Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Najviše za plate, penzije i socijalu
Država će, prema predlogu budžeta koji je vlada juče jednoglasno usvojila, iduće godine prihodovati 698,7, a potrošiti 748,3 milijardi dinara. Deficit od 49,6 milijardi dinara pokrivaće se privatizacionim prihodima i kreditima
– Vlada Srbije konačno je, i to jednoglasno, usvojila predlog budžeta za narednu godinu, kojim niko nije zadovoljan. A kad većina nije zadovoljna to znači da se država ponašala odgovorno i da je budžet veoma restriktivan. Stoga sam ja, za razliku od većine, veoma zadovoljna.

To je izjavila ministarka finansija Diana Dragutinović, na jučerašnjoj konferenciji za novinare, posle usvajanja budžeta za narednu godinu, a dok je još trajala sednica vlade na kojoj je bilo oko šezdeset tačaka dnevnog reda.

Uz konstataciju da će i manji prihodi, rashodi i deficit doneti smanjenje ukupne javne potrošnje za oko dva odsto – na 43 procenta bruto domaćeg proizvoda ministarka je pred novinarima delimično raspakovala knjigu prihoda i izdataka: država računa da će iduće godine prihodovati 698,7 a potrošiti 748,3 milijardi dinara.

Deficit od 49,6 milijardi dinara i otplata duga, znači ukupno 92,4 milijarde dinara, pokriće se sa 50 milijardi privatizacionih prihoda, zaduživanjem (u zemlji 13,23 i inostranstvu sedam milijardi) i trošenjem 22,1 milijarde dinara iz depozita Republike.

Čak 91 odsto ukupnih budžetskih izdataka – 686,5 milijardi dinara biće potrošeno na tekuće rashode: za plate zaposlenih 188,4, kupovinu robe i usluga (računi za vodu, struju, telefone, specijalizovane usluge, službena putovanja) – 45,8, otplatu kamata 24, subvencije 41, transfere opštinama i pokrajinama – 73,6, dotacije organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja – 233,3, socijalnu zaštitu iz budžeta 72 i ostale stavke – 8,4 milijarde dinara. Za kapitalne rashode namenjeno je 40,4, a za budžetske pozajmice – 21,5 milijardi dinara. Ili jasnije, kako je objasnila Dragutinović, oko 70 odsto budžeta otići će na plate, penzije i socijalna davanja.



Ministarka finansija zadovoljna restriktivnim budžetom (Foto D. Jelen)Prema objašnjenju ministarke Dragutinović, plate iz budžeta za oko 260.000 zaposlenih moći će da rastu do nivoa planirane inflacije, a politika zarada i zapošljavanja, za koju se opredelila vlada, važiće i za lokalnu samoupravu i javna preduzeća. Takođe, ovaj budžet ne podrazumeva, kako je rekla, primenu proširenog dejstva Opšteg kolektivnog ugovora.

Subvencije (komunalnim preduzećima, poljoprivredi, železnici i neprivatizovanim društvenim preduzećima) biće manje za 15 odsto (umesto 48,5 iznosiće 41 milijardu dinara), a izdaci za materijalne troškove države zadržaće se na ovogodišnjem nivou, što znači da će realno pasti. Penzije za koje je iz budžeta namenjeno 177,6 milijardi, posle 10-procentnog povećanja s jeseni, ostaće na nivou s kraja 2008, a ako kriza potraje neće se menjati do kraja sledeće godine. Kapitalni izdaci će zadržati isto učešće u BDP, projekti Nacionalnog investicionog plana za koji je predviđeno oko 12 milijardi dinara, fokusiraće se na Koridor 10. Koridor 10, za koji je iz budžeta namenjeno oko 10 milijardi dinara, najvećim delom finansiraće se kreditima Svetske, Evropske investicione i Evropske banke za obnovu i razvoj, objasnila je Dragutinović.
 

Veće akcize

Akcize na derivate nafte, cigarete, pivo i kafu, kao i takse za registraciju automobila od Nove godine, kako vlada predlaže, biće uvećane.

Da bi pokrila budžetski gubitak zbog primene Prelaznog trgovinskog sporazuma sa Evropskom unijom, a usled manje naplate carina i PDV-a, sem očekivanog povećanja prihoda od dividendi javnih preduzeća, država se odlučila i za vanredno povećanje akciza.

Sem redovnog usklađivanja sa inflacijom, prema vladinom predlogu, akcize na dizel biće povećane za dodatnih pet, na benzin za dinar, na pivo za 1,5 dinara, a na kafu sa 30 na 40 odsto. U dogovoru sa duvanskom industrijom skočiće i akcize na cigarete, mimo Akcionog plana, najavila je Diana Dragutinović.

Što se tiče taksi za registraciju vozila, odluka je, po rečima ministarke odložena za sledeću sednicu vlade, zbog, kako je rekla „malih razmimoilaženja”.

Kako „Politika” saznaje iz kabineta potpredsednika Dinkića, na njegovu inicijativu, juče je sa dnevnog reda skinut predlog Ministarstva finansija da se, kako kaže ovaj izvor, „porez na registraciju automobila do 2000 kubika poveća tri puta”.

Da bi se izbegao udar na srednju klasu građana koja uglavnom ima vozni park iz ove kategorije, Dinkić je, kako nam je objašnjeno, predložio da se poveća ova dažbina za registraciju luksuznih vozila, jačih od 2000 kubika, aviona i glisera.
 


Ko može da koristi državne automobile

Vlada Srbije je juče, kao jednu od mera štednje, donela i uredbu kojom se propisuje ko će ubuduće moći da koristi službena kola i vozače.

Pravo na stalnu upotrebu službenog vozila sa vozačem imaće predsednici Republike, Narodne skupštine, Vlade, Ustavnog i Vrhovnog suda Srbije, potpredsednici parlamenta i Vlade i ministri, kao i sekretar Skupštine i generalni sekretari predsednika Republike i Vlade. Službena vozila, prema potrebi, na zahtev, moći će da koriste i izabrana, imenovana i postavljena lica i državni službenici u republičkim organima.



Paket zakona

Sem budžeta i finansijskih planova fondova obaveznog socijalnog osiguranja, vlada je juče usvojila i Memorandum o budžetu i ekonomskoj i fiskalnoj politici za narednu sa projekcijama za sledeće dve godine i predloge više zakona ili zakonskih izmena: o republičkim taksama i akcizama, carinskoj tarifi, kontroli državne pomoći, eksproprijaciji, krivičnom i parničnom postupku.



Inflacija do osam odsto

Bruto domaći proizvod u 2009. godini, prema novim vladinim projekcijama, na temelju kojih je urađen i budžet, realno će se uvećati za 3,5 odsto, a inflacija neće preći osam procenata.


Srbiji nuđen samo Južni tok
Gradnjom gasovoda Južni tok Srbija dobija šansu da dugoročno reši pitanje energetske stabilnosti i postane gasno energetsko čvorište na Balkanu

Izgradnjom gasovoda dugoročno će se rešiti pitanje energetske stabilnosti (Foto AFP) Paralelni pravac snabdevanja gasom gasovodom Južni tok, koji bi išao od ruskog grada Novorusijska ispod Crnog mora preko Bugarske, Srbija bi mogla dobiti za pet, a najkasnije do 31. decembra 2015. godine, potvrdio je pre dva dana Aleksej Miler, predsednik Upravnog odbora Gasproma, posle razgovora s predsednikom Srbije Borisom Tadićem.

Studija izvodljivosti koju za to vreme treba da završe ruski Gasprom i italijanski ENI od kojih je ideja o gradnji i potekla, ali i zemlje preko kojih gasovod treba da prođe, utvrdiće tačnu maršrutu, kapacitet kao finansijsku isplativost celog projekta.

Spekulacije da Rusija zbog svetske ekonomske krize i dalje samo „merka” ceo projekat, te da su velike šanse da od posla ništa ne bude, demantovao je sam Miler, najavljujući da ne postoje namere da se stvar stopira, i da će se do kraja godine i sa Srbijom potpisati ugovor koji će definisati gradnju gasovoda.

Izvesno je, međutim, da Srbija ni posle gradnje Južnog toka ne može računati na posebne ruske benefite kada je u pitanju cena gasa, jer Gasprom u ceo posao ulazi da zaradi, a ne da poklanja energent. I u ovom času kada Srbija takođe 100 odsto zavisi od uvoza ruskog gasa cena nije niža nego za ostale zemlje uvoznice. Cene gasa će se tako i ubuduće formirati u zavisnosti od kretanja cene sirove nafte i naftnih derivata na svetskoj berzi.

Činjenica je, međutim, da će gradnjom Južnog toka Srbija dobiti istorijsku šansu da dugoročno reši pitanje energetske stabilnosti i to u narednih 30 do 50 godina i postane gasno energetsko čvorište na Balkanu. Ono što nije manje važno jeste da bi Srbija kao tranzitna zemlja godišnje ubirala između 200 i 250 miliona dolara samo po osnovu tranzitne takse. Koliko tačno, zavisiće najviše od kapaciteta gasovoda koji je u ovom času zakucan na 10 milijardi kubika gasa, što je pet puta više nego što naša zemlja sada troši.

Procene su da bi ove količine mogle ići i na 15 do 20 milijardi kubika, što i nije bez osnova ako se zna da je planirano da do Bugarske stiže 30 milijardi kubika, da njima u ovom času ne treba više od četiri milijarde, te da 26 milijardi ostaje da se deli na Grčku i Srbiju. Pošto su potrebe Grčke znatno manje od srpskih, pre svega zbog zemalja koje Srbija treba dalje da snabdeva, nije preterivanje ako preko naše zemlje poteče i znatno više od prvobitnih 10 milijardi.

Prema svim dosadašnjim najavama, Južni tok će imati dva kraka. Prvi će ići na severozapad preko čitavog Balkanskog poluostrva, kako bi se njime mogao isporučivati gas ne samo u zemlje tog regiona, nego i na sever Italije i jug Nemačke. Drugi bi trebalo da prođe kroz Bugarsku i Grčku po dnu Jadranskog mora do juga Italije. Iz Srbije bi jedan krak išao ka Republici Srpskoj, dok bi gasovod dalje nastavio ka Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Mađarskoj, Austriji do Baumgartena – najvećeg sabirnog centra gasa u Evropi.

Gasprom planira da kompletna potrošnja prirodnog gasa u Srbiji ide Južnim tokom, što znači da mi, kada gasovod bude završen, nećemo dobijati više preko Mađarske, čime ćemo konačno izbeći plaćanje tranzitnih taksa koje su pet puta veće nego za ostale zemlje. Svetska cena je od dva do pet dolara na 1.000 kubika, a Mađarska Srbiji zaračunava 35 dolara.

Južni tok će kroz Srbiju proći u dužini od 500 kilometara.

Uz sva negodovanja lobista da ruski gas kojim će Gasprom snabdevati najveći deo Evrope ne nudi ni blizu toliku sigurnost kao „Nabuko”, konkurentni gasovod Južnom toku, te da se ovim gasovodom daje monopol Rusima, Francuskoj to nije smetalo da pored niza drugih zemalja članica Evropske unije poslednja za sada stavi paraf na posao sa Gaspromom, u želji da se upravo snabdeva ruskim gasom.

U ovom času Rusija 50 odsto svog gasa izvozi u zemlje Evropske unije. Procenat uvoza gasa iz Rusije se iz dana u dan povećava, a kao objašnjenje za to je da EU želi da uspostavi energetsko partnerstvo s Rusijom, što je način da obe strane osiguraju bezbedno snabdevanje.

Rusi, kako je potvrdio i Miler, vrlo mirno reaguju na mogućnost da „Nabuko”, čiju gradnju zagovaraju SAD, postane konkurentan Južnom toku, i dodaju da je pravo svakog da gradi gasovod, a da Evropljani imaju pravo na izbor izvora gasa.

Protivnici ruskog energetskog monopola u Srbiji, čiji je glavni argument da je naša zemlja „na tacni” imala i „Nabuko”, a izabrala Južni tok, kao da prenebregavaju činjenicu da Srbija nikada nije bila viđena u ovom projektu. NIS je svojevremeno čak u dva navrata pokušao da razgovora da „Nabuko” položi cevi i preko Srbije, a potom dalje u Hrvatsku i Austriju, ali je oba puta odbijen. Problem „Nabuka” jeste i što u samoj Turskoj odakle je gas ovim gasovodom trebalo da poteče u Evropu nema dovoljno ovog energenta, a i Turska je samo tranzitna zemlja.

Dovoljne količine „Nabuko” bi obezbedio pod uslovom da se u njega ulije gas ne samo iz Azerbejdžana, nego i iz zemalja centralne Azije.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta