Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Profiteers against Dinar
Market determines EUR exchange rate while the National Bank of Serbia prevents excessive oscillations in value by its interventions. However, whenever rate of exchange oscillates, there is room for profiteers’, Veroljub Dugalic, general secretary of the Association of the banks of Serbia says.

‘Buying at a lower price and selling at a higher price while using insider information is illegal’, Dugalic says.
According to his words the NBS has sufficient money to intervene and return the rate exchange to 80 Dinars for 1 EUR or even below that.
He said that the NBS has reserves of EUR 10 billion. Dugalic claims that Serbia now has smaller inflow of foreign currency, EUR in the first place, what had influence on the Dinar rate of exchange.


Najviše oštećeni infrastruktura i resor poljoprivrede
Beograd - U budžetu Srbije za 2009. godinu i prihodi i rashodi državne kase biće uvećani za oko 10 odsto s tim što će ukupni minus biti povećan za samo 700 miliona dinara ili sa 45,8 milijardi na 46,5 milijardi dinara. Ipak, od 24 ministarstva, nešto više od polovine, odnosno njih 14, u sledećoj godini raspolagaće sa više novca nego ove godine dok će 10 ministarstava morati da se odrekne realizacije pojedinih planova


Najveći rez pretrpela su ministarstva poljoprivrede i infrastrukture koja će u sledećoj godini imati oko šest milijardi dinara manje nego u 2008. Sledi Ministarstvo spoljnih poslova koje će ostati bez 2,5 milijardi dinara i Ministarstvo za Kosovo i Metohiju kojem će u novom budžetu biti odobreno dve milijarde dinara manje. Ministarstvo rudarstva i energetike moraće da se „oprosti“ od oko 615 miliona dinara, Ministarstvo vera dobiće 357 miliona dinara manje, a Ministarstvo pravde biće u minusu za 500 miliona dinara. Ministarstvo kulture će naredne godine biti uskraćeno za 220 miliona dinara, Ministarstvo za telekomunikacije za 177 miliona dinara, a Ministarstvo za dijasporu za oko četiri miliona.

S druge strane, resor finansija dobiće 57 milijardi dinara više. Ministarstvo za nacionalni inesticioni plan povećaće budžet sa 788 miliona na 12,2 milijarde, a Ministarstvo rada za 7,8 milijardi. Ministarstvu prosvete na raspolaganju će biti 135,5 milijardi dinara ili 3,5 milijardi više nego ove godine. Povećanje sredstava osetiće i Ministarstvo za životnu sredinu (2,8 milijardi), MUP (2,36 milijardi), odbrana (1,27 milijardi), Ministarstvo za državnu upravu (1,2 milijarde), Ministarstvo trgovine (1,1 milijarda), a povećanje ne veće od milijardu dinara imaće i ministarstva za nauku, omladinu i sport, ljudska prava i zdravlje. Ipak, treba naglasiti da povećanja nisu rezultat samo izdvajanja iz budžeta s obzirom na to da brojna ministarstva mogu da računaju i na sredstva iz sopstvenih prihoda, zatim donacije i kredite. Takođe, iako su neka ministarstva i organi nominalno dobili više sredstava, zbog povećanih obaveza u sledećoj godini na raspolaganju za realizaciju određenih planova zapravo će imati manje novca.

Predsedništvo Srbije ostaće „kraće“ za 24 miliona dinara, a prema preliminarnim podacima veliki gubitak sredstava pretrpeće i Skupština Srbije. Budžet za parlament sledeće godine biće manji za čak dve milijarde dinara, a najveći deo novca izgubiće stručne službe Skupštine. Uprava za zajedničke poslove republičkih organa, takođe, sledeće godine raspolagaće sa oko dve milijarde dinara manje. Interesantno je da, iako je bilo pomena da će se uštede tražiti i u troškovima koje državni organi imaju za putovanja, te stavke kada je reč o Skupštini i Predsedništvu neće biti menjane u budžetu za sledeću godinu. Uz to, avio služba Vlade dobiće veća sredstva sledeće godine (povećanje sa 263 miliona na 350 miliona dinara).

U grupi tzv. antikorupcijskih organa rezanja budžeta nije bilo. Zaštitnik građana može da računa na povećanje budžeta sa 92,2 na 110,7 miliona dinara, kao i Poverenik za informacije od javnog značaja (sa 34,9 na 49,5 miliona). Savet za borbu protiv korupcije imaće budžet uvećan za pet miliona dinara, Uprava za javne nabavke za oko 10 miliona, a veliki rast sredstava osetiće Državna revizorska institucija. Toj instituciji sredstva u sledećoj godini biće povećana za 145,5 miliona dinara (sa 47,5 miliona na 193 miliona).

Kada je reč o pravosudnim organima, njima će na raspolaganju sledeće godine biti 1,2 milijarde dinara manje. Vrhovni sud moraće da računa na oko 20 miliona dinara manje, a Ustavnom sudu pripašće 13 miliona dinara više nego ove godine. S obzirom na to da se očekuje da u sledećoj godini budu oformljeni Visoki savet sudstva i Državno veće tužilaštva te institucije mogu da računaju na veća sredstva. Visokom savetu budžet će biti povećan sa 30,6 na 65,9 miliona dinara, a Državnom veću tužilaštva sa 15,6 na 37,3 miliona. S druge strane, male su šanse za formiranje apelacionih sudova pa će izdvajanje za njih iz državne kase sledeće godine biti smanjeno sa 615,6 miliona na 476,7 miliona dinara. Isto važi i za Upravni sud kojem će budžet biti smanjen sa 20,7 na 16,6 miliona dinara. U 2009. godini Viši trgovinski sud dobiće dodatnih osam miliona dinara, Javno tužilaštvo devet miliona, Tužilaštvo za ratne zločine 13 miliona, a Javno pravobranilaštvo više od 15 miliona dinara. S druge strane, okružni sudovi moći će da potroše oko 400 miliona dinara manje, a opštinski oko 900 miliona dinara manje nego ove godine. Na blago povećanje sredstava mogu da računaju opštinska tužilaštva dok će okružna tužilaštva na raspolaganju imati oko 44 miliona dinara više.



Rasipnički kabineti

Zanimljivo je da će kabinet premijera Mirka Cvetkovića umesto dosadašnjih 53,5 miliona dinara sledeće godine moći da potroši 67 miliona. I kabinet potpredsednika Božidara Đelića imaće na raspolaganju nešto više sredstava, umesto dosadašnjih 91,7 miliona, sada će dobiti 98,8 miliona dinara. Još interesantnije su povišice za preostala tri vicepremijera. Kabinet Ivice Dačića u 2009. godini može da računa na budžet od 71,9 miliona dinara iako je ove godine mogao da potroši samo 17,4 miliona. Budžet za vicepremijera Dinkića povećan je sa 29,5 na 101,6 miliona dinara, a za kabinet Jovana Krkobabića čak pet puta (sa 10,4 na 50,7 miliona).


I špekulanti ruše dinar
Kurs evra određuje tržište, a Narodna banka svojim intervencijama utiče da ti skokovi ne budu preveliki. Međutim, kad god varira kurs, ima mesta za špekulacije - kaže dr Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije
 

- Špekulativne akcije su kada neko kupuje po nižim a prodaje po višim, a pri tom koristi insajderske informacije, to su nedozvoljene radnje. A ako neko samo kupuje po niskim a prodaje po visokim, to je špekulativna dobit, to je dozvoljeno - kaže Dugalić, dodajući da banke imaju interes da cene i kurs budu stabilni jer tako imaju sigurnost.

Generalni sekretar Udruženja banaka rekao je da Narodna banka Srbije ima dovoljno novca da interveniše i vrati kurs na 80 dinara za evro ili ispod toga.
- Narodna banka ima dovoljno novca da vrati kurs na 80 ili ispod 80. Znači, nije sporno da Narodna banka jednog dana izađe sa velikom sumom evra na tržište i da utiče na kretanje kursa. Pitanje je koliko taj kurs može da se zadrži - kazao je Dugalić gostujući na Radio televiziji Srbije.
On je kazao da NBS ima 10 milijardi evra rezervi, što je dovoljno za „uredno plaćanje međunarodnih obaveza, ali i za održavanje kursa u nekim granicama koje su, recimo, sada 88 dinara”.
Dugalić je naveo da Srbija ima manji priliv stranog novca, pre svega evra, i da je to uticalo na kurs dinara.
- Mi smo imali velike prilive evra zbog ranijih privatizacija, dokapitalizacije banaka i zaduživanja banaka u inostranstvu. Svi ti izvori su se sada smanjili ili su prestali - rekao je Dugalić.
 


Evro prešao kotu od 90 dinara

Dinar polako klizi. Srednji kurs evra tako će danas iznositi 90,5965 dinara, što je više za 0,84 dinara u odnosu na prethodni dan. I juče je bio smanjeni obim trgovine na međubankarskom deviznom tržištu. Tako je do 12 i 30 časova promet devizama iznosio 6,5 miliona evra po prosečnom kursu od 90,51 dinar za evro. Narodna banka Srbije i juče je, kao i prethodnog dana, prodala 10 miliona evra kako bi se povećala likvidnost deviznog tržišta.


Novi talas poskupljenja?
Beograd -- Uprkos padu cena naftnih derivata, usluge beogradskih taksi udruženja i gradskog saobraćaja mogle bi uskoro da poskupe


Beogradska taksi udruženja traže poskupljenje svojih usluga (Beta)
Cena nafte na svetskom tržištu najniža je u protekle tri godine, a gorivo u Srbiji je od danas jeftinije za oko šest dinara. Uprkos ovako velikom padu cena, beogradska taksi udruženja traže poskupljenje svojih usluga. I gradski saobraćaj bi, takođe, mogao da poskupi u narednom periodu, kako je nedavno najavio gradonačelnik Beograda Dragan Đilas.

Pre samo nekoliko meseci cena nafte u svetu i u Srbiji dostizala je rekordno visoke vrednosti. Dan za danom su se povećavale i cene proizvoda i usluga koje direktno zavise od ovog energenta.

Međutim, situacija se ovih dana znatno izmenila. Naftni derivati najjeftiniji su za poslednjih nekoliko godina. Međutim, kada se očekuje da u Srbiji dođe do pada cena, beogradska taksi udruženja najavljuju povećanje cena usluga za više od sedam odsto.

Aleksandar Bijelić iz Žutog taksija kaže za B92 da su razgovori sa gradskim vlastima još u toku. On dodaje da su, i pored toga što je osnovna sirovina za rad taksi službi pojeftinila, svi razlozi za poskupljenje opravdani.

"Mnogi taksisti su uzeli kredite koji su od 200 do 300 evra. Zbog kursa evra, sada taksista mora da plaća enormno veću ratu. Mnogo njih će podići kredite da bi izmirili svoje obaveze prema državi", rekao je Bijelić.

"Normalno da ćemo napraviti i novu kalkulaciju i videti da li i koliko to pojeftinjenje goriva utiče na onu cenu koju smo mi predložili. Svaka opcija za razgovor je otvorena", dodaje Bijelić.

Po novom cenovniku, samo za ulazak u taksi moralo bi da se izdvoji 129 dinara.

Za Beograđane koji se ipak ne odlučuju da sednu u taksi, gradski prevoz je povoljnija varijanta. Međutim, i vožnja GSP-om mogla bi u narednom periodu da poskupi, kako je najavio gradonačelnik Dragan Đilas.

Ipak, iz Direkcije za javni prevoz nas uveravaju da do poskupljena ne bi trebalo da dođe u skorije vreme.

Direktor direkcije Željko Đukanović kaže da to prvenstveno zavisi od novca koji je grad spreman da izdvoji za gradski saobraćaj.

"Grad učestvuje sa 57 odsto iz budžeta, a 43 odsto prikupljamo od prodaje karata. To je osnovni uzrok zbog koga se razgovara o podizanju cene karte", kaže Đukanović.

"Cena karte u javnom prevozu za građane najviše zavisi od toga koliko grad može da izdvaja velika sredstva iz budžeta da bi subvencionisao taj prevoz. Zaštitićemo građane koji su socijalno ugroženi i đake, studente, penzionere", navodi Đukanović.

I pored toga što u svetu padaju cene koje su vezane za vrednost nafte, u Srbiji takve tržišne logike nema. Posledica je još veće opterećenje ionako tankog budžeta građana, koji zbog monopola nemaju drugog izbora.


ODLOŽENA POMNO IŠČEKIVANA SEDNICA SOCIJALNO
Sednica Socijalno ekonomskog saveta Srbije zakazana juče nije održana, pošto Ministarstvo finansija dva sata pred njen početak nije završilo analizu efekata mera koje se predlažu za ublažavanje posledica ekonomske krize



Nakon informacije da Ministarstvo finansija traži odlaganje sednice socijalni partneri su se dogovorili da se sednica odloži. Kako smo saznali sednica će biti održana najverovatnije krajem nedelje, pominje se petak, za kada je Ministarstvo finansija obećalo da će uraditi svoj deo obaveza, kako bi socijalni partneri pred sobom imali sve podatke neophodne za utvrđivanje mera za lakši izlazak iz ekonomske krize.

Juče je, ipak, iza zatvorenih vrata u popodnevnim satima održan Kolegijum SES-a, ali ni na njemu nije bilo reči ni o merama za izlazak iz krize niti o proširenom dejstvu Opšteg kolektivnog ugovora. Prema našim informacijama sednica je trajala samo pola sata zato što je predsednik UGS“Nezavisnost“ Branislav Čanak demonstrativno napustio skup . Šta je uzrok nezadovoljstva sindikalnog lidera ostalo je nepoznato. Nakon što je Branislav Čanak napustio sastanak isto su učinili i predstavnici UPS-a, predsednik Samostalnog sindikata LJubisav Orbović, predsednica sindikata zdravstva Branka Plančak i ministar rada i socijalne politike Rasim LJajić.


Wall Street: Oporavak nakon jakog pada
Jučerašnje trgovanje na Wall Street-u donelo je radost ulagačima. Nakon snažnog pada u ponedeljak, američke berze u utorak su od samog početka trgovanja bile u plusu, ponajviše zbog oporavka cena finansijskog sektora, kao i zbog nade investitora da će Vlada SAD pomoći automobilskoj industriji.

Najveći deo trgovanja vodeći berzanski index-i proveli su u zelenoj zoni. Sa nestrpljenjem se očekuje izveštaj o stanju nezaposlenosti koji bi trebao biti objavljen u petak, a koji će umnogome odrediti dalji smer kretanja cena.

Vesti koje zabrinjavaju dolaze iz automobilske industrije- GM, Chrysler i Ford zatražili su sada USD 35 mlrd, dakle za USD 9 mlrd više nego ranije, pri čemu je Chrysler-u i GM-u novac hitno potreban. Takođe, prihodi od prodaje značajno su pali u svakoj većoj automobilskoj kući u svetu.

Sa druge strane, vesti koje su obradovale ulagače su:
- odluka ministara EU o povećanju grancija na depozite do EUR 50.000 (od juna 09. godine), odnosno do EUR 100.000 (do 2011 godine), kao i smanjenje vremena isplate štedišama u slučaju stečaja- sa 3 meseca na 3 dana
- smanjenje kamatnih stopa od strane Australije, a isto se učekuje i od Eurozone.



Zapažanja:
• General Motors- pad prodaje u novembru za 41,30%
• Chrysler- pad prodaje u novembru za 47,00%
• Ford- pad prodaje u novembru za 30,50%
• Toyota- pad prodaje u novembru za 33,90%
• Honda- pad prodaje u novembru za 31,60%
• Nissan- pad prodaje u novembru za 42,20%




Promena cena roba:

- Nafta- cena nafte pala je za 4,71% i sada iznosi USD 46,96 po barelu
- Zlato- cena ovog plemenitog metala porasla je za 0,84% i trenutno iznosi USD 783,30 po unci
- Srebro- cena je pala za 2,51% i trenutno iznosi USD 9,62
- Platina- cena je pala za 0,32% i sada iznosi USD 807,30.




Promena cena akcija finansijskog sektora:

    Citigroup +11,94%
    JP Mogran +9,23%
    Bank of America Corporation +11,86%
    Goldman Sachs -1,16%
    Wachovia +16,05%
    AIG +13,33%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. +7,07%
    Google +3,43%

Tehnološki sektor:
    IBM +3,82%
    AMD +1,50%
    Microsoft Corporation +2,90%
    Oracle +2,07%
    Cisco Sys +2,41%
    Apple +3,98%
    Intel Corporation +5,73%
    Dell Inc. +4,68%

Aluminijum:
    Alcoa +4,83%

Industrija:
    General electric +13,61%
    3M Company -2,39%
    The Procter&Gamble +1,57%

Auto industrija:
    General motors +5,66%
    Ford Motor +5,88%
    Toyota Motors +5,79%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. +4,44%
    Chevron Corp. +4,89%
    British petroleum +5,30%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. +2,06%
    United Technologies Corp. +0,96%
    Delta Air Lines +6,41%

Hrana i piće:
    Coca Cola -0,90%
    McDonalds +1,57%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline +4,97%
    Johnson&Johnson +2,71%
    Novartis +0,47%
    Pfizer +4,84%


Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

    DJIA +3,31%
    NASDAQ +3,70%
    S&P500 +3,99%.


Srbija na 19 mestu prema rastu GDP-a u poslednjih 5 godina
Prema analizi Global Property Guidea o rastu bruto nacionalnog dohotka u 111 zemalja svijeta u posljednjih pet godina Hrvatska je s rastom od 4,86 posto na dobrom 32. mjestu. Uz to ekonomske prilike u Hrvatskoj GPG ocjenjuje uglavnom neslobodnim dok je indeks tržišta nekretnina ocjenjen slabim
 

U zadnjih pet godina, prema podacima GPG, najveći rast BND-a imala je Armenija 10,85 posto, a iza nje Latvija s 10,37 posto te Kina s 10,01 posto. Rast BDP Trinidada i Tobagoa u zadnjih pet godina bio je 9,40 posto, Gruzija 9,39 posto, Estonija 9,28 posto, Kambodža 8,50 posto, Ukrajina 8,38 posto, Moldavija 7,62 posto, Argentina 7,57 posto, Rusija 7,38 posto, Indija 6,82 posto, Rumunjska 6,37 posto, Bugarska 6,69 posto, Slovačka 6,49 posto, Vijetnam 6,48 posto.

Srbija je na 19. mjestu s rastom BND u poslednjih pet godina od 5,75 posto, a iza nje je Venezuela s rastom od 5,73 posto, Hong Kong 5,66 posto, Šri lanka 5,26 posto, Poljska 5,20 posto, Singapur 5,20 posto, Panama 5,16 posto, Bahrein 5,14 posto, Bocvana 5,14 posto, Češka 5,13 posto, Turska 5,06 posto, Antikva i Barbadua 5,01 posto. Ispred Hrvatske je i Katar čiji je BDP zadnjih pet godina rastao 4,88 posto


Promena vrednosti indexa u 16:20


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -0,57% close
CROBEX (Zagreb) 0,19% close
SBI20 (Ljubljana) -0,01% close
BIRS (Banjaluka) -1,43% close
MBI10 (Skoplje) -0,74% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -1,36% open
CAC 40 (Pariz) -2,13% open
DAX (Frankfurt) -2,13% open
ATX (Beč) -3,89% open
SMI (Cirih) -1,31% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -2,20% open
SOFIX (Sofija) 1,15% close
BET (Bukurešt) -0,10% close
RTSI (Moskva) -2,35% close
BUX (Budimpešta) -0,76% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 1,36% close
Nikkei225 (Tokio) 1,79% close
SENSEX (Bombai) 0,09% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -1,28% open
NASDAQ (Njujork) -1,06% open
S&P 500 (Njujork) -1,51% open


Azijske i evropske berze: Rast azijskih i pad evropskih berzi
Nakon jučerašnjeg oporavka američkih berzi, većina berzi u Aziji danas je ostvarila rast cena akcija.
 
Kina je već smanjila kamatnu stopu, a isto je danas učinio i Tajland (nakon 16 meseci) smanjiviš kamatnu stopu za čak 1% i saad iznosi 2,75%.
 
Globalni pokazatelji azijskih zemalja još uvek ne ukazuju na oporavak ekonomije.
 
 
Promene najvažnijih berzanskih index-a:
 
    HANG SENG (Hong Kong) +1,36%
    NIKKEI225 (Japan) +1,79%
    KOSPI (Južna Koreja) -0,05%
    SENSEX (Indija) +0,09%
 
 
 
Evropske berze čitav današnji dan provele su u crvenoj zoni. Sa nestrpljenjem se očekuje reakcija evropskih banaka u pogledu smanjenja kamatnih stopa. Naime, od Evropske centralne banke, kao i od Centralnih banaka Velike Britanije i Švedske očekuje se da u četvrtak smanje kamatne stope.
Najveći gubitnici su naftni i sektor automobilske industrije. Prvi je na gubitku zbog daljeg pada cene nafte, a drugi zbog veoma loših poslovnih rezultata gotovo svih automobilskih kompanija u svetu (pad Prihoda od prodaje u novebmru u proseku za 35-40%).
 
 
Promene najvažnijih berzanskih index-a oko 16:00h:
 
    FTSE100 (London) -1,12%
    DAX (Frankfurt) -2,25%
    CAC40 (Pariz) -2,49%
 


Wall Street: Loši makroekonosmki pokazatelji obaraju cene akcija
Nakon objave lošijih od očekivanih makroekonomskih pokazatelja za mesec novembar (pad uslužne delatnosti, pad nepoizovodnog sektora, projekcija povećanja nezaposlenosti, projekcija da će potrošnja za Božićne praznike biti za 3,5% manja od 2007. godine..) pad cena akcija bio je neminovan.
 
Na samom otvaranju trgovanja na Wall Street-u index-i su ušli crvenu zonu.
 
Pored toga, investitori nestrpljivo iščekuju dalje poteze Vlade SAD-a vezane za automobilsku industriju, zvanični izveštaj o broju nezaposlenih i dalje smanjenje kamatne stope od strane FED-a.
 
 
 
Promene vrednost najvažnijih berzanskin index-a oko 16:30h:
 
    DJIA -1,29%
    NASDAQ -1,02%
    S&P500 -1,41%.
 
 
 


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta