Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Više od 20 preduzeća u opasnosti od likvidacije

Više od 20 društvenih firmi sa područja šest opština Jablaničkog okruga otići će u stečaj ili likividaciju tokom 2009. godine, procene su Samostalnog sindikata za taj region.

Sekretar tog sindikata Jovica Nedeljković rekao je agenciji Beta da su te firme stekle uslov za gašenje jer po Zakonu o privatizaciji društvenih preduzeća u njima nije do kraja 2008. godine došlo do transformacije vlasničke svojine


"Reč je o preduzećima u kojima nije pokrenut proces svojinske transformacije, uglavnom zbog toga što nije bilo zainteresovanih kupaca. Ta preduzeća ostala su sa malim brojem radnika zato što je proizvodnja davno ugašena", objasnio je Nedeljković.
Najverovatnije će biti ugašeno još pet društvenih preduzeća u kojima je ranije pokrenut stečajni ili likvidacioni proces.
Nedeljković je naglasio da je posebno neizvesna sudbina još desetak nekadašnjih giganata u kojima je raskinut kupoprodajni ugovor zbog toga što većinski vlasnik nije poštovao odredbe ugovora ili za njih nije bilo zainteresovanih kupaca na više puta ponovljenim aukcijskim prodajama.
Takva su, na primer, preduzeća "Leteks". "Rul" i "Srbijanka" iz Leskovca, zatim, Tekstilna industrija iz Vučja, "Eksportekst" i "1. maj" iz Lebana i "Rad" iz Grdelice.



Najveća opasnost vreba iz kratkoročnih pozajmica
Beograd - Spoljni dug Srbije na kraju trećeg kvartala premašio je 20,5 milijardi evra, što je našu zemlju (prema standardima Svetske banke o spoljnoj zaduženosti) svrstalo u grupu srednje zaduženih država. Analizom strukture dugovanja dolazi se do zaključka da državni dug sporo raste, dok privatni dug dobija na ubrzanju


Prema podacima Narodne banke Srbije, zaključno sa septembrom ove godine, dug javnog sektora povećan je za 2,47 odsto u odnosu na kraj 2007. godine i iznosio je oko 6,3 milijarde evra, dok je dug privatnog sektora povećan za 22,21 odsto i premašuje 14,2 milijarde evra (69,4 odsto ukupnog duga Srbije). Stručnjaci svetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda upozoravaju da bi neke zemlje, poput Mađarske, Argentine, Irske ili Ukrajine, mogle da bankrotiraju, jer ne mogu redovno da otplaćuju svoj spoljni dug. Da li je Srbija u stanju da izmiruje svoje obaveze prema inopotražiocima ili, možda, i njoj preti bankrotstvo.

- Spoljni dug Srbije nije dramatično visok i naše obaveze se ni po čemu ne razlikuju u odnosu na zemlje slične ekonomske snage. Ali, indikator rizičnosti predstavlja kratkoročni dug Srbije, koji je za tri meseca (od juna do septembra) povećan za 50 odsto i ima tendenciju daljeg rasta. Ono što ohrabruje jeste podatak da su devizne rezerve Srbije pet puta veće od kratkoročnog duga, odnosno da je dug pokriven sa oko 20 odsto deviznih rezervi i to je dobar rezultat. Međutim, moglo bi se reći da je ukupan spoljni dug visok, bez obzira na to što sa 60,6 odsto učestvuje u bruto domaćem proizvodu. S druge strane, u odnosu na Hrvatsku, gde učešće duga u BDP iznosi oko 90 odsto, ili na Sloveniju gde premašuje 100 odsto učešća, to i nije tako alarmantno - kaže za Danas Vladimir Gligorov, direktor Instituta za međunarodne ekonomske studije u Beču.

On ističe da se posle izbijanja svetske finansijske krize promenila percepcija duga i da udeo duga od 60 odsto u BDP predstavlja visok nivo zaduženosti, ali i potencijalnu opasnost za ekonomski razvoj države.

- Procenjuje se da će se privredni rast Srbije naredne godine kretati oko tri do 3,5 odsto, pri čemu dug od 20,5 milijardi evra ostaje. To znači da će kamatna stopa po kojoj se ukamaćuje naš dug, biti viša nego što iznosi privredni rast, što bi moglo da znači visoku stopu zaduženosti. Pri tom ne treba zaboraviti da se ukupnoj sumi spoljnog duga dodaje i oko šest milijardi evra, koliko iznosi spoljnotrgovinski deficit zemlje, jer onoliko koliko iznosi dug po tekućem računu, toliko iznosi obaveza prema inostranstvu - objašnjava Gligorov mehanizme rasta spoljnog duga.

Prema tvrdnjama našeg sagovornika, osnovu servisiranja našeg spoljnog duga čini iznos, i ukoliko on ne raste, rizik pozajmljivanja novca Srbiji postaje sve veći. Gligorov u takvom scenariju vidi potencijalni problem, jer ako se uspori priliv investicija i ako nema kredita, onda će doći do ozbiljne korekcije predviđenog privrednog rasta od 3,5 odsto, koji bi mogao da se zaustavi na nultoj poziciji. „Ali, pošto je srpska vlada koncipirala budžet na privrednom rastu od 3,5 odsto, koji je podrazumevao redovno servisiranje spoljnog duga, onda se postavlja pitanje kako će se servisirati te obaveze, pogotovu spoljni javni dug. Jer, javni dug, bio on unutrašnji ili spoljni, plaćaju poreski obveznici, a postavlja se pitanje odakle će plaćati ako nema privredne aktivnosti“, konstatuje naš sagovornik.

I Pavle Petrović, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, potvrđuje da je Srbija ubeležila rast kratkoročnog duga. On procenjuje da to ukazuje na određene slabosti države koja mora, u kratkom roku, da vrati pozajmicu, a to bi većsledeće godine, kada se očekuje najžešći udar ekonomske krize, moglo da bude opasno po makroekonomsku stabilnost države.

- Glavni deo spoljnog duga čini privatni dug preduzeća, koji iznosi 10,8 milijardi evra. Kada se taj iznos koriguje za depresijaciju dinara, koja je iznosila oko 12 odsto, ali i za inflaciju od oko 10 odsto, onda je njegov udeo u BDP znatno viši nego u septembru, kada je iznosio oko 50 odsto. I tu vidim potencijalne probleme, jer najveći deo tog privatnog duga čine tzv. kros-border krediti koje u dogledno vreme većina privatnika neće moći uredno da servisira - ističe Petrović.
 

Aranžman sa MMF-om neminovnost

Srbija neće „upasti“ u dužničku krizu, ali novi aranžman sa MMF-om je neminovnost. Ali, taj aranžman vršiće dodatno opterećenje na smanjenje potrošnje, pa se postavlja pitanje da li država zbog servisiranja spoljnog duga može u dovoljnoj meri da smanji potrošnju. U tom slučaju moratorijum na otplatu spoljnog duga ne bi bio neophodan. Taj socijalni aspekt Srbija nije posle 2000. godine isprobala - kaže za Danas Vladimir Gligorov, direktor Instituta za međunarodne ekonomske studije u Beču.


Mrkonjić: Koridor 10 i modernizacija železnice prioriteti u 2009.

Ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić kaže da će se zalagati da nijedan radnik u preduzećima koja su u nadležnosti njegovog resora ne ostane bez posla



"Menadžment je dužan da svakom radniku obezbedi posao ili da stvori uslove da ljudi dobrovoljno odu, ali pod najpovoljnijijim uslovima", istakao je Mrkonjić u intervjuu Tanjugu precizirajući da to važi i za radnike "Jat ervejza".
On je podsetio da je osnovana radna grupa koja razgovara o socijalnom programu za "Jat", a u budžetu za narednu godinu godinu predviđeno je oko milijardu dinara da to preduzeće "stane na noge", dok je rok za završetak projekta kosolidacije "Jata" 1. februar.
"Osnovna moja ideja je da 'Jat' treba sagledati kao celinu, znači i 'Jat ervejz' i 'Jat tehnika' i ketering i hoteli, 4.000 ljudi tu radi, svih tih 4.000 ljudi treba da bude naša briga, šta sa njima", naglasio je Mrkonjić.

On je ukazao da će prioriteti Ministarstva za infrastrukturu u narednoj godini biti izgradnja 100 kilometara autoputa na Koridoru 10, završetak Beogradskog železničkog čvora i izgradnja oko 50 kilometara železničke pruge modernizovane za brzinu od 160 kilometara na sat. Mrkonjić je istakao da će sredstva za to delom biti obezbeđena iz budžeta, a delom od kredita međunarodnih finansijskih institucija.
Prema njegovim rečima, Koridor 10 kroz Srbiju trebalo bi da bude završen u naredne tri godine, tokom kojih će biti izgrađeno ukupno oko 300 kilometara puta.

Preko "Puteva Srbije" nastavićemo modernizaciju i održavanje magistralnih i regionalnih puteva, a sredstva za to biće uvećana pre svega iz povećanja cena benzina i povećanja putarine, najavio je ministar i dodao da će za lokalne puteve, preko Ministarstva za infrastrukturu, biti obezbeđeno 1,2 milijardi dinara.
Što se tiče ostalih vidova saobraćaja, Mrkonjić je istakao da je vodni saobraćaj u Srbiji neopravdano zapostavljen, tako da će jedan od prioriteta ministarstva biti i razvoj saobraćaja na Koridoru 7.
"U vazdušnom saobraćaju prioritet će biti sanacija preduzeća svih preduzeća koja su nekeda bila u sastavu Jata, zatim očekujem da ćemo PIM da sačuvamo, jer je to firma sa izuzetnim referencama, kao i da Mostogradnja nastavi da radi projekte vezane pre svega za mostove u Beogradu", naveo je Mrkonjić.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta