not said what obligations contained in the concession agreement Serbia Government failed to fulfill. They claim that it is of mutual interest that the agreement is cancelled.
‘Por’ confirms that the concession agreement has not come in force but insists that part of the agreement has come in force immediately after signing. In acting in line with these provisions ‘Por’ had certain expenses and is requesting their compensation.


NIS prodat za 400 miliona evra

Tadić i Medvedev potpisali krovni sporazum - političku garanciju da će kroz Srbiju biti izgrađen gasovod Južni tok i da će biti završena izgradnja podzemnog skladišta Banatski dvor * Predviđeno da ruska strana uloži 490 miliona evra u proizvodnju i još 60 miliona evra u zaštitu okoline * Ukidanje monopola NIS-a posle 2010. * Ni Rusija ni Srbija nemaju obavezu da uđu u projekat opremanja Banatskog dvora, ali Srbijagas do kraja 2009. ne sme da pregovara s drugim investitorima o tom projektu


Moskva, Beograd - Ugovor o prodaji Naftne industrije Srbije ruskoj kompaniji Gasprom za 400 miliona evra i sporazumi o izgradnji gasovoda Južni tok i završetku podzemnog skladišta gasa Banatski dvor potpisan je juče u Moskvi u prisustvu najviših državnih funkcionera Srbije i Rusije.
Predsednik Srbije Boris Tadić i predsednik Ruske Federacije Dmitrij Medvedev potpisali su krovni sporazum, koji predstavlja političku garanciju da će kroz Srbiju biti izgrađen gasovod Južni tok i da će biti završena izgradnja podzemnog skladišta Banatski dvor. Medvedev i Tadić su nakon razgovora u Kremlju potpisali zajedničku izjavu u kojoj su naglasili streteški značaj energetike u međusobnoj saradnji dve zemlje. Predsednik Rusije Dmitrij Medvedev je, u delu koji je bio otvoren za javnost, ukazao na važnost dokumenata o energetskoj saradnji.


Ti dokumenti, kako je rekao Medvedev, daju osnovu za saradnju na dugi rok i usmereni su na osiguranje energetske bezbednosti Srbije, Rusije i regiona. Medvedev je kazao i da se dobro razvijaju ekonomske veze Srbije i Rusije, bez obzira na svetsku finansijsku krizu i da bi u narednoj godini zadatak trebalo da bude da se održi ili poveća trgovinska razmena, koja sada godišnje iznosi oko četiri milijarde dolara. Predsednik Srbije Boris Tadić je istakao da potpisani sporazumi povezuju Srbiju i Rusiju u decenijama koje dolaze.

- Oni daju stabilnost i ekonomsku budućnost Srbiji i duboko povezuju Rusiju i Srbiju - naglasio je srpski predsednik.

Predsednik Srbije Boris Tadić je naveo i da je Srbija „otvoreno područje za ulaganje ruskih investitora“.

- Srbija je na pola puta između Evrope i Rusije. Mi želimo da postane član Evropske unije i ubeđeni smo da je to korisno i za Rusiju, a ne samo za građane Srbije - kazao je Tadić.

Ugovor o kupoprodaji NIS-a potpisali su ministar rudarstva i energetike Srbije Petar Škundrić i generalni direktor Gaspromnjefta Aleksandar Djukov. Protokol o osnovnim uslovima za osnovni sporazum o saradnji Gasproma i Srbijagasa za izgradnju gasovoda Južni tok kroz Srbiju potpisali su generalni direktor Javnog preduzeća Srbijagas Dušan Bajatović i predsednik Upravnog odbora Gasproma Aleksej Miler. Direktor Javnog preduzeća Srbijagas Dušan Bajatović izjavio je juče da je ugovorom o prodaji NIS-a Gaspromu predviđeno da ruska strana uloži 490 miliona evra u proizvodnju i još 60 miliona evra u zaštitu okoline.

Na konferenciji za novinare u Ambasadi Srbije u Moskvi, uoči potpisivanja energetskih sporazuma, Bajatović je rekao da je predviđeno da benzin koji će se proizvoditi u rafinerijama NIS-a bude standarda Evro 5. To, po njegovim rečima, govori o tome da nafta nije namenjena samo za Srbiju, već i za izvoz. Rusi su prihvatili da monopol NIS-a bude ukinut posle 2010. i da primene ekološke standarde u skladu sa zakonima Srbije. Bajatović je rekao da će do jula 2010. biti završena studija o izvodljivosti, i da će se, na predlog Gasproma, raditi dve varijante studije - jedna za kapacitet od 21,4 milijarde kubnih metara gasa godišnje, a druga od 23,1 milijardu. Sporazumom je predviđena količina od minimum 10 milijadi kubnih metara gasa, naveo je direktor Srbijagasa. Koliki će biti kapacitet, odrediće studija izvodljivosti, rekao je Bajatović i naglasio da će Srbija postati energetski lider u tom delu Evrope.

- Zajednička izjava s potpisima predsednika Srbije i Rusije vredi više nego finansijske garancije za realizaciju projekata iz energetskog sporazuma. Reč predsednika Rusije i predsednika Srbije vredi mnogo više nego finansijske garancije preduzeća - izjavio je juče ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Konuzin novinarima u Privrednoj komori Srbije.

On je dodao da i on i predsednici Srbije i Rusije veruju da će projekti iz energetskog sporazuma biti realizovani.

- I ruska i srpska strana sva tri dokumenta tretiraju kao jedinstveni paket i budite uvereni da će oni biti realizovani kako su utvrdile obe strane - kazao je Konuzin.

On nije želeo da govori o detaljima ugovora o prodaji NIS-a, naglašavajući da bi bilo neumesno da se meša u dogovor koji su postigle srpska i ruska strana u obostranom interesu. Konuzin je ocenio da će rezultati i zaključci tih sporazuma doprineti intenziviranju saradnje između Srbije i Rusije i razvoju odnosa Srbije sa Evropskom unijom, jer će gasovodom Južni tok gas stizati do zemalja Evropske unije.

- Ubeđen sam da će ovo pomoći Srbiji da učvrsti svoju poziciju u procesu pregovora za status članice Evropske unije - istakao je Konuzin.

Konuzin je ocenio je da će gas koji će Srbija kupovati od Rusije u 2009. biti jeftiniji nego što se predviđalo jer su pale cene nafte. On je dodao da se, ipak, ne može očekivati da će u dugoročnom periodu gas biti jeftiniji jer se resursi tog energenta smanjuju, a potrebe za njim su sve veće.

Srbija i Rusija potpisale su 25. januara 2008. u Moskvi energetski sporazum kojim je predviđena prodaja 51 odsto kapitala NIS-a kompaniji Gasprom za 400 miliona evra, izgradnja magistralnog gasovoda Južni tok kroz Srbiju i završetak podzemnog skladišta gasa Banatski dvor. Kako je 5. decembra najavio predsednik Upravnog odbora Gasproma Aleksej Miler, gasovod Južni tok će biti u funkciji do 31. decembra 2015.

Inače, rok za donošenje odluke o prolasku gasovoda Južni tok kroz Srbiju nije utvrđen dokumentom koji su juče u Moskvi, uz ugovor o prodaji NIS-a, potpisali ruska energetska kompanija Gasprom i Javno preduzeće Srbijagas. Dokumentom „Osnovni uslovi za osnovni sporazum o saradnji“ predviđeno je da se rok za donošenje odluke o tome da li će gasovod biti građen utvrdi osnovnim sporazumom koji bi trebalo da bude zaključen do 1. februara 2009. U njemu će biti izloženi kriterijumi za odluku o izgradnji gasovoda.

U potpisanom dokumentu piše da će osnovnim sporazumom biti utvrđeno da je rok za izradu studije izvodljivosti o delu gasovoda kroz Srbiju 30. septembar 2009, a za izgradnju celog gasovoda 30. jun 2010. Gasprom će u zajedničkom projektu imati udeo od najmanje 51 odsto, dok će Srbijagas imati najviše 49 procenata, a zajedničko preduzeće trebalo bi da bude osnovano do 1. marta 2009. Pre toga bi trebalo da bude potpisan osnovni sporazum o saradnji. U Upravnom odboru zajedničkog preduzeća tri člana će biti iz Gasproma, a dva iz Srbijagasa.

Memorandum o razumevanju koji su juče sklopili Gasprom eksport i Srbijagas predviđa da do 1. jula 2009. bude doneta odluka o tome da li će projekat opremanja i korišćenja skladišta gasa Banatski dvor biti realizovan. U Memorandumu se navodi da ni Rusija ni Srbija nemaju obavezu da uđu u projekat opremanja Banatskog dvora, ali da Srbijagas do kraja 2009. ne sme da pregovara sa drugim investitorima o tom projektu. Zajedničko opremanje i korišćenje Banatskog dvora biće realizovano samo ukoliko i Srbijagas i Gasprom donesu pozitivnu odluku. Memorandumom je predviđeno da će se Srbijagas i Gasprom zalagati da Gasprom ima neometani pristup kapacitetima skladišta Banatski dvor.

„Strane su saglasne da ulože maksimalne napore za dobijanje izuzetka iz pravila o 100 odsto regulisanom pristupu trećih strana kapacitetima Projekta u slučaju da takvo pravilo bude doneto na teritoriji Republike Srbije“, navodi se u Memorandumu. U tom tekstu se dodaje da će se dve strane zalagati i da dobiju „bilo koju drugu neophodnu dozvolu“ kako bi se Gasprom eksportu obezbedilo neometano pravo korišćenja svih kapaciteta Banatskog dvora. Gasprom i Srbijagas će osnovati zajedničko preduzeće za opremanje Banatskog dvora, pri čemu će Gasprom imati udeo od 51 odsto, a Srbijagas 49 procenata.



MEDVEDEV: Rusija nije promenila stav o Kosovu

Moskva - Predsednik Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je juče posle susreta sa predsednikom Srbije Borisom Tadićem da Moskva nije promenila svoj stav u odnosu na rešavanje kosovskog problema. „Stav Rusije, kada je u pitanju rešavanje kosovskog problema, ostao je nepromenjen. Mi smo polazili i danas polazimo od toga da se jednostrano proglašena nezavisnost Kosova krajnje negativno odrazila na regionalnu i međunarodnu bezbednost“, rekao je Medvedev nakon potpisivanja srpsko-ruskih energetskih sporazuma. Prema njegovim rečima, kosovski presedan, kao i sukob na Kavkazu i mere koje je preduzela Rusija u cilju zaštite međunarodnog prava, čine aktuelnim problem zaključivanja novog posebnog sporazuma o globalnoj evropskoj bezbednosti. Tadić je izrazio Rusiji zahvalnost za podršku u svim principijelnim pitanjima međunarodne politike u kojima je Srbija učestvovala. „Srbija u Rusiji ima principijelnog partnera kada je u pitanju Kosovo“, kazao je on. Medvedev je potpisivanje energetskog sporazuma ocenio kao „epohalan događaj“, navodeći da dokumenti daju osnovu za saradnju na dug period, na čitave godine unapred“. „Ta saradnja će, prema njegovim rečima, biti uzajamno korisna i zanimljiva i usmerena na energetsku bezbednost obe zemlje i cele Evrope“, rekao je ruski predsednik. Beta


DINKIĆ: Pod ovakvim uslovima nije trebalo prodavati NIS

Beograd - Potpredsednik Vlade Srbije i ministar ekonomije Mlađan Dinkić kritikovao je prodaju NIS-a ruskom Gaspromu pod ugovorenim uslovima i odluku da se ugovor usvoji na telefonskoj sednici. Dinkić je ponovio da NIS pod ovakvim uslovima nije trebalo prodavati. „Za Robne kuće smo dobili 360 miliona evra, a za NIS, koji je najprofitabilnija kompanija, samo 400 miliona, bez ugovornih garancija za gasovod. Samo prodajom imovine NIS-a, u normalnim uslovima, bez naftnog biznisa i prava na korišćenje izvora nafte, dobili bismo najmanje 800 miliona evra“, naveo je Dinkić. On je dodao da su ministri G17 plus glasali protiv tog ugovora. Dodajući da bi voleo da ga vreme demantuje, on je naglasio da nema ugovora, pravnih ni finansijskih garancija za izgradnju gasovoda Južni tok kroz Srbiju. „Sredstva za investicije se obezbeđuju zaduživanjem NIS-a. Kredit uz pomoć kojeg će se modernizovati NIS će formalno uzeti Gasprom, ali će ga NIS vraćati sa nepovoljnom kamatom. Suštinski je to zaduživanje NIS-a. Takođe, ne postoji garancija za realizaciju programa modernizacije NIS-a, država je na sebe preuzela da će garantovati sa 100 miliona evra u slučaju štete i drugo“, precizirao je on. Dinkić je ocenio mogućim da njegove kolege koje podržavaju prodaju NIS-a „veruju da će Srbija dobiti gasovod“, ali i izrazio sumnju da je reč o neznanju, ne precizirajući „kakav je i čiji je interes u pitanju“.


PAVLOVIĆ: Ruska strana prošla bolje

Beograd - Savetnik sindikata radnika NIS-a Branko Pavlović izjavio je za Danas da je dobro što je energetski sporazum sa Ruskom Federacijom potpisan, ali da je početkom godine kada je potpisan Protokol o kupovini NIS-a načinjena greška budući da je s Rusima dogovorena cena od 400 miliona evra, a da sa druge strane nisu dobijene garancije koliko će iznositi novčana kompenzacija dobijena izgradnjom Južnog toka. „U januaru ove godine naša pregovaračka delegacija je mogla da ostvari mnogo više u pregovorima s Moskvom. Nema zbora da je s ekonomske tačke gledišta ruska strana prilikom sklapanja sporazuma prošla bolje nego srpska. Dakle, optimizam svih činilaca Vlade Srbije uključujući i G 17 plus tada je bio sasvim nerealan. S druge strane kada se već ušlo u ovakav aranžman s Gaspromom sa stanovišta Srbije bilo bi veoma loše da sporazumi na kraju nisu potpisani. Što se tiče NIS-a sada je najvažnije da Gasprom modernizuje rafinerije nafte u Pančevu i Novom Sadu i da građani Srbije dobiju mogućnost da kupuju gorivo evropskog kvaliteta. Doduše, Srbija je i sama u proteklom periodu mogla da modernizuje rafinerije čime bi i NIS vredeo više. Pošto, međutim, to nije uspela da učini nijedna srpska vlada u poslednjih pet ili šest godina sada će taj zadatak biti postavljen pred novog vlasnika“, ističe naš sagovornik.



Fijat ponudio posao svim kragujevačkim automobildžijama

Kragujevac - Kompanija Fijat automobili Srbija i firma Manjeti Mareli ponudiće posao svim preostalim radnicima bivše Zastavine Fabrike automobila, dogovoreno je na sastanku Zastavinih sindikalaca i nadležnih u Vladi Srbije sa predstavnicima Fijata. U novoj Fabrici automobila trebalo bi da bude angažovano nešto više od 2.700 radnika. Podsetimo da je Fijat već najavio da će u svojoj novoj kompaniji u Zastavi zaposliti 2.433 radnika, dok će u Manjeti Mareliju posao naći najpre oko 350, a kasnije još 150 automobildžija


U Sindikatu Fabrike automobla kažu da je dogovoreno i da proizvodnja „punta“ u kompaniji Fijat automobili Srbija počne u februaru naredne godine. Iz centrale Fijata uskoro bi trebalo da stigne i plan proizvodnje drugog Fijatovog modela, koji će se ovde izrađivati paralelno sa „puntom“ sve do početka produkcije prvog novog modela „A“ klase. Nezvanično se saznaje da su nadležni u Vladi Srbije tražili da Fijat u Kragujevcu tokom naredne godine, osim „punta“, počne proizvodnju „topolina“, dok menadžeri Fijata kao „prelazni model“ nude „grande punto“.

Direktor Zastave auto Zoran Bogdanović koji u Torinu sa Fijatovim menadžerima priprema planove proizvodnje kompanije Fijat automobili Srbija, potvrdio je za Danas da će proizvodnja „punta“ u Kragujevcu najverovatnije početi u februaru. On, međutim, nije mogao da precizira obim proizvodnje, pošto to još nije definisano.

Saznali smo, takođe, da će Fijatovo anketiranje radnika bivše Fabrike automobila početi 12. januara, i trajaće do 26. februara, nakon čega će biti preuzeto prvih 1.000 „automobildžija“, koji će raditi na sklapanju „punta“. Novih 624 „automobildžija“ biće angažovano tokom drugog kvartala naredne godine, kada bi trebalo da startuje proizvodnja još jednog Fijatovog modela. Ostali radnici Fabrike automobila koji su odlučili da ostanu u firmi, biće upošljavani sukcesivno, u skladu sa dinamikom realizacije Fijatovih proizvodnih i poslovnih planova u kompaniji u Zastavi.



Dinar danas slabiji za 80 para - kurs 87,87

Dinar je danas slabiji prema evru za 0,91 odsto, tako da je zvanični srednji kurs evra 87,8738 dinara, objavila je Narodna banka Srbije.

Domaća valuta je danas slabija za skoro 80 para.


NBS je tokom oktobra, novembra i prva tri dana decembra prodala 717,8 miliona evra, da bi sprečila nagle oscilacije kursa i povećala likvidnost tržišta, a od 5. do 9. decembra kupila je 13,4 miliona evra, da bi zaustavila naglo jačanje dinara.
Domaća valuta bila je najslabija prema evru 4. decembra, kada je zvanični srednji kurs evra bio 91,6317 dinara, a najjača 7. avgusta, kada je srednja vrednost evra bila 75,7543 dinara.



Deficit sa Rusijom oko 2,5 mlrd. $

Beograd -- U prvih deset meseci 2008. godine robna razmena Srbije i Rusije je bila oko 3,5 milijarde dolara i za 46 odsto je veća nego u istom periodu 2007. godine


Robna razmena Srbije i Rusije u 2008. godini biće oko četiri milijarde dolara
Izvoz iz Srbije u tom periodu bio za 44 odsto veći nego 2007. godine i iznosio je oko 489 miliona dolara, dok je gotovo tri milijarde iznosio uvoz iz Rusije uz rast od 47 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Predsednik PKS Miloš Bugarin je kazao da je za prvih deset meseci ove godine, pored sve intenzivnijeg rasta obima spoljnotrgovinske razmene dve zemlje, zabeležen i ozbiljan rast spoljnotrgovinskog deficita na srpskoj strani.

Taj spoljnotrgovinski deficit uglavnom je izazvan energetskom zavisnošću Srbije, ali ako se uporede cifre obima robne razmene, zaključuje se da je Srbija imala izbalansiran odnos spoljnotrgovinske razmene, dodao je on.

Rusija je i dalje prvi partner Srbije kod uvoza sa učešćem od 15,33 odsto, a peti u izvozu sa učešćem od 5,11 odsto. Najzastupljeniji proizvodi iz Srbije u izvozu u Rusiju pokrivači podova i tapete od impregnisane podloge, lekovi, prikolice i poluprikolice, hartija, karton, labratorijska oprema, sveže jabuke, cevi od rafinisanog bakra, dizalice i provodnici.

U uvozu iz Rusije dominiraju energenti i to 51 odsto nafta, 23,44 odsto gas, zatim sirovi aluminijum 4,37 odsto, žica od rafinisanog bakra 2,34 odsto, kalijum hlorid 1,92 odsto i urea 1,5 odsto.

Robna razmena Srbije i Rusije u 2008. godini biće oko četiri milijarde dolara, kaže amabasador Rusije u Beogradu Aleksandar Konuzin i podsetio da je 2007. spoljnotrgovinska razmena Srbije i Rusije bila oko tri milijarde dolara.

On je kazao da je Srbija za Rusiju najvažniji partner na Balkanu i dodao da saradnja između dve države može da bude još intenzivnija. Pored oblasti energetike, kako je dodao, ogroman potencijal za saradnju dve države postoji i u sektoru saobraćaja i bankarstva.

On je naglasio da će rezultati danas potpisanih sporazuma o energetskoj saradnji doprineti intenziviranju saradnje između Srbije i Rusije, kao i razvoju odnosa Srbije sa Evropskom unijom, jer će pomoći Srbiji da učvrsti svoju poziciju u procesu pregovora za status članice EU.

Konuzin je dodao i da je formiranje rusko-srpskog Poslovnog saveta veoma značajno za dalju saradnju dve države, jer on treba da preuzme ulogu organizovanja privrednika na regionalnom nivou, ali i u sektoru malih i srednjih preduzeća.



Wall Street: Blagi oporavak indexa

Usled Božićnih praznika juče je na svim berzama primetan bio smanjen obim prometa.


Azijske berze

Berzanski indexi trgovački dan završili su u crvenoj zoni. Zabrinutost ulagača pojačana je izjavom zvaničnika da ekonomska kriza zahvata sve veći deo aktivnosti u Kini. Berzanski indexi su trgovački dan završili u crvenoj zoni.


Promene vrednosti najvažnijih azijskih berzanskih indexa:
    - Hang Seng (H. Kong) -0,26%
    - Nikkei225 (Tokio) -2,37%
    - KOSPI (J.Koreja) -1,38%
    - SENSEX (Bombai) -1,15%


Zapažanja iz Azije:
- Kina- Zvaničnici Kine istakli su danas se posledice krize šire i dalje od izvozno orjentisanih delatnosti u Kini, kao i da se posledice prebacuju sa manjih na velike kompanije 


Evropske berze


Na evropskim berzama juče je ostvaren primetno manji promet, a veliki broj berzi nije radio usled Božićnih praznik (Finska, Švajcarska, Švedska, Španija, Italija, Austrja, Nemačka), ili je radio skraćeno (London, Pariz..). Uz mali promet, glavni zapadnoevropski indexi su se uglavnom kretali oko pređašnjih vrednosti, da bi trgovanje završili u blagom minusu.

Promene vrednosti najvažnijih zapadnoevropskih indexa:
    - FTSE 100 (London) -0,93%
    - CAC 40 (Pariz) -0,39%


Zapažanja iz Evrope:
- Nemačka planira paket od EUR 25 mlrd (prethodno planirano EUR 40 mlrd)- za pomoć sopstvenoj ekonomiji


Wall Street


Berzanski indexi na Wall Street-u juče su uglavnom bili blizu vrednostima ostvarenim prethodnog trgovačkog dana, a veći deo dana proveli su u zelenoj zoni. Bankarski sektor je uglavnom bio taj koji je držao indexe u plusu, dok je i cena akcija kompanije General Motors juče skočila oporavljajući se od pada prethodnog dana. Cena nafte pala je ispod nivoa od USD 36 po barelu, što još više udaljava mogućnost inflacije, ali sa druge strane Amerika se sada približava drugoj opasnoj zoni- deflaciji. Većina analitičara međutim ubeđena je da do deflacije neće doći, već da će se u drugom kvartalu 2009. godine privredna aktivnost SAD-a kretati ka oporavku. Na kraju trgovanja, berzanski indexi ostvarili su balgi rast svojih vrednosti.


Promene vrednosti najvažnijih indexa na Wall Street-u:
    - DJIA +0,58%
    - NASDAQ +0,22%
    - S&P500 +0,26%


Zapažanja iz SAD-a:
- Potrošnja u SAD-u u novembru pala za novih 0,6% (analitičari očekivali 0,7%)
- Nafta pala ispod USD 36 za barel (tačnije završila je na USD 35,35 po barelu, uz pad od 10,27%)
- Primetno je da su veleprodavci u SAD-u dodoatno smanjili cene svojih artikala, kako bi podstakli građane na potrošnju



Promene vrednosti Indexa u 16:21


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) 6,95% close
CROBEX (Zagreb)  /  praznik
SBI20 (Ljubljana)  /  praznik
BIRS (Banjaluka) 1,13% close
MBI10 (Skoplje) -2,68% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London)   /  praznik
CAC 40 (Pariz)   /  praznik
DAX (Frankfurt)   /  praznik
ATX (Beč)   /  praznik
SMI (Cirih)   /  praznik

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava)   /  praznik
SOFIX (Sofija)   /  praznik
BET (Bukurešt)  /  praznik
RTSI (Moskva)  -1,77% close
BUX (Budimpešta)   /  praznik

Azija
Hang Seng (H. Kong)  /  praznik
Nikkei225 (Tokio) 0,97% close
KOSPI (J.Koreja)   /  praznik
SENSEX (Bombai) -1,22% close
 

Amerika
DJIA (Njujork)   /  praznik
NASDAQ (Njujork)   /  praznik
S&P 500 (Njujork)   /  praznik


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta