Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ipak manji budžet
Gubitak na carinama država računa da nadomesti povećanjem akciza i prihoda od dividendi javnih kompanija, ali i uštedama na troškovima ministarstava

Skresana poljoprivreda Foto Beta Vlada Srbije i resorno Ministarstvo finansija prošle noći hvatali su poslednji voz završavajući novi nacrt budžeta, kako bi danas bio usvojen i prosleđen parlamentu.

Posle dogovora da se Prelazni trgovinski sporazum sa Evropskom unijom ipak primenjuje od 1. januara (što bi prihode od carina prvobitno projektovane na 71,8 milijardi dinara umanjilo prema nekim procenama za 150 miliona evra), prema poslednjim informacijama, ukupni budžetski prihodi svedeni su sa pre nedelju dana planiranih 714,9 milijardi na 698,7 milijardi dinara. Međutim, juče oko 17 časova rashodi su još kresani,kako budžetski deficit ne bi premašio sa MMF-om dogovorenih 1,5 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Procenjeni gubitak na carinama, kako saznajemo ,država računa da nadomesti povećanjem akciza, uvećanim budžetskim prihodom od dividendi javnih preduzeća, ali i dodatnim smanjenjem troškova budžetskih korisnika.

Tako su u toku jučerašnjeg dana, prema preksinoć postignutom dogovoru, svi budžetski korisnici Ministarstvu finansija prosledili svoje predloge, neki i po nekoliko verzija, za smanjenje svojih fondova, o čemu su, istina,nerado javno govorili. Kako se na zakonom utvrđenim obavezama ne može štedeti, većina budžetskih korisnika morala je da zakine na sebi – na materijalnim troškovima. Tako je, recimo, kabinet premijera svoj budžet skinuo sa 67 na 60 miliona dinara, a Ministarstvo poljoprivrede za oko 900 miliona dinara smanjenjem svojih, alii izdataka uprava i inspektorata u sastavu Ministarstva. Neki troškovi unutar budžeta, poput budžetske podrške nekim projektima, smanjeni su uz očekivanje da će se pokriti donacijama iz makrofinansijske pomoći Evropske unije, koju Srbija očekuje u idućoj godini.

Istina, neki korisnici novca iz republičke kase dobiće i više nego što je prvobitno predviđeno. Vojvodiniće Republika, ipak, usmeriti sedam odsto budžeta, koliko joj po Ustavu i zakonu pripada. Čak i nešto više, tačnije ukupno oko 67 milijardi dinara. Tako su se bar ove nedelje dogovorili republički i pokrajinski premijer Mirko Cvetković i Bojan Pajtić.

Reč je o 35 milijardi dinara transfera iz budžeta i još 90 odsto od prodaje NIS-a, kako nam je objašnjeno ukabinetu premijera Cvetkovića.

Jučerašnji odgovor poslanika Balinta Pastora iz Saveza vojvođanskih Mađara, stranke koja je pokrenula ovo pitanje, na dogovor premijera bio je: „Ako je tako, glasaćemo za budžet”.

Dok je ostatak opozicije, očekivano, naoštren na vlast zbog kašnjenja budžeta, poslanici vladajuće koalicije smiruju strasti i puni su, bar u izjavama novinarima, razumevanja za vladu koja radi u delikatnim okolnostima. Procenjuju da će biti dovoljno vremena za razmatranje amandmana ida će budžet biti usvojen do kraja godine. Posle najave predsednice parlamenta Slavice Đukić-Dejanović da bi rasprava o budžetu mogla da počne 11. decembra, šef poslaničke grupe SPS-JS Branko Ružić demantuje da povodom budžeta postoji raskol u vladi:

„Nema neslaganja u vladajućoj koaliciji. Ekonomski i finansijski ambijent u kome se država našla je takav daiziskuje više energije da bi se došlo do kompromisnog rešenja.Svi resorni ministri i ministarstva žele da zadovolje svoje potrebe u budžetu, ali je potrebno da vlada kao izvršni organ donese odluku o tome kako će on biti strukturiran”, naglasio je Ružić i dodao da je stoga „bilo potrebno malo više vremena”.

U svakom slučaju, raskorak između želja, stvarnih potreba i realnih mogućnosti prilikom kreiranja budžeta za 2009. godinubio je veći nego ikada do sada i utrošio je više energije nego i jedan do sada.
 


Dinar nastavio da jača

NBS juče kupila 6,3 miliona evra po kursu od 86 dinara za evro

Dinar je nastavio da jača.Narodna banka Srbije juče je na dva Sastanka međubankarskog deviznog tržišta kupila ukupno 6,3 miliona evra po kursu od 86 dinara za evro. Kako je saopšteno iz NBS, indikativni kurs za danas, formiran na osnovu trgovine na deviznom tržištu, iznosi 86,38 dinara za evro, a poslednje kotacije na zatvaranju tržišta bile su na nivou od 86,16 dinara za evro.

Srpska valuta rasteposle devet dana pada, a samo juče porasla je 2,3 odsto. Obrt na deviznom tržištu kada se NBS pojavljuje u ulozi kupca, a ne samo prodavca iznenadio je one koji su očekivali da će evro dostići 100 dinara do kraja godine.

Nacionalna valuta je samo od 25. novembra prema evru ukupno oslabila 4,4 odsto. NBS je u novembru i oktobru prodala 626 miliona evra na međubankarskom deviznom tržištu da bi sprečila prevelike dnevne oscilacije kursa i povećala likvidnost tržišta, a u ovom mesecu 80 miliona evra.


Evro pada na 86,26
Od 25. novembra dinar je prema evru ukupno oslabio 4,4 odsto



Guverner NBS Radovan Jelašić najavio je da će početkom sledeće nedelje biti uvedeno više mera za jačanje dinara, među kojima je povećanje obavezne rezerve koju banke moraju da drže u dinarima sa 20 na 40 odsto. Na taj način će iz opticaja biti povučeno dinara u vrednosti oko 700 miliona evra, što će povećati likvidnost na deviznom tržištu.
- Mere NBS su usmerene pre svega na povećanje likvidnosti deviznog međubankarskog tržišta i stabilizaciju kursa dinara. Dobri efekti su da će povećana devizna likvidnost banaka sigurno uticati na oporavak kursa dinara - kaže Draginja Đurić, predsednica Izvršnog odbora „Banke Inteza”.
Ove godine evro je bio najslabiji 7. avgusta kada je njegov srednji kurs bio 75,7543 dinara.


„Alpina“ sad traži 12 miliona evra za raskid ugovora
Austrijski konzorcijum „Alpina-Por“ prvo je tražio od Srbije 30 miliona evra na ime odštete zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju autoputa Horgoš-Požega. Sada su tu sumu spustili na 12 miliona, ali mi nećemo dati više od tri miliona evra. Ipak, treba znati da nijednoj strani nije u interesu da ide na arbitražu u Pariz, kaže u intervjuu za „Blic“ Milutin Mrkonjić, ministar za infrastrukturu
 
 

Zašto ne ići na arbitražu kada konzorcijum nije ispunio uslove iz ugovora?


- Prvo, zbog gubitka vremena. Deo autoputa je već trebalo da bude gotov, a mi ništa nismo uradili. Izgubili smo celu sezonu. Drugo, mi uzimamo kredite od Svetske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke, a one bi bile u komisiji. Kako bi od njih mogli da očekujemo da nam daju kredite kad smo na arbitraži. Treće, ne sećam se kada smo dobili neku arbitražu. Ne zato što nismo bili u pravu, već zato što smo aljkavi.

Pa, da li je Vlada Srbije jedinstvena po tom pitanju?
- Apsolutno jedinstvena.

Ali ministar Oliver Dulić je pre dva dana izjavio da bi trebalo ići na arbitražu?!
- To neću da komentarišem. Znam samo da Srbija mora da postigne dogovor sa „Alpina-Porom“ i da je to zvaničan stav Vlade. S druge strane, mislim da ćemo naći rešenje sa koncesionarom. Oni su korektni.

Kako korektni? Nisu dali bankarsku garanciju u propisanom roku.
- Pa da, nisu je dali.

Idanas se kriju aneksi ugovora.
- Ne kriju se. Svi mogu da dođu u ministarstvo i dobiće ih na uvid. Evo, baš je Verica Barać najavila svoj dolazak u četvrtak, kada se vrati iz Čačka.

Da li je tačno da su neki srpski biznismeni suvlasnici „Alpine“?
- Ne. U toj kompaniji 80 odsto akcija je u vlasništvu preduzeća SFF, a 20 odsto „Alute“. Nijednog dinara nekog biznismena iz Srbije nema u „Alpini“.

Ko će finansirati izgradnju autoputa Horgoš-Požega?
- Republika Srbija.

Od čega?
- U Srbiju je od 5. oktobra 2.000. godine ušlo 55 milijardi evra, a za autoput je potrebno oko 1,6 milijardi. To je realno.

A koliko je realno da u ovoj finansijskoj krizi bude završen koridor 10?
- Koridor 10 probija finansijsku krizu i nema veze sa njom. Sigurno će biti završen za dve i po godine. Koridor 10 je jedini put Srbije u Evropu. Završićemo ga pre Rumunije i Bugarske kako bi tranzitni saobraćaj išao preko Srbije. Obećavam to.

Čime to garantujete?
- Čvrsto garantujem da će biti završen u tom roku. Oko 200 miliona evra biće izdvojeno iz državnog budžeta, što mi je malopre potvrdio i premijer Cvetković. Ostalo ćemo finansirati iz kredita i nema nikakve sumnje da ćemo ih dobiti.

Deo obilaznice je završen, ali to je samo deo posla. Kada će početi da se gradi onaj deo od Dobanovaca do autoputa Zagreb-Beograd i od Orlovače do autoputa ka Nišu?
- Već se radi na delu obilaznice od Orlovače ka Nišu. Prvi objekat je most i u toku su pripreme za realizaciju tog projekta. Što se tiče dela od Dobanovaca, moramo da sačekamo eksproprijaciju. Očekujemo da će biti završena za dva meseca. Za taj deo obilaznice već je ratifikovan kredit od 115 miliona evra.

Most Gazela u Beogradu jedva izdržava postojeći saobraćaj od 160.000 automobila dnevno. Već su odobreni i ratifikovani krediti. Kad će da počne rekonstrukcija?
- Mi možemo već danas da damo nalog za početak radova, ali prvo grad mora da iseli romske porodice iz naselja ispod Gazele. To je političko pitanje, jer rekonstrukciju možemo da uradimo i bez toga. Međutim, i iz Svetske banke su dolazili i tražili da taj problem rešimo.

Gradonačelnik Beograda je nedavno izjavio za „Blic“ da bi po njemu prvo trebalo da se završi most na Savi, pa onda da se krene u rekonstrukciju Gazele?
- Bilo bi glupo čekati da se taj most sagradi. Rok za njegovu izgradnju je tri godine, ali ko zna koliko će to da traje. Gazela ne može da čeka.

Iznenadili ste mnoge, pa i Dragana Đilasa kad ste izjavili da će Beograd dobiti dve linije metroa u roku od šest godina. Da li ostajete pri tome?
- Naravno. To je nacionalni prioritet broj tri. Takvu odluku doneo je na moj predlog Nacionalni savet za infrastrukturu, koji je oformio Boris Tadić. U njemu sede ministri. O tome više nema nikakve dileme.

Da li to garantujete?
- Garantujem da ćemo u roku od šest godina dobiti dve linije metroa od 14 kilometara. Prva će biti gotova za četiri godine. Već je za to ostavljen prostor kod Vukovog spomenika i u „Prokopu“.

U gradu smatraju da je to nerealno i da je za Beograd bolje rešenje laki šinski metro.
- Laki šinski metro ne postoji, to su, po meni, tramvaji. Metro je samo jedan, a to je podzemno spuštanje saobraćaja u centru grada. Ovo je konačna odluka. Formirana je i radna grupa u kojoj sedi i Dragan Đilas, koji će zbog toga da ide i u Rusiju. Kod nas je trenutno direktor ruskog metroa i sa njim će biti razgovora o tome.

Ko će to da finansira?
- Država iz budžeta, iz kredita i predpristupnih fondova Evropske unije. Koštaće milijardu i sto miliona evra.

Zašto država? Zar to nije beogradski problem?
- Zato što je metro tehnološka novina u Srbiji.

Kada će početi radovi?
- Očekujemo da će to biti početkom marta sledeće godine. Prvi objekat biće metro most preko Save i koštaće oko 40 miliona evra.

Šta je sa izgradnjom nove železničke stanice „Prokop“? Trebalo je da počne pre mesec i po dana.
- Smenili su direktora „Železnica“ Milanka Šarančića, pa je sve stalo.

Kad očekujete da će početi gradnja?
- Kada se uhoda novi direktor.

Kada?
- U ponedeljak se on vraća s puta. Tada ćemo sesti za sto i o svemu se dogovoriti.
Da li će biti gotov do aprila 2009. godine, kako ste i obećali?
- Izgubili smo mnogo vremena. Očekujem da će biti završen za 18 meseci, počevši od danas.


Novi pohod Tigra na svetsko tržište
Pirot - Korporacija Tigar iz Pirota pustila je juče u rad najveću i najsavremeniju fabriku gumene obuće u Evropi, u koju je uloženo 17,6 miliona evra. Investitor je Korporacija Tigar i finansijska institucija iz Nemačke DEG koja je za ovaj projekat odobrila dugoročni investicioni kredit u iznosu od sedam miliona evra


- Ovo je dokaz uspešne politike koju menadžment Tigra dugoročno sprovodi, a to je da se iz krize ne izlazi recesijom, već ulaganjem u nove poslove. Prepoznali smo prostore na kojima možemo da se borimo sada i ubuduće, i smatramo da imamo dobru šansu da svojim proizvodima obezbedimo veći udeo na tržištu. Ovaj projekat predstavlja dobar primer zajedničkog delovanja kompanije, njenih vlasnika, zaposlenih i menadžmenta, države i finansijskih institucija. Fabrika obuće proizvodi najsofisticiraniju gumenu obuću, sertifikovanu u zemljama EU i Kanade, namenjenu prevashodno izvozu ali i domaćem tržištu - izjavio je predsednik Korporacije Tigar Dragan Nikolić i dodao da će kompletan projekat biti realizovan u junu 2009. godine kada će se ostvariti planirani kapacitet od četiri miliona pari obuće godišnje.

Ministar za NIP Verica Kalanović naglasila je da je ovo jedna od najvećih fabrika koja proizvodi gumenu obuću.

- Ulaganjem u novu fabriku u vreme finansijske krize šaljemo poruku da su investicije jedini način da se iz krize izađe. To je istovremeno i poziv upućen onim investitorima koji razmišljaju gde mogu da se stacioniraju i da dođu u Srbiju koja je dobar domaćin. Ovo je i dokaz da se firme iz Srbije mogu uhvatiti u koštac sa fabrikama u Evropi i da se uključe u evropsku utakmicu konkurentnosti - naglasila je Verica Kalanović.

Svečanosti u Tigru prisustvovali su i predstavnik DEG Hubertus Graf von Pletenberg, šef Odeljenja za ekonomsku saradnju u Nemačkoj ambasadi u Beogradu Brigit Singer Karter i predstavnici lokalne samouprave. Brigit Sinbger Karter je rekla da Nemačka i Srbija sarađuju u mnogim oblastima i da Nemačka pomaže Srbiji na putu ka Evropskoj uniji. „Od 2000. godine do sada mi smo Srbiji kroz razne vrste pomoći odobrili oko 700 miliona evra, deo je kroz kredite, a deo kroz bespovratne pomoći“, rekla je ona.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta