Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Računari „režu” čelik

„Sloboda” instalirala 12 mašina za obradu metala po KNK tehnologiji

„Sloboda”: kompjuterizovana mašina sa osam osa (Foto G. Otašević) Čačak – Kompanija „Sloboda” opremila je i pustila u rad novi pogon za obradu metala, gde je instalirano 12 najsavremenijih mašina sa kompjuterskom numeričkom kontrolom (KNK). Ova tehnologija omogućava da mašine, od kojih neke imaju pet ili čak osam osa, kontinuirano obave do tri operacije na komadu, po zadatim parametrima.

U najvećoj od njih, elektronska ruka, u zaštićenoj kabini sa penom koja ima ekran, prenosi komad sa jedne operacije na drugu, uz kontrolu majstora pored komandne table.

– Reč je o mašinama koje, zbog višenamenskih svojstava, nije lako kupiti. One su roba pod posebnom kontrolom. Sedam ovih mašina nabavili smo u Južnoj Koreji, a šest u Nemačkoj, plativši ukupno 2.150.000 evra bez PDV-a. Dopremljene su u novembru, instalirano je i pušteno u rad 12, dok je trinaesta vraćena na testiranje u Sloveniju, da bi se dokazala tehnologija – kaže za „Politiku” inženjer Radomir Ljujić, generalni direktor kompanije „Sloboda” u Čačku.

Poslednja reč tehnike u ovoj oblasti postavljena je u polusrušenoj hali, čije su jedno krilo NATO bombe pre deset godina sravnile sa zemljom. KNK mašine predstavljaju najznačajnije obnavljanje u metalskoj industriji Čačka za dve poslednje decenije i znak uspona fabrike koja će, u ovoj i idućoj godini zajedno, investirati 10 miliona dolara svog novca u novu opremu. Dosadašnju normu od 30 minuta za obradu komada kompjuterizovane mašine svele su na samo 160 sekundi.

– Ove godine imali smo ugovoren izvoz od 40 miliona dolara, ali je, zbog nedostatka kapaciteta, realizovano samo 15 miliona. Neispunjene ugovore prenosimo u narednu godinu. Silno vreme izgubili smo i zbog promene zakona o urbanizmu, jer je veoma teško dobiti dozvolu za gradnju čak i na mestu gde je već postojao objekat, porušen u bombardovanju – veli Ljujić.

On tvrdi da ova fabrika municije sledeće godine neće kasniti u isporukama, očekujući nove ugovore:

– Jedan ugovor od 10 miliona dolara sa kupcem iz Libije dugo čeka na odobrenje naših vlasti. Mi stvarno ne razumemo zašto se kod nas neki legalni poslovi otežu zarad tuđih interesa. S druge strane, već nekoliko godina nemamo skoro nikakve porudžbine od našeg Ministarstva odbrane. Ovogodišnja, recimo, vredi tek 70 miliona dinara. Jedini način da se izađe iz krize jeste povećanje proizvodnje, sve ostalo su priče za decu – tvrdi direktor „Slobode”.

Izvoz iz čačanske fabrike nekad je bio usmeren gotovo isključivo ka Iraku, a danas municija svih kalibara do 155 milimetara ima kupce širom sveta, od Filipina do Čilea. Proizvodi se za kupce iz SAD, Kanade, Azije, Evrope, Bliskog istoka, Afrike... Zbog obimnih poslova, kompanija sa 1.500 zaposlenih radi u dve smene, a praznovaće samo 1, 2. i 7. januara.

– Ove godine napustilo nas je 187 radnika, uz socijalni program, ali smo zaposlili 99 novih, mlađih od 30 godina. Trenutno, kompaniji nedostaje oko 200 radnika i to rešavamo na dva načina, ili prekovremenim radom ili preuzimanjem zaposlenih iz „Slobodine” fabrike aparata za domaćinstvo koja nema posla. Ovih dana, od „Aparata” smo preuzeli 33 zaposlena po principu rada kod drugog poslodavca, a još 35 tražićemo u januaru – rekao nam je Ljujić.



Država nije izmirila dugovanja prema veterinarima

Beograd - Veterinarska komora Srbije zatražila je juče da država hitno izmiri dugovanja prema veterinarskim organizacijama koje su učestvovale u realizaciji Programa mera zdravstvene zaštite životinja. U saopštenju se ističe da su veterinarske ogranizacije zbog dugovanja dovedene u „bezizlaznu situaciju“, odnosno da je u pitanje dovedeno funkcionisanje veterinarskog sistema i egzistencija zaposlenih u veterinarskim organizacijama, kojih ima oko 10.000


„Sve poslove predviđene Programom obavili smo i u predviđenim rokovima, za dostavljene račune Ministarstvu poljoprivrede platili porez na dodatnu vrednost, a država nije izvršila svoje obaveze prema većini veterinarskih organizacija od jula 2008. godine“, navodi se u saopštenju. Kako je naglašeno, takva situacija može imati nesagledive negativne posledice po stanovništvo, državu, stočarstvo i prehrambenu industriju, jer zbog nemogućnosti nabavke lekova, vakcina, opreme, ali i goriva za izlazak na teren, može doći do pojave zaraznih bolesti koje će ugroziti zdravlje ljudi i životinja i zabrane izvoza životnih namirnica poreklom iz Srbije. Iz Veterinarske komore podsećaju i da je budžetom za 2009. za Upravu za veterinu predviđeno 1,3 milijarde dinara, odnosno 50 odsto manje sredstava nego ove godine, zbog čega veterinarske organizacije neće biti u mogućnosti da preduzmu sve mere za otkrivanje, sprečavanje pojavljivanja, suzbijanje i iskorevnjivanje zaraznih bolesti.



Mataruška i Bogutovačka banja u februaru na aukciji

Agencija za privatizaciju objavila je da će prirodno lečilište i odmaralište Mataruška i Bogutovačka banja biti ponuđene na prodaju na aukciji 20. februara 2009, po početnoj ceni od 187,3 miliona dinara



Kako je objavljeno u oglasu dnevnom listu Politika, rok za podnošenje prijava je 12. februar, a procenjena vrednost 70 odsto kapitala je 780,5 miliona dinara.

Budući vlasnik biće obavezan da investira najmanje 208,3 miliona dinara, a depozit za učešće na aukciji iznosi 93,7 miliona dinara.
Najvažniji objekti su zgrada hotela Termal, Mineral, Žiča, restoran Jugoslavija, zgrada starog kupatila, Depadans Mineral i picerija Kapica.
To preduzeće zapošljava 146 radnika, a prema podacima Agencije za privatizaciju, u 2007. ostvarila je prihode od 125,7 miliona dinara, a rashodi su bili 160,3 miliona dinara.
Mataruška banja se nalazi na osam kilometara od Kraljeva, bogata je izvorima mineralne vode temperature bogate sumporom. Bogutovačka banja je 23 kilometara udaljena od Kraljeva i ima mineralnu vodu bogatu silicijumskom kiselinom, radioaktivnim elementima i sumpor-vodonikom.



Turska hoće da gradi autoput do Jadrana

Na nedavnom Balkanskom ekonomskom samitu iza kulisa zainteresovao sam najviše turske vlasti i investitore za gradnju autoputa ka Crnogorskom primorju, ali je ostalo da naša politička elita pokaže sluh za to - kaže u intervjuu za „Blic” Sulejman Ugljanin, srpski ministar bez portfelja, odgovoran za rad Kancelarije za održivi razvoj i borbu protiv siromaštva




- Sa predstavnicima Privredne komore Srbije istakli smo naše komparativne prednosti u odnosu na druge zemlje Balkana. Razvijene evropske zemlje u Istanbulu otvaraju kancelarije za privlačenje turskog kapitala. U tom smislu mi moramo postaviti makar konzula za ekonomska pitanja - navodi ministar.
Srbija ima 49 opština koje su nerazvijene. Siromaštvo i nepovoljna migraciona kretanja su učinila da u nekima od njih nema nijednog sa fakultetskim obrazovanjem, u drugima je premija zarada od 100 evra. U takvoj situaciji, kako kaže ministar, postoje strahovi da ćemo imati štete od slobodne trgovine sa Turskom u kojoj inače ima mnogo sitnih bogataša sa kapitalom od oko milion evra. Treba privući te ljude da pronađu svoj interes i da ulože u našu zemlju svoj kapital. Turski privrednici ulažu svoj kapital u Bugarsku i u Rumuniju i zapošljavaju hiljade ljudi. Ako Srbija ne otvori vrata, ostali će je zaobići.
- O tome da je turska strana zainteresovana da gradi autoput ka Crnogorskom primorju razgovarao sam sa predsednikom Borisom Tadićem i dobio njegovu saglasnost. Ministri Mlađan Dinkić i Božidar Đelić su se složili takođe, pa sada tražimo zakonsku mogućnost i ekonomske modele kako da dovedemo turske investitore, da li da im damo koncesiju ili na neki drugi način.



Svetske berze: Oscilacije oko pređašnjih cena
AZIJA
 
 
Jučerašnje trgovanje na azijskim berzama proteklo je u oscilaciji vrednosti indexa oko pređašnjih vrednosti. Berze u Japanu , Hong Kongu i Indiji završile su trgovanje u plusu, dok je berza u Južnoj Koreji zabeležila pad berzanskih indexa.
 
Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na azijskim berzama:
    Hang Seng (H. Kong) +1,02%
    Nikkei225 (Tokio) +0,09%
    KOSPI (J.Koreja) -0,02%
    SENSEX (Bombai) +2,19%
 
 
 
EVROPA
 
Trgovanje na evropskim berzama juče je većim delom bilo u zelenoj zoni. Naime, najvažniji zapadnoevropski berzanski indexi jučerašnje trgovanje proveli su u plusu. Podstrek jučerašnjem trgovanju dao je rast cene nafte,  a kao posledica novih sukoba u pojasu Gaze čija posledica može bti manja isporuka nafte.
Primetno je da cene rastu uz smanjen promet, što je i karakteristika tržišta kapitala krajem godine.
 
Značajnije vesti iz Evrope:
- Velika Britanija- Oko 600.00 ljudi moglo bi iduće godine izgubiti posao u Velikoj Britaniji, čime bi 2009. godina postala najgora kada je u pitanju nezaposlenost još od 1991. godine, upozorili su kadrovski stručnjaci.
 
Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na zapadnoevopskim berzama: 
    FTSE 100 (London) +2,44%
    CAC 40 (Pariz) +0,47%
    DAX (Frankfurt) +1,63%.
 
 
WALL STREET
 
Nakog božićnih praznika jučerašnje trgovanje na Wall Street-u nije donelo veće promene. Naime, slično azijskim i evropskim berzama- indexi na Wall Street-u oscilirali su oko pređašnjih vrednosti uz smanjen promet. Ulagači kao da na kraju sumiruaju utiske o najtežoj godini nakon "Velike depresije" 30-tih godina. Od samog starta berzanski indexi otišli su u blagi minus i veći deo trgovanja proveli su u crvenoj zoni u kojoj su i završili trgovanje. Rast cene sirove nafte doprineo je rastu deonica sektora proizvođača nafte, što je davalo prodršku oslabljenim indexima.
 
Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u:  
    DJIA -0,37%
    NASDAQ -1,30%
    S&P500 -0,39%.
 
Robe- cene i promene vrednosti:
    - Nafta USD 40,02 po barelu, +6,13%
    - Zlato USD 875,30 za uncu, +0,47%
    - Srebro USD 10,81 za uncu, + 2,66%.
 
Zapažanja iz SAD:
- Kuvajt je odustao od zajedničkog ulaganja sa Dow Chemical-om. Vrednost ovog posla procenjivana je na USD 17,4 mlrd. Ova vest oborila je cenu akciaj Dow Chemical-a za 19% na najniži nivvo od 1991. godine. Cena akcija kompanije Rohm&Haas pala je za 25%, jer je Dow Chemical trebao za otkupi ovu kompaniju za USD 15,3 mlrd. Investitori strahuju da nakon odustajanja Kuvajta, Dow Chemical neće imati sredstava da otkupi Rohm&Haas
- Veliki broj analitičara u SAD-u očekuje da će 2009. godina biti godina oporavka i smatraju da će početak 2009. godine takođe biti pun loših makroekonosmkih pokazatelja, ali da nakon toga sledi oporavak. Koliko će trajati "loš deo 2009. godine" još se ne usuđuju da kažu
- Nekoliko Hedge fondova i "privatnih preduzetnika" zainteresovana je da kupi IndyMac Bancorp (IndyMac ima Aktivu od USD 32 mlrd i poseduje 33 filijale)
-  Moody`s procenjuje da je 33 od 50 američkih saveznih država u recesiji, dok je većina ostalih blizu iste
- Do kraja marta SAD će se smanjiti za još 4 posto BDP-a na godišnjem nivou, procenjuje IHS Global Insight, konsultantska kuća iz Lexingtona u Massachusettsu. U drugom tromesečju 2009. godine, stopa opadanja SAD usporiće se na 1%, smatra Global Insight. SAD će zatim rasti za 1% u trećem tromesečju, i za 2 do 3 posto u četvrtom kvartalu 2009. godine.

 
 
 
Vest iz sveta:
- Čeličnu industriju u 2009. čeka najmanje 10% pad proizvodnje, najveći godišnji pad u preko 60 godina, a povratak proizvodnje na nivo iz 2007. godine ne očekuje se još najmanje četiri godine, piše The Financial Times
 
 
 
 


Parliament adopts 2009 budget
The Serbian parliament on Monday adopted the government's draft budget for next year 90 minutes before the deadline.

The bill was passed at the eleventh hour, after MPs wrangled throughout the day, with the opposition in the end dropping their proposed amendments.

This allowed the debate and voting to complete before the midnight deadline. 150 MPs were present; 129 voted in favor, while 21 were against.

The Radicals and the Serb Progressives (SNS) did not attend the voting.

Serbia's new budget envisages RSD 698.7bn of income, and expenditure of RSD 748.3bn, bringing the deficit to RSD 49.6bn.

This morning, the debate on the remaining amendments continued, but the adoption of the budget was far from certain because of the large number of amendments and the bickering between parties that has replaced discussion of the budget in parliament in the last several days.

However, Prime Minister Mirko Cvetković said last night that he still hoped that the budget will be adopted before the legal deadline expires.

Parliamentary Speaker Slavica Đukić-Dejanović called on MPs to be constructive and to work responsibly in order to vote on the budget, adding that consultations will continue with party leaders.

“The work dynamics are very slow. It will be very hard with this speed of work, but I am an optimist and I also want to say, in the interest of the Serbian people, that we will finish the job, but it will be hard to do so within the legal timeframe, which ends at midnight,” she said.

“I will use this opportunity to point out the great damage and consequences to the citizens in the case that the budget is not adopted. All development programs, economic development, and the quality of life we stood for in the pre-election campaign, will not be possible without passing the law for the new budget in the same way it was adopted,” Đukić-Dejanović said.

The Serb Radical Party, SRS, said this morning that it would not refrain from debating all 150 of its proposed amendments.

“The Serb Radical Party will not withdraw its amendments. We did not proposed them just to withdraw them,” deputy party leader and whip Dragan Todorović said.

“The budget was put at risk because the government was 40 days late, it was supports to pass the budget on November 1, and to have it in parliament by December 1, and then everything would have gone about in a normal fashion,” he said.


PM: Talks with unions to continue

The government and employers' associations will continue talks with worker unions regarding the implementation of an earlier signed collective agreement.

Prime Minister Mirko Cvetković said that the talks would continue today, and that they will be headed by Labor Minister Rasim Ljajić, though the prime minister will probably be in attendance as well.

Cvetković said that the government does not want to take its signature off the agreement with the workers and employers, but wants the implementation of the collective agreement to be postponed until the international economic crisis passes.

At a meeting of the Social-Economic Council on Friday the government proposed that the collective agreement be postponed for a period of in between six and 12 months.

Worker union officials, however, have threatened that they will organize strikes on January 1 if this happens, while the employers’ organizations have proposed that the agreement’s implementation be postponed for a year because of the financial crisis.

At the same time, Employers’ Association and Social-Economic Council President Stevan Avramović claims that they have left the talks and will not be attending new consultations if they are called.



‘Punto’ parts arriving from abroad

It has become increasingly certain that about 15,000 of spare parts for ‘Punto’ shall continue arriving by trains from Italy since domestic contractors of former ‘Zastava cars’ do not have either the money or the wish to participate in the deal of the century!

Although even 15 percent of the spare parts production would secure 1,500 new jobs, domestic spare parts manufacturers are waiting that the Italians send them not only the official invitation for cooperation but spare parts drawings as well. So apart from the contractors from Italy, parts from Croatia and Slovenia shall be arriving to Kragujevac as well since unlike here, the factories in the region have been preparing themselves for over a year to get the ‘Fiat’ certificate. Presently about 3,000 suppliers are working for Italian ‘Fiat’. As per the agreement, they shall bring about 15 of their biggest suppliers to Serbia. The message from Kragujevac is that they shall need at least another 100 domestic suppliers. It is very likely that they shall not find them.



Promena vrednosti indexa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) 0,93% close
CROBEX (Zagreb) -2,08% close
SBI20 (Ljubljana) 1,84% close
BIRS (Banjaluka) 0,37% close
MBI10 (Skoplje) 2,89% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 1,25% open
CAC 40 (Pariz) 0,70% open
DAX (Frankfurt) 2,24% open
ATX (Beč) -0,62% open
SMI (Cirih) 1,39% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 1,29% open
SOFIX (Sofija) 0,00% close
BET (Bukurešt)   /   close
RTSI (Moskva)   /   open
BUX (Budimpešta) 0,26% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -0,65% close
Nikkei225 (Tokio) 1,28% close
KOSPI (J.Koreja) 0,62% close
SENSEX (Bombai) 1,92% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) 0,28% open
NASDAQ (Njujork) 0,62% open
S&P 500 (Njujork) 0,30% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta