Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Narodna banka podiže dinar
Monetarni odbor juče je povećao dinarsku obaveznu rezervu banaka u NBS sa 20 na 40 odsto, dok referentna kamata ostaje 17,75 odsto
 

Dinarska obavezna rezerva koju poslovne banke drže u centralnoj banci od juče je povećana sa 20 na 40 odsto, a referentna kamatna stopa ostaje 17,75 odsto, odlučio je Monetarni odbor. Tim potezom biće povećana devizna likvidnost banaka, a istovremeno će biti povučen iz opticaja višak dinara u vrednosti od oko 700 miliona evra. To će, kako ističe Narodna banka, pozitivno uticati na stabilnost cena i nacionalne valute. NBS je navedenim merama obezbedila i da devize, koje će vratiti bankama, ne odu u inostranstvo, već da ostanu u Srbiji.
Izmenama Odluke o obaveznoj rezervi banaka kod NBS predviđeno je da osnovicu za obračun dinarske i devizne obavezne rezerve (obaveze po osnovu depozita i kredita iz inostranstva i devizne subordinirane obaveze) čini prosečno dnevno knjigovodstveno stanje tih dinarskih i deviznih obaveza u septembru 2008. godine.

Taj način obračuna obaveznih rezervi primenjivaće se, kako ističe NBS, izuzetno, počev od obračunskog perioda 18. decembar 2008 – 17. januar 2009. pa zaključno sa periodom 18. maj 2009 – 17. jun 2009. Novi način obračuna obavezne rezerve, kako ukazuje NBS, doprineće da višak oslobođene devizne likvidnosti ostane u bankarskom sektoru Srbije, umesto da se koristi za razduživanje banaka u inostranstvu ili za smanjenje depozita iz inostranstva.

Narodna banka je donela i odluku, koja će važiti od 31. januara 2009, da smanji neto otvorenu poziciju banaka sa sadašnjih 20 na svega 10 odsto, kako bi se one manje izlagale riziku od kretanja kursa.

Dinar je počeo da jača već nakon što je guverner najavio nove mere u četvrtak, a sudeći po kursu po kome se juče trgovalo do popodnevnih sati od 85,4 dinara za evro, dinar će danas biti još jači u odnosu na jučerašnji zvanični srednji kurs od 86,26 dinara.


Deponija kao izvor prihoda
Beograd - Srbija raspolaže velikim potencijalom kada je reč o reciklaži i upravljanju otpadom, važno je samo napraviti dobru analizu i uzeti u obzir specifičnosti zemlje i navike stanovništva. Drugim rečima, trebalo bi izabrati sistem koji neće biti kopija drugih modela, ali će implementirati najpozitivnija iskustva iz svakog od sistema koji se već primenjuju u EU


Adekvatno upravljanje otpadom je, inače, jedan od uslova za ulazak zemlje u EU, ali i jedan od primarnih ciljeva Srbije, koja bi mogla da iskoristi iskustvo Slovenije, s obzirom na to da su nam slični zakoni polazište sa kojeg smo startovali. Trebalo bi takođe zaviriti i u modele na koje smo se mi ugledali prilikom strukturisanja sistema, koji će nam samo u ovoj godini omogućiti skupljanje i recikliranje više od 80.000 tona (oko 53 odsto) ambalaže sa tržišta u Sloveniji - kaže za Danas Andrej Sotelšek, direktor organizacije Slopak i jedan od panelista na konferenciji „Upravljanje otpadom“ koju sutra u hotelu Hajat organizuje naš list.

Sa konstatacijom da Srbija ima veliki potencijal kada je reč o količini, sakupljanju i obradi sekundarnih sirovina, slaže se i Rebeka Božović, generalni sekretar organizacije Sekopak, koja tvrdi da je za povećanje reciklažnih kapaciteta potrebno obezbediti ogromna dodatna sredstva.

- Niko u svetu nije uspeo da napravi reciklažnu industriju bez jedne bitne pretpostavke, a to je garantovana količina sakupljenog otpada po vrsti materijala. Bez te garancije, nema ni velikih poslova. Taj, najbitniji momenat za ovaj sektor stupiće na scenu tek posle usvajanja zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu, kojim se industrija Srbije obavezuje da sakuplja otpad. Od tog trenutka počeće da se okreće točak zvani implementacija integrisanog sistema za sakupljanje svih vrsta ambalažnog otpada, papira, plastike, metala, stakla - kaže Rebeka Božović.

Prema oceni naše sagovornice, Predlog zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu preduslov je za povećanje procenta reciklaže, „ali neophodno je takođe da se i opštinama omogući da ispune obavezu odvojenog sakupljanja i sortiranja otpada, kao i da se jasno definiše vlasništvo nad prikupljenim materijalom“.

- Dosadašnji način upravljanja ambalažnim otpadom obično podrazumeva odlaganje na opštinske deponije, legalne ili nelegalne, koje se vremenom samo povećavaju. Zato je jedan od ciljeva Sekopaka (društvo za postupanje sa ambalažnim otpadom) da se ovakva praksa promeni, kako bi otpad, umesto na deponijama, završio u reciklaži. Time bi se postigli viši standardi u očuvanju životne sredine, i istovremeno ispunile obaveze industrije koje proističu iz zakona - ističe Rebeka Božović.

Aleksandar Vesić, pomoćnik ministra za zaštitu životne sredine i prostorno planiranje, kaže za Danas da je procenat reciklaže u Srbiji naglo skočio posle 2003. godine, ali dodaje da će se usvajanjem zakona o upravljanju otpadom i zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu, koji se nalaze u skupštinskoj proceduri, kao i podzakonskih akata, uspostaviti sistemsko - integrisano upravljanje otpadom - od nastanka otpada, preko njegovog sakupljanja, razdvajanja po vrstama, transporta, skladištenja, tretmana, do konačnog odlaganja. „Novim zakonskim rešenjima takođe je predviđena obaveza proizvođača, kao i uvoznika ambalaže da izveštavaju ministarstvo o količinama generisanog otpada odnosno o količini ambalaže koja sa nalazi na tržištu“, podseća Vesić.





Skok sa tri na 15 odsto

„Srbija je u proteklih pet godina napravila značajne pomake u oblasti sakupljanja i obrade sekundarnih sirovina. U prilog tome govori podatak da je procenat reciklaže 2003. iznosio tri odsto, (reciklirani su samo metal, papir i plastična folija), a danas 15 odsto i sada se reciklira 13 sirovina. Evropski prosek u oblasti reciklaže je 55 odsto, a vodeća zemlja u toj oblasti je Japan, gde se reciklira čak 95 odsto sekundarnih sirovina“, kaže za Danas Gordana Perović, direktor republičke Agencije za reciklažu.


Fijat traži strateškog partnera zbog krize
Predsednik "Fijata" Serđo Markione kaže da ta kompanija mora da nađe strateškog partnera jer je isuviše mala da bi preživela tekuću ekonomsku krizu
 
Markione je, u intervjuu za specijalizovani magazin "Otomotiv njuz", predvideo velika udruživanja u svetskoj automobilskoj industriji u naredne dve godine i procenio da će na svetskom tržištu glavnu reč voditi šest velikih kompanija, od kojih bi jedna trebalo da postane i partner "Fijata".
"Da bi se zarađivao novac, potrebna je proizvodnja od 5,5 do 6 miliona vozila (godišnje). Fijat sada ne dostiže čak ni polovinu tog broja. I mi se sami ne možemo izboriti sa tim problemom", precizirao je Markione opisujući trenutnu tržišnu poziciju kompanije iz Torina.
Čelnik "Fijata" je, kako se ističe u izveštaju Rojtersa, odbio da navede ime potencijalnog partnera njegove kompanije, ali se na osnovu činjenice da navedeni nivo godišnje produkcije sada ostvaruju "Tojota", "Dženeral motors" (GM), "Folksvagen", "Ford" i "Nisan-Reno", može pretpostaviti da se među tim auto-gigantima verovatno nalazi i budući partner torinske firme.

Izjava čelnika "Fijata" data je uoči ovonedeljne sudbonosne odluke američkog Kongresa, koji bi trebalo da odobri hitnu pomoć "velikoj trojci" iz Detroita, kako nazivaju najveće proizvođače automobila u SAD - "GM", "Ford" i "Krajsler". Rukovodstvo tih ugroženih kompanija je još prošlog meseca zatražilo od federalne vlade da brzo odobri spasonosni paket u vrednosti 34 milijarde dolara, uz upozorenje da će, ako se s odobravanjem pomoći bude oklevalo, kompletna američka autoidustrija bankrotirati.
Kongresni prvaci su, međutim, krajem prošle sedmice stavili do znanja da će odobriti maksimalno 15 do 17 milijardi dolara za spas automobilskih džinova iz Detroita, i to pod uslovom da oni dostave valjan program izlaska iz krize, kao i da obave drastičnu preorjentaciju u proizvodnji, sa naglaskom na izradu manjih i ekološki čistijih vozila.

U slučaju bankrota "velike trojke", bez posla bi odmah ostalo oko 250.000 ljudi, a naknadno, širom SAD, još 2,5 do tri miliona, što bi bio pretežak udar za ionako klecavu američku ekonomiju.
Novoizrabrani predsednik SAD Barak Obama je sinoć zatražio da se ne dozvoli kolaps domaće autoindustrije zbog ogromnih negativnih posledica koje bi pretrpela cela američka privreda.
"Poslednja stvar koju bih želeo da vidim je nestanak autoindustrije", kazao je Obama, takođe upozorivši "veliku trojku" da se u buduće mora fokusirati na što veću proizvodnju ekološki čistijih vozila.

Fon Sar: BMW nije u krizi, bez obzira na kolaps prodaje
Najveći evropski proizvođač luksuznih vozila, kompanija BMW, "nije u krizi", bez obzira na kolaps prodaje prošlog meseca, izjavio je jedan od šefova BMW-a Filip fon Sar, zadužen za nemačke poslove.
U intervjuu koji danas objavljuje nemački dnevnik "Tagešspigel", Fon Sar je ocenio da je "grupacija BMW u dobroj poziciji" i da "se nikako neće naći u ponoru".
"Mnogi prebacuju proizvođačima da su kasno uočili trend prema kolima manje potrošnje goriva, ali to nije slučaj sa BMW-om," rekao je Fon Sar.
Grupa BMW objavila je pad prodaje u novembru od čak 25 procenata i bila je među prvim autokompanijama koje su najavile smanjivanje proizvodnje kako bi sprečile teže posledice krize u zemlji pogođenom recesijom. Fon Sar očekuje da će kompanija okončati ovu godinu sa proizvodnjom iz 2007, bar što se tiče fabrika u Nemačkoj, ali nije uveren da će to biti slučaj i sa pogonima u inostranstvu.


U Inđiji otvorena prva srpska punionica limenki
Inđija - Zahvaljujući saradnji sa lokalnim samoupravama uspeli smo da nezaposlenost u Vojvodini smanjimo za 20 odsto i naš zajednički zadatak je da zadržimo taj trend. Predstoji nam još veće ulaganje u infrastrukturu, brže savladavanje administrativnih procedura, investicije u industrijske zone i poslovne inkubatore - izjavio je juče na svečanosti povodom otvaranja fabrike Tera prodakšn, predsednik Izvršnog veća Vojvodine Bojan Pajtić


U prvu srpsku punionicu limenki uloženo je 10,5 miliona evra, a zahvaljujući visokoj tehnologiji biće omogućeno punjenje 30.000 limenki na sat. U ovom trenutku fabrika zapošljava dvadesetak radnika, u sledećoj fazi biće primljeno još trideset, a u planu je i izgradnja fabrike za reciklažu limenki. „Fabrika će poslovati kao deo firme Tera trejd, koja zadovoljava sve standarde za proizvodnju hrane, a izgrađena je uz podršku strateškog partnera firme Bol pekinčing“, rekao je direktor fabrike Rastko Lisinac. Prema oceni direktora prodaje za centralnu i istočnu Evropu kompanije Bol pekinčing Bernharda Hantmana, Tera prodakšn predstavlja savršenog partnera za dalji razvoj tržišta i prvu uslužnu punionicu limenki u Srbiji.


Wall Street:Rast cena akcija kao poverenje u plan Barrack-a Obame i u pomoć automobilskoj industriji
Jučerašnji trgovački dan doneo je radost ulagačima na azijskim i evropskim berzama. Gotovo svi berzanski indexi ovih zemalja celokupno jučerašnje trgovanje proveli su u zelenoj zoni, završivši trgovanje u solidnom plusu (HANG SENG +8,66%, NIKKEI225 +5,20%, SENSEX +2,20%, KOSPI +2,86, FTSE100 +6,19%, DAX +7,63%, CAC40 +8,68%).


Snažan rast azijskih i evropskih berzi dao je dodatnu snagu Wall Street-u.

Nove mere u SAD:
• Barrack Obama predočio je da se ozbiljno radi na novom paketu mera (cca. USD 500 mlrd- najveći infrastrukturni projekat u od 50-tih godina) koji bi trebao da obezbedi novih 2,5 miliona radnih mesta. Ovo svakako neće sprečiti recesiju, ali će umnogome uticati na njeno savlađivanje
• Bela kuća i Kongres su veoma blizu donošenja odluke o pomoći automobilskoj industriji (očekuje se da u utorak ujutru i zvanično bude postignut dogovor)


Ove mere pozitivno su delovale na Wall Street, tako da je skok cena akcija automobilske industrije, kao i sektora za proizvodnju nafte (usled rasta cene ovog energenta) potpomognut verovatnim dogovorom oko automobilske industrije (u utorak ujutru), od samog početka trgovanja "pogurao" berzanske index-e na gore. Kako se dan bližio kraju ulagači su bili sve uverenji u definitivni dogovor o pomoći “Velikoj trojci” (General Motors, Ford i Chrysler), tako da su akcije ovih kompanija izborile mesto dobitnika dana.


Međutim, nakon završetka trgovanja moglo se čuti da “Velika trojka” nije prezadovoljna mogućom ponudom- a to je dugoročni kredit (na 7 godina) sa kamatnom stopom od 5% za prvih 5 godina i 9% za preostale 2 godine. U svakom slučaju- u utorak bi trebalo da bude poznat konkretan plan podrške.


I pored svih ovih mera, treba imati na umu da su mnoge kompanije najavile pad poslovanja u četvrtom kvartalu tekuće godine, kao i da je nezaposlenost i dalje u porastu- pa samim tim pojedini analitičari ne očekuju početak oporavka ekonomije pre leta 2009. godine. 



Zapažanja: 

 - DJIA je prvi put od 10. novembra danas prelazio granicu od 9.000,00 poena



Vesti iz kompanija: 

- Kompanija “MMM” najavila otpuštanje 1.800 zaposlenih 
- Kompanija “Dow Chemical” najavila je da će otpustiti 5.000 (11%) stalno zaposlenih i 6.000 zaposlenih po ugovoru. Takođe, zatvoriće 20 pogona u regionima s visokim troškovima i prodati nekoliko nestrateških poslova kako bi prebrodila ekonomsku recesiju. Ovim marama cilj menadžmenta jeste da uštedi cca. USD 700 mil godišnje do 2010 godine 
-  Kompanija “Anheuser-Busch InBev” objavila je da će otpustiti 1.400 zaposlenih (cca. 6% zaposlenih u američkim divizijama) 
- "Texas instruments" smanjio je svoja poslovna očekivanja (naime, od očekivanih Prihoda u rangu USD 2,8-3,07 mlrd sada očekuju Prihood u rangu od USD 2,3-2,5 mlrd)




Promena cena roba:

- Nafta- cena nafte porasla je za 7,11% i sada iznosi USD 43,71 po barelu
- Zlato- cena ovog plemenitog metala skočila je za 2,27% i trenutno iznosi USD 769,30 po unci
- Srebro- cena je porasla za 5,78% i trenutno iznosi USD 9,98
- Platina- cena je porasla za 7,13% i sada iznosi USD 843,30




Promena cena akcija finansijskog sektora:

    Citigroup +9,86%
    JP Mogran +9,42%
    Bank of America Corporation +17,06%
    Goldman Sachs +9,09%
    Wachovia +9,06%
    AIG -0,52%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. +4,63%
    Google +6,38%

Tehnološki sektor:
    IBM +5,30%
    AMD -1,41%
    Microsoft Corporation +5,74%
    Oracle +4,41%
    Cisco Sys +8,22%
    Apple +6,09%
    Intel Corporation +4,89%
    Dell Inc. +12,04%

Aluminijum:
    Alcoa +17,55%

Industrija:
    General electric +5,77%
    3M Company -4,13%
    The Procter&Gamble -0,22%

Auto industrija:
    General motors +20,83%
    Ford Motor +24,26%
    Toyota Motors +3,46%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. +3,92%
    Chevron Corp. +4,93%
    British petroleum +5,63%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. +8,40%
    United Technologies Corp. -0,73%
    Delta Air Lines +6,37%

Hrana i piće:
    Coca Cola -0,13%
    McDonalds -2,87%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline +1,70%
    Johnson&Johnson +0,93%
    Novartis +1,06%
    Pfizer +2,30%


Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

    DJIA 3,46%
    NASDAQ +4,14%
    S&P500 3,84%.



Factory for production of tin cans opened in Inđija - 10.5m EUR invested in development
President of the Executive Council of Vojvodina, Bojan Pajtić, opened "Tera production", the factory for production of tin cans for soft drinks and beer, today (December 8, 2008).
The invested in its development amounted to 10.5m EUR. This factory is in partner relations with company for tin cans production "Ball Packaging".
The capacity of the canning line in the new factory is about 30,000 cans per hour. This line is completely automated and it even has a robot that places packs on palettes.
The factory is getting ready for introduction of ISO and HACCP quality and safety systems.


Azijske berze: Veći pad GDP u Japanu od očekivanog
Azijske berze na početku današnjeg trgovanja dobile su na vrednosti, da bi ubrzo nakon toga HANG SENG (Hong Kong) pao ispod jučerašnje vrednosti i ostatak dana proveo u crvenoj zoni. Za razliku od njega, NIKKEI225 (Japan) je uglavnom bio u plusu, mada ne prevelikom.
 
 
Bitna vest je da je GDP Japana u trećem tromesečju pao za 1,8%, a ne kako je prethodno najavljeno za 0,4% na godišnjem nivou- što ukazuje na dublju od očekivane recesije.
 
 
 
Promene vrednosti najvažnijih berzanskih index-a oko 09:15h:
 
    HANG SENG (Hong Kong) -2,11%
    NIKKEI225 +0,80%
    KOSPI +0,07%.


Evropske berze: Otvaranje trgovanja u znaku pada cena akcija
Na otvaranju današnjeg trgovanja, na evropskim berzama došlo je do pada cena akcija.
 
Najveći "krivci" za crvenu zonu su tehnološki sektor, kao i sektor rurarstva.
 
 
Promene vrednosti najvažnijih berzanskih index-a oko 09:30h:
 
    FTSE100 -1,20%
    DAX -1,35%
    CAC40 -1,22%.


Promena vrednosti indexa u 16:22


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -2,25% close
CROBEX (Zagreb) 2,07% open
SBI20 (Ljubljana) -1,41% close
BIRS (Banjaluka) 0,42% close
MBI10 (Skoplje) -0,30% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 1,40% open
CAC 40 (Pariz) 1,46% open
DAX (Frankfurt) 0,87% open
ATX (Beč) 5,30% open
SMI (Cirih) 0,69% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 1,00% open
SOFIX (Sofija) 1,07% close
BET (Bukurešt) -0,28% open
RTSI (Moskva) 1,54% open
BUX (Budimpešta) 1,53% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -1,94% close
Nikkei225 (Tokio) 0,80% close
KOSPI (J.Koreja) 0,07% close
SENSEX (Bombai) 2,20% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -1,27% open
NASDAQ (Njujork) -0,17% open
S&P 500 (Njujork) -0,75% open


Vlada ulaže milijardu evra u mala i srednja preduzeća
Vlada Srbije pripremila je paket podrške privredi vredan oko milijardu evra od čega će oko 50 milijardi dinara biti u obliku garancija za kredite malim i srednjim preduzećima koje odobravaju poslovne banke, rekao je danas ministar ekonomije Mlađan Dinkić.


"Oko 20 milijardi dinara iz toga paketa biće izdvojeno u Fond za razvoj malih i srednjih preduzeća u nerazvijenim područjima i početnicima u biznisu, 11 milijardi dinara namenjeno je za aktivne mere zapošljavanja, a za opremanje industrijskih zona 3,5 milijardi dinara", naveo je Dinkić.


Gazprom plans temporary refinery closure
Gazprom wants to temporarily close the refineries in Pančevo and Novi Sad for modernization, while Russia wants a monopoly on gas derivate export.

Immediately after the signing of the contract for the purchase of the Serbian Oil Industry (NIS), Gazprom intends to temporarily close the two refineries until they are able to produce fuel of European quality, the daily understands from circles close to the government.

The source, who wished to remain anonymous, claims that during the modernization period, the Russians would import fuel from abroad and that they would, in all probability, have a monopoly on the import of oil derivates until 2014.

It is feared that owing to the modernization, workers at these refineries could be left without their jobs.

The daily’s source says that these two demands are unacceptable to Serbian negotiators, who insist that NIS's buyers continue production of crude oil during the modernization process.

Moreover, the Serbian side dismissed any chance of an extension until 2014 to the monopoly on the processing and import of oil, as it would completely shut the domestic market and runs counter to EU demands.

The stumbling block in the talks is linked to the sale of NIS and Russia’s supposed refusal to meet ecological standards prescribed by Serbian legislation.

The Serbian negotiating team wanted the sale of NIS to depend on the Russian side giving guarantees for the construction of South Stream, something that the Russians refused.


Cigarettes, oil to be hit by excise increase
In order to cover the losses caused by the unilateral implementation of the SAA, the government will increase excise on oil, cigarettes, coffee and beer.

The fact that starting from January 1, Serbia will begin to unilaterally implement the Stabilization and Association Agreement (SAA) means that customs on products originating from EU member-states will either be reduced or scrapped, leading to lower customs revenue in next year’s budget.

In order to offset the losses, the government will increase excise duty on oil, cigarettes, coffee and beer.

Economists say that increasing excise is the easiest way to additionally increase revenue.

The current excise level for diesel will rise by five dinars, while fuel excise will increase by one dinar.

Excise for all cigarette brands will initially increase by two dinars, followed by a subsequent two percent increase.

Beer and excise will increase by 1.5 dinars per liter, while coffee prices will rise by ten percent.

“The increase in prices has occurred because it is one of the easiest ways to fill the gaps in the budget,” says Saša Đogović from the Market Research Institute.

“It begs the question why there is no increase in excise on other alcohol drinks, apart from beer. It seems that beer has become a luxury for us, as has coffee, two of the most popular products. Which is exactly why excise has been raised on them,” Đogović said.


"Politika" pušta u rad mašinu za štampu vrednu 6,4 mil EUR

Izdavačko preduzeće "Politika" najavilo je da će sutra (10. decembar 2008. godine) pustiti u rad novu mašinu za štampu u koju je uloženo 6,4 mil EUR


Kako je agenciji Beta kazao Srđan Markotić iz "Politike", ukupna investicija u novu mašinu je 8 mil EUR, jer je opremljena nova hala za štampanje i nabavljena je prateća oprema.

Prema njegovim rečima, nova mašina firme Komori, sa tabakom od 32 strane, može svakog sata da odštampa 1,25 miliona strana formata A4, dok sadašnje mašine štampaju duplo manje stranica na čas.

To, kako je rekao Markotić, znači da se na novoj mašini Komori 38 LR - 438/1250 za dva sata može odštampati ceo tiraž časopisa od 64 strane koji se štampa u 40.000 primeraka.

Strana A4 formata je dugačka 29,7 cm i široka 21 cm.



Privredni rast u 2009. manji od tri odsto?
Oktobarski podaci o glavnim makroekonomskim pokazateljima, nadovezani na tendencije iz prethodnih meseci, ukazuju na mogućnost ne samo usporavanja privrednog rasta u narednim mesecima već i ulaska u recesiju. Takve signale daje dinamika industrijske proizvodnje i spoljnotrgovinske razmene. Revizija primanja i ukupnih izdataka predviđenog budžeta radi usklađivanja sa jednostranom primenom Sporazuma sa EU zadržava predviđeni deficit u zoni od oko 1,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (uprkos njegovom povećanju za 3 milijarde dinara u odnosu na prvobitno predviđeni), ali prva upoređenja pokazuju da je redukcija izdataka na području investicija relativno veća nego u potrošnji. Kao što smo i najavili prošlog meseca, akutni efekti svetske finansijske krize se smiruju – posebno kada je reč o povlačenju štednje – ali se ti efekti sada ispoljavaju u realnom sektoru.



Kada je reč o ispoljavanju efeka svetske finansijske krize, banke u Srbiji nisu bile izložene kontaminiranim kreditima, tipa subprime. Finansijske teškoće tog tipa će nas mimoići. Međutim, uslovi zaduživanja na inostranom tržištu su promenjeni. Kamatne stope su u porastu, premije likvidnosti takođe. Krediti će poskupeti i do njih će se dolaziti teže (ovo posebno važi za zemlje koje nisu članice EU).

Potreban (možda ne i dovoljan) uslov da proizvodnja i izvoz izbegnu teškoće koje kucaju na vrata preduzeća u SAD i u zapadnoj Evropi jeste da banke uspeju da osiguraju osnovnu likvidnost za finansiranje poslovanja privrede. Ekonomska politika u Srbiji je, sem toga, suočena sa specifičnim problemom – sa potrebom oštre redukcije potrošnje radi smanjenja spoljnotrgovinskog deficita koji sa svoje strane preti uvođenjem u finansijsku krizu.

NBS se nalazi pred dva problema koja su posledica globalne finansijske krize. Jedan je politika kursa, a drugi problem je vezan za smanjenje likvidnosti privrede usled uzdržavanja banaka da je kreditiraju dosadašnjim ritmom. Banke ni međusobno ne pozajmljuju novac, a kada to čine, efektivna kamatna stopa je visoka zbog ugrađivanja različitih premija rizika u osnovnu kamatu.

Ovaj problem bi mogao da preraste u ključni faktor usporavanja prometa, i proizvodnje, naročito u industriji. Monetarna politika nema mogućnosti da podstakne banke na dodatno pozajmljivanje novca privredi u situaciji kada je kreditni potencijal sužen. Kako uvećati depozitnu bazu poslovnih banaka?

Monetarni odbor NBS je prvog dana decembra odlučio da referentnu kamatnu stopu zadrži na nepromenjenom nivou od 17,75 odsto. Ovo je dobra odluka, uprkos opadanju repo stoka i deprecijaciji dinara. NBS u protekle dve godine sprovodi ciljanje (bazne) inflacije, sa repo operacijama kao osnovnim instrumentom.


Izuzetno visoko povećanje repo stope ovog puta ipak nije dalo značajne rezultate – repo stok se nije povećao; naprotiv, opao je. Negativne posledice rasta kamatnih stopa su jednim delom već vidljive: industrijska proizvodnja opada. Posledica visokih ulaganja u repo hartije od vrednosti NBS do izbijanja krize bila je aprecijacija dinara, posle toga smo suočeni sa oštrom deprecijacijom.

Naime, ulivanje deviza po osnovu uzimanja inostranih kredita po nižoj i plasiranje tih kredita po višoj kamatnoj stopi, uvećavalo je deviznu ponudu i doprinosilo aprecijacijskom pomaku kursa naše valute. Drugim rečima, taj kurs jeste bio realan u tadašnjim okolnostima, ali kada je pomenuti kreditni kanal presušio, ukupna ponuda deviza se pomakla prema faktički raspoloživoj ponudi deviza koju oblikuju neto izvozni prihodi, doznake radnika, menjački poslovi, vanredni prihodi iz inostranstva (različite donacije i pomoći, namenska sredstva i sl.) koji su raspoloživi u datom razdoblju.


Održati likvidnost privrede - najveći izazov u 2009.

U sledećoj godini će jedan od najvećih privrednih izazova biti održavanje likvidnosti privrede. To nije slučaj samo u Srbiji, već u celom svetu. Zbog straha od nelikvidnosti centralne banke širom sveta umanjuju svoje referentne kamatne stope. Domaća preduzeća se već teže i skuplje zadužuju na međunarodnom tržištu, a porast deviznog kursa povećava dinarsku vrednost preuzetih kredita. S tim u vezi, ne bi bilo dobro da im se situacija dalje otežava rastućim kamatnim stopama.

A povećanje referentne kamatne stope po definiciji znači upravo to – kamatne stope banaka se promptno prilagođavaju promenama ove stope NBS. Dakle, eventualno dalje povećanje referentne kamatne stope bi teško donelo koristi (u obliku povećanja atraktivnosti dinara i smirivanja deviznog kursa), a neposredno bi doprinelo skupljim kreditima u periodu opšte oskudice. Udar na dinamiku rasta u realnom sektoru bi se povećao.

Nepredvidive i povremeno masivne intervencije NBS na deviznom tržištu stvarale su utisak da NBS, po cenu značajnog smanjivanja deviznih rezervi, samo odlaže dostizanje ravnotežnog kursa u postojećim (novim) uslovima na novom, znatno višem nivou. Ubrzano trošenje rezervi i ubrzana deprecijacija jesu, u datim uslovima, samopodržavajući procesi.

Nije sasvim jasno šta znači najava da treba da se preduzmu mere „da višak devizne likvidnosti ostane u bankarskom sektoru Srbije, a ne da se koristi za razduživanje banaka u inostranstvu, ili pak smanjenje depozita iz inostranstva”. Pretpostavka je da se misli na mere koje bi stimulisale željeno ponašanje, a ne na administrativna ograničenja; takva bi ograničenja, naime, kao glavni efekat imala percepciju o povećanom riziku, jer bi ih banke „zaobišle” u veoma kratkom roku.



Visoka tražnja za devizama u oktobru je proistekla prvenstveno iz povlačenja štednje (banke su kupovale devize da bi održale likvidnost u uslovima kada su odgovarale na visoke zahteve za podizanje štednih uloga). U novembru je taj proces zaustavljen, ali je pritisak na devizno tržište potekao od preduzeća koja servisiraju ranije korišćene kredite u uslovima rastućeg jaza između uvoznih rashoda i izvoznih prihoda – i to pri bitno smanjenoj mogućnosti daljeg direktnog zaduživanja u inostranstvu.

Tražnju su pothranjivala i očekivanja dalje ubrzane deprecijacije dinara. Budući da je dostignuti kurs evra terao banke u zonu gubitaka i pretio podsticanjem inflacije, pri čemu se njegov dalji rast samogenerisao očekivanjima, vraćanje centralne banke organizovanju fiksing sastanaka znači privremeno napuštanje dosadašnjeg modela monetarne politike, ali se pokazuje efikasnim u pogledu mogućnosti centralne banke da devizni kurs zadrži u granicama koje su tolerantne sa gledišta inflacije i u interesu samih banaka.

Pored toga što se vratila fiksing sastancima, NBS je najavila i druge mere. Tako, povećava se procenat izdvajanja dela devizne obavezne rezerve u dinarima: banke će, umesto dosadašnjih 20 odsto, od obračunate obavezne rezerve na deviznu osnovicu izdvajati 40 procenata. Ovom merom bankama će biti oslobođeno oko 700 miliona evra deviznih sredstava, uz očekivanje da će se time umanjiti deprecijacijski pritisci.

Kada su u pitanju banke, ostaje da se vidi efekat najavljene mere NBS o podizanju dinarske komponente u obaveznoj rezervi na zaduživanje u inostranstvu na 40 odsto. Ova mera je dobra alternativa sa gledišta devizne likvidnosti bankarskog sektora, ali je pitanje da li će (ili u kojoj će meri) uticati na dinarsku likvidnost preduzeća i kreditnu aktivnost banaka.

Ako se ovaj deo obavezne rezerve bude popunjavao replasiranjem dospelih sredstava sa repo stoka – kao što je pretežno bio slučaj kada je uveden udeo od 10 odsto i potom od 20 procenata – ova će mera sa gledišta dinarske likvidnosti biti neutralna (sa te tačke gledišta je i uvođenje fiksing sastanaka bilo poželjno).

Ukoliko bi se efekat u celini usmerio na tekuću dinarsku likvidnost – ona će imati pozitivne efekte na kretanje deviznog kursa, ali bi bila kontraproduktivna sa gledišta recesionih tendencija u privredi. Smanjenje referentne kamatne stope je u tom pogledu najmanje što treba učiniti.


NBS je poslednjim merama preuzela veću odgovornost za internu i eksternu ravnotežu. Većom kontrolom tokova novca (dinara i evra) NBS stvara pretpostavke za smirivanje deviznog kursa na nižem nivou, ali, istovremeno, time odlaže prilagođavanje cena u privredi, pokrenuto novonastalim okolnostima u zemlji i okruženju.

Ukoliko bi se ove, u suštini, interventne mere NBS sprovodile na duži rok, na kraju bi se ispostavilo da je tržište suspendovano, pa bi prilagođavanje cena (pre svega, deviznog kursa) – kada se jednom odigra – bilo burnije i dramatičnije.

Koliki je stvarno deficit budžeta?

Veličina budžetskog deficita za 2009. godinu fiksirana je sporazumom sa MMF-om na 1,5 odsto BDP-a. Tako koncipiran budžet ocenjuje se kao restriktivan, i on to – u odnosu na ovogodišnji budžet – verovatno i jeste. Međutim, koliki će biti BDP i koliki će biti udeo deficita u BDP-u – u suštini su otvorena pitanja.

Prvobitni iznos predviđenog deficita bio je 46,6 milijardi dinara; po našem računu, udeo tog deficita u BDP-u bio bi tačno 1,5 odsto. Revizijom primanja i izdataka zbog odluke da se jednostrano primeni Sporazum sa EU, smanjeni su i primanja i izdaci (u čijoj strukturi je povećan udeo potrošnje a smanjene investicije), ali je deficit povećan na 49,6 milijardi dinara, čime je udeo podignut na 1,6 procenta BDP-a.

Rast predviđenih prihoda od PDV-a (najveće stavke prihoda) za 7,3 odsto sugeriše i da će oni realno opasti do jednog procenta. To je sličan zaostatak stope rasta tih prihoda kao u prošloj i ovoj godini, ali je sada tu uračunat efekat redukcije PDV-a zbog primene sporazuma. Drugim rečima, ako se ne smanji evazija, javiće se manjak u odnosu na predviđene prihode od 12 do 13 milijardi dinara.

Problemi u pogledu stvarne restriktivnosti budžeta mogu nastati u dva pravca.


Prvi je ostvarivanje predviđenih prihoda (pre svega, od PDV-a). Drugi problem može se javiti u vezi sa privrednom aktivnošću. Ako bi se opadajuća tendencija industrijske proizvodnje zaustavila, ali se ne bi preokrenula i u rastuću (šta bi podstaklo rast?), ova godina bi se završila sa industrijskom proizvodnjom koja bi bila veća od prošlogodišnje za nešto manje od 2 odsto, ali bi u 2009. usledio pad od 2 do 3 procenta.

S obzirom na opadajuće tendencije u spoljnotrgovinskoj razmeni, ni sektor trgovine ne može računati sa ozbiljnijim rastom, kao ni preostali sektori koji su bili nosioci ekspanzije BDP-a. U zavisnosti od poljoprivrednog roda, rast BDP-a bi se mogao svesti u zonu do 2 odsto. Projektovani deficit se, uz poreske evazije – može popeti na blizu 2 procenta BDP-a. Razlika se može neutralisati tako što će se većom inflacijom i realnom deprecijacijom dinara udeo deficita dovesti do predviđenog učešća u BDP-u.

Pravednost raspodele javne potrošnje nije predmet ovog razmatranja, kao ni opravdanost opstajanja određenih izdataka u njenom okviru, ali valja skrenuti pažnju na upoređenja sa nekim zemljama u okruženju – Slovenijom, Hrvatskom, Bugarskom, Češkom, Rumunijom. Reč je o tome da je udeo konsolidovanih rashoda države među navedenim zemljama u 2008. bio evidentno najveći u Srbiji (za 3,7 procentnih poena veći od sledećeg maksimalnog udela) i da on ostaje najveći i u 2009. godini.

U tom okviru, u Srbiji ostaju ubedljivo najveća učešća triju kategorija: penzija 15,1 % (ili 5 procentnih poena ispred prvog „pratioca”), rashoda za zaposlene 9,8 % (0,8 procentnih poena prednosti), i rashoda za odbranu 2,4 % (0,1% ispred Bugarske i preko 0,5% od sledećeg pratioca po veličini učešća).

Apsolutni iznosi jesu mali sa gledišta potreba korisnika, ali to nije slučaj zbog restriktivne budžetske politike, već zbog niskog BDP-a per capita; po tom pokazatelju Srbija je na začelju na kome može i ostati ako politika potrošnje ostane podređena potrebama razvoja. Drugim rečima, ako je alternativa ograničenom rastu zarada njihov rast uz manji broj radnih mesta – udovoljavanje zahtevima za povećavanje raznih vidova javne potrošnje „u skladu” sa ovim ili onim pravima devalviraće upravo ta prava kroz sporiji privredni rast i inflaciju.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta