Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Novi nedeljni pad indeksa berze
Beograd -- Indeks BELEX15 oslabio je za 2,69 odsto, a BELEXline je pao za 0,62 odsto u prethodnih pet dana trgovine.
 
 
U prethodnoj nedelji na Beogradskoj berzi ostvareno je ukupno 4.136 transakcija, za 28,25 odsto više nego sedmicu pre, a dostignuta je vrednost prometa od 1,95 milijardi dinara (23,8 miliona evra) što je pad od 19,86 odsto na nedeljnom nivou.

Od ukupnog prošlonedeljnog prometa, prvog radnog dana te sedmnice ostvareno je gotovo 36 odsto. Učešće stranih investitora poraslo je u poređenju sa sedmicom pre na 57,54 sa 53,93 odsto, a strani investitori su u prethodnoj nedelji više kupovali nego prodavali na Berzi.

Najveći nedeljni rast od akcija sa kontinuiranog metoda ostvarile su akcije Agrokopa [AGRC] iz Novog Sada, od 25,36 odsto, a slede hartije Telefonkabla [TLKB] sa 14,4 i Sunca Sombor [SNCE] sa 14,28 odsto.

Istovremeno su najveći pad ubeležile akcije Komercijalne banke [KMBN], od 13,85 odsto, Baninija [BNNI], od 7,02 i "Ratka Mitrovića" [RMBG], od 5,88 odsto.
Među akcijama kojima se trguje kontinuiranim metodom najveći promet, od 292,02 miliona dinara na nedeljnom nivou, ostvaren je sa akcijama AIK banke [AIKB].

Akcije Sojaproteina [SJPT] zauzele su drugo mesto sa ukupnim prometom od 198,95 miliona dinara. Na trećem mestu po nedeljnom prometu su akcije Ikarbusa [IKRB] sa 134,33 miliona dinara.

Od akcija kojima se trguje metodom preovlađujuće cene najviše se trgovalo akcijama Projektomontaže [PRJM], za 82,79 miliona, Jedinstva Sevojno [JESV], za 25,63 miliona i Topika [TPKO], za 25,54 miliona.


Tehnički razlozi "usporili" Ikarbus
Beograd -- Tender za prodaju 39,21 odsto kapitala "Ikarbusa" produžen do 22. februara isključivo iz tehničkih razloga, kaže Nijemčević.
B9
 
Direktor Fabrike autobusa "Ikarbus" Srećko Nijemčević je izjavio da ne postoji nijedan drugi razlog zbog kojeg je Agencija za privatizaciju Srbije produžila za dve sedmice rok za dostavljanje ponuda za kupovinu 149.624 akcija te fabrike.

On je naglasio da očekuje da će 22. februara na tenderu biti bar dve ozbiljne ponude ozbiljnih kupaca, a da će se privatizacija završiti pozitivno i za Ikarbus i za Srbiju.

"Očekujem da će budući vlasnik nastaviti da se bavi istom delatnošću koja je veoma korisna za Srbiju, jer kad radi Ikarbus radi i još oko 6.000 ljudi u raznim drugim kompanijama koji su dobavljači fabrike", kazao je Nijemčević.

Od ponuđenih 39,21 odsto kapitala Ikarbusa, 29,2 odsto je u vlasništvu Akcijskog fonda, a 9,9 odsto u vlasništvu PIO fonda. Nominalna vrednost jedne akcije je 600 dinara.

Prema podacima Beogradske berze, trenutna cena akcije je 6.632 dinara za jednu akciju. Kompanija je 2006. godinu završila sa gubitkom od 59 miliona dinara.

Uslov za učešće na tenderu je da se proizvođač bavi proizvodnjom vozila ili karoserije za motorna vozila najmanje tri poslednje poslovne godine uz poslovni prihod od najmanje 30 miliona evra u 2006. godini.

Ponuđač će biti obavezan da ponudi cenu po akciji za sve akcije društva, jer će Akcijski fond posle potpisivanja ugovora o prodaji uputiti poziv svim preostalim pojedinačnim akcionarima koji poseduju 60,7 odsto akcija da svoje hartije od vrednosti pridruže akcijama iz Akcijskog i PIO fonda.

Najveći akcionar posle države je "Delta Đenerali“ osiguranje sa udelom od 4,7 odsto, "Si kapital grup" sa 3,5 odsto akcija, preduzeće "Koving" sa dva odsto učesća u kapitalu, "Privredna banka Zagreb" - 1,7 odsto i "Unikredit banka" sa 1,4 odsto.


Besplatne akcije: Akcije „JAT“-a
1.Pre dva dana sam dobio nezvaničnu informaciju da je za radnike i bivše zaposlene u javnim firmama prijavljivanje za akcije do 31. marta. 2008. i da je to objavljeno u „Službenom glasniku RS“. Pošto sam ja penzioner „Jugopetrola“, a nalazim se u inostranstvu, turistički, i vraćam se upravo 31. marta 2008. godine, molim vas da mi odgovorite da li je to tačno.
Ranko Mandić
- To je tačno. Treba da pomerite datum povratka kako biste stigli da se prijavite za besplatne akcije u vašem preduzeću. Vodite računa o potrebnom vremenu za pribavljanje dokumenata koji su vam potrebni za prijavu. Lična karta, fotokopija lične karte, uverenje o državljanstvu, fotokopija radne knjižice overena od strane Fonda PIO (ili opštine ili suda) i potvrda o ostvarenim godinama staža u preduzeću i njegovim pravnim prethodnicima koju u vašem slučaju (penzioner) izdaje Fond PIO.
2.Posedujem dve akcije u Železničkoj zadruzi, koja je još u stečaju. Radnik sam „Jat Airwaysa“. Da li imam pravo na akcije po osnovu rada u javnom preduzeću „Jat Airways“?
Miloš Erceg
- S obzirom na to da niste naveli po kom osnovu ste stekli dve akcije nismo u mogućnosti da vam precizno odgovorimo na postavljeno pitanje. Ukoliko stečene akcije nisu bile besplatne, imate pravo kao zaposleni da se prijavite za sticanje besplatnih akcija u „Jatu“.
3.Moj otac je bio penzioner „Jata“ i majka je sada korisnik njegove penzije. Da li ona ima pravo na akcije „Jata“?
Ljiljana Marković
- Vaša majka nije ostvarila radni staž u „Jatu“, te nema pravo na besplatne akcije kao zaposleni u „Jatu“, već samo kao građanin može ostvariti pravo na besplatne akcije svih šest preduzeća ukoliko ispunjava zakonom propisane uslove.


Nastavljen stečaj u Šinvozu
Zrenjanin - Stečaj u zrenjaninskom preduzeću Šinvoz se nastavlja a ukoliko bi neko od poverilaca podneo predlog reorganizacije, pokretanje proizvodnje moglo bi da bude aktuelizovano. Takvom tumačenju prilika u zrenjaninskoj firmi, čiji radnici još uvek štrajkuju, doprinelo je odbijanje žalbe na stečajni postupak. Naime, rešenjem Višeg trgovinskog suda ove nedelje odbijena je kao neosnovana žalba stečajnih poverilaca i potvrđeno rešenje Trgovinskog suda u Zrenjaninu od 16. novembra prošle godine.
- Odbijanjem žalbe, otvoren je stečajni postupak nad stečajnim dužnikom AD Šinvoz. U obrazloženju pomenutog rešenja drugostepeni sud je naveo, da je Trgovinski sud u Zrenjaninu pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje i na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primenio materijalno pravo, bez bitnih povreda odredaba parničnog postupka, na koje drugostepeni sud pazi po službenoj dužnosti - objašnjava Ljiljana Popov, portparol Trgovinskog suda u Zrenjaninu.
Odbijanje žalbe na stečaj, nakon poništenja privatizacije, dočekano je sa negodovanjem u redovima radnika i sindikalista.Opravdani strah od nezaposlenosti prožet je u slučaju radnika i brigom za vrednost akcija. Šta se stvarno dešavalo u Šinvozu tokom pivatizacije i da li je interes novog vlasnika bilo zatvaranje firme, samo su neka od nagomilanih pitanja. Problemi u poslovanju Šinvoza nisu novina, čitave devedesete godine obeležene su u radu ove firme izostankom investicija, gomilanjem dugovanja i sistematizacijama.
- Sistematizacije su započele još devedesetih godina, a posle privatizacije su se nastavile. Od 1800 zaposlenih Šinvoz se sveo na oko 400 radnika. Pravi uvid u događaje nakon privatizacije Šinvoza javnost će verovatno tek saznati. Činjenica je, kada se analiziraju godine za nama, da je poslovanje Šinvoza uvek bilo nejasno, vođeno isključivo na papiru bez stvarnih i realnih prihoda. Šinvoz je bio budžetska firma, sa 85 odsto poslova za Železnice Srbije, od kojih su dobijana sredstva samo za osnovne troškove. Preostali poslovi bili su željezna nadogradnja i vodotornjevi. Od 2000. godine prihodi Šinvoza su sve manji, a dugovanja sve veća - kaže Janoš Pataki, bivši rukovodilac u Šinvozu.
Predlog za pokretanje stečajnog postupka nad AD Šinvoz Zrenjanin podnet je 26. oktobra prošle godine. Predlog je podneo predlagač TTC Logistik DOO Beograd, firma za koju radnici Šinvoza smatraju da pripada Nebojši Ivkoviću, preduzetniku koji je kupio većinski paket akcija njihovog preduzeća i sa kojim je Agencija za privatizaciju raskinula ugovor. U predlogu stečaja navedeno je da je dužnik već duže vremena nesposoban za plaćanje, da je račun Šinvoza u neprekidnoj blokadi 61 dan, a blokada računa sa prekidima iznosi ukupno 201 dan.
Prema izveštaju NBS o broju dana blokade dužnika, utvrđeno je da Šinvoz ima obaveze prema svojim poveriocima u iznosu od 680 miliona dinara i nenaplaćenih potraživanja u iznosu od 300 miliona dinara. Na ročištu održanom 14. novembra 2007. predloženo bankrotstvo nije usvojeno, niti je dug preuzet. Na osnovu svih poznatih činjenica, stečajno veće je našlo da je predlog za pokretanje stečajnog postupka osnovan, pa je nad stečajnim dužnikom pokrenulo postupak stečaja, odredilo organe stečajnog postupka i pozvalo poverioce da prijavi potraživanja. Za stečajnog upravnika imenovan je Nebojša Bajić iz Kikinde, za stečajnog sudiju određen je Radomir Radojčić, a za 12. mart zakazano ročište radi ispitivanja potraživanja.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta