Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ateku odobren naknadni rok za RTB
Beograd -- Agencija za privatizaciju je saopštila da je produžila rok za ispunjavanje ugovornih obaveza za RTB Bor do 4. aprila ove godine
 
 
Pored toga, Agencija je obavestila kupca o naknadnom roku za plaćanje kupoprodajne cene i to do 4. aprila, pod uslovom da kupac do 29. februara uplati iznos od 150 miliona dolara. U slučaju da uplata pomenutog dela kupoprodajne cene ne bude izvršena do 29. februara, konačni rok za uplatu celokupne kupoprodajne cene je 14. mart.

U saopštenju se dodaje da je "dostavljanje garancije za dobro izvršenje posla u iznosu od 60 miliona dolara jedan od preduslova za zatvaranje transakcije, odnosno stupanje kupca u posed imovine, pri čemu, u skladu sa ugovorom, ova garancija može biti dostavljena u bilo kom trenutku pre zatvaranja transakcije". Prilikom podnošenja ponude kupac je dostavio licitacionu bankarsku garanciju u iznosu od deset miliona američkih dolara, u skladu sa uslovima tendera.

Rok za uplatu novca za kupovinu Rudarsko topioničarskog basena Bor istekao je 22. februara, a ugovor o prodaji imovine RTB Bora i prenosu ekspolatiacionih prava potpisan je 7. februara u Vladi Srbije. Atek je na tenderu ponudio cenu od 466 miliona dolara i ima obavezu da investira 230 miliona dolara u modernizaciju proizvodnje.

Drugi tender za prodaju imovine RTB-a objavljen je 31. avgusta prošle godine, jer prvorangirani ponuđač na prvom tenderu, rumunska kompanija Kuprom ni u dodatnom roku nije uplatila cenu od 400 miliona dolara. Kupromu je naplaćena bankarska garancija od tri miliona dolara, a u slučaju da Atek ni u dodatnom roku ne uplati kupoprodajnu cenu i njemu će biti naplaćena garancija od 10 miliona dolara.


Barać: Sporna privatizacija Luke
Beograd -- Privatizacijom Luke Beograd višestruko je oštećena država i omogućen je monopol, saopštio je Savet za borbu protiv korupcije.
 
 
U izveštaju Saveta, koji je dostavljen Vladi, navodi se da je prodajom 40 odsto akcija Luke, koje su bile u vlasništvu Akcijskog fonda i PIO fonda, u septembru 2005. godine, firmi Vorldfin iz Luksemburga, država izgubila najmanje 21 milion evra.

"Ta šteta je razlika između procenjene vrednosti akcija Luke i isplaćene cene", navela je Vesna Barać, predsednica Saveta, i dodala da je procenjena vrednost tih akcija, koju je uradio Institut ekonomskih nauka, bila 1.774 dinara, a akcije su prodate po ceni od 800 dinara.

Za preuzimanje 93 odsto akcija Luke Beograd ponudu je dala samo firma Vorldfin, koja je registrovana na istoj adresi kao i firma Novafin, koja je preuzela akcije C marketa, a kojom upravlja Milan Beko, ministar za privatižciju u vreme vlade Mirka Marjanovića.

"Očigledno je da je to bila prodaja po dogovorenoj ceni i za određenog kupca", istakla je Baraćeva.

Savet je u izveštaju "Koncentracija vlasništva u Luci Beograd", zapitao kako je moguće da firma Vorldfin, koja ima osnovni kapital 31.000 evra, za Luku isplati 40 miliona evra, a da se tim slučajem ne pozabave nadležne institucije u Srbiji.

"Otkupom akcija C marketa omogućen je monopol u trgovini, a otkupom acija Luke monopol u stambenoj izgradnji", rekla je Barćeva.

Ona je objasnila da Luka ima u vlasništvu 220 hektara zemljišta u centralno gradskoj zoni, a da je Generalnim planom Beograda predviđeno izmeštanje Luke i izgradnja na toj lokaciji stambeno-poslovnog prostora.

"Izgradnja je planirana ne samo na prostoru sadašnje Luke već i na susednom nizvodnom zmeljištu, na površini od oko 500 hektara, tako da i po tom osnovu prostor Luke ima ogromnu vrednost, nekoliko puta veću od one po kojoj su prodate akcije tog preduzeća", rekla je predsednica Seveta.

Savet je ukazao i na podatak da je ovlašćeni predstavnik Vorldfina u postupku preuzimanja akcija Luke Beograd, kao i direktor firme Primera C, po nalogu Novafina, bio Vuk Delibašić, koji je bio zaposlen u Agenciji za privatizaciju do 2002. godine.

Istaknuto je i da je bivši izvršni direktor Agencije Goran Mrđa, koji je na tom mestu bio do kraja 2005. godine, sada član Upravnog odbora Luke Beograd.

"Kao i izveštaj o C maraketu, tako i izveštaj o Luci Beograd pokazuje da se do monopola ne stiže bez pomoći države. Stoga je neposredni zadatak Vlade da pospeši konkurenciju i podrži delovanje regulatornih tela, a pre svega Saveta za zaštitu konkurencije", navodi se u izveštaju Saveta za borbu protiv korupcije.


“Gasprom je blizu kupovine NIS-a“
Pančevo -- Gasprom je blizu kupovine NIS-a, neophodni dokumenti su spremni i "u najskorije vreme biće potpisani", kaže Dmitrij Medvedev.
 
 
Prvi potpredsednik ruske vlade Dmitrij Medvedev kaže da je prodaja NIS-a Gaspromu u zajedničkom interesu i interesu onih koji žive i rade u Srbiji, i u krajnjoj meri, za celu Evropu, naglašavajući da su neophodna dokumenta već spremna.

On je naveo da će ukupan obim investicija iznositi 900 miliona evra, dok je generalni direktor rafinerije Srđan Bošnjaković izrazio želju da dokumenti za potpisivanje kupoprodajnog ugovora budu što pre gotovi i da se što pre pređe na realne investicije.

Bošnjaković kaže da očekuje da uskoro sa ruskom stranom počne razgovor o komercijalnom ugovoru o privatizaciji NIS-a koji bi trebalo da bude završen najkasnije do kraja godine, kao i da očekuje da će Vlada Srbije oformiti tim u kome će biti svi relevantni stručnjaci koji će pomoći u koncipiranju optimalnog rešenja za budućnost NIS-a.

Prema njegovim rečima, za NIS i za čitavo okruženje Srbije najvažnije je kako će se sprovoditi to što piše u sporazumu i kojom dinamikom će sredstva biti ulagana u NIS. On je naveo da prema planu NIS-a do 2010. godine budu izgradjena nova postrojenja koja će omogućiti da kompanija tu godinu "završi sa dva derivata, jednim dizelom i jednim benzinom, evropskog standarda 2009 plus". 

Bošnjaković je naveo da, u međuvremenu, NIS treba da reši sve ekološke probleme tako da do kraja 2009. godine ekološki prihvatljiv.

Pre tačno mesec dana, u prisustvu predsednika Rusije Vladimira Putina i predsednika Srbije Borisa Tadića potpisan je protokol o kupoprodaji NIS-a.

Prema tom protokolu, ruska kompanija bez tendera kupuje 51 odsto akcija za 400 miliona evra, i obavezuje se da će u periodu od 2008. do 2012. godine uložiti najmanje 0,5 milijardi evra u rekonstrukciju i modernizaciju tehnološkog kompleksa NIS.

U skladu s protokolom, Gaspromnjeft treba do 31. decembra 2008. godine da zaključi Osnovni ugovor o kupovini akcija NIS-a.

Portparol "Gasproma" Sergej Kuprijanov rekao je da kupovina NIS-a nije bila na dnevnom redu jučerašnjem razgovora u Beogradu i dodao da "pregovarački proces još traje".

On je podsetio da je 25. januara bio potpisan međuvladin sporazum o gasovodu "Južni tok", podzemnom skladištu gasa u Banatskom Dvoru i kupovini NIS-a i naveo da je juče "rešavano prvo pitanje - 'Južni tok'".


Promet na Berzi i dalje u padu
Trgovanje na Beogradskaoj berzi nastavlja da se odvija u iščekivanju daljih poteza srpske političke elite, kao i razrešenja najnovije političke situacije. Uzdržanost investicione javnosti najbolje se ogleda kroz ostvareni promet, koji jedva da je premašio 70 miliona dinara, što je deset puta manje od prometa ostvarenog prethodnog trgovačkog dana. Strani investitori su u odnosu na petak pojačali svoje aktivnosti, te njihovo učešće u prometu sada iznosi 41,91 odsto. Međutim, ovo povećanje je više procentualno nego apsolutno koje je izraženo u novcu.
Sve srpske likvidnije hartije beleže smanjene obime trgovanja, među kojima je najveći postignut kroz trgovanje akcijama niške AIK banke (12,6 miliona dinara). Intenzivirana tražnja za vlasničke papire Duga Holdinga iz Beograda donela je promet od šest miliona dinara, ali i smanjenje njihove cene za 3,85 odsto. Energoprojektom se trgovalo za 5,7 miliona dinara, dok akcije Sojaproteina beleže promet od 4,5 miliona dinara. Veći promet (četiri miliona dinara) postignut je i u transakcijama vezanim za hartije od vrednosti Jubmes banke. Smanjenje obima trgovanja nije zaobišlo ni obveznice stare devizne štednje Republike Srbije, kojima je trgovano za svega 10.830 evra. Polovina tog iznosa otpada na seriju A2013K(5.296 evra), dok za serije koje dospevaju na naplatu 2010, 2011. i 2015. godine nije bilo interesovanja.
Većina emisija akcija koje su bile aktivne u ponedeljak, i dalje su u minusu (njih 42). Rast je zabeležila 21 emisija, dok je sa nepromenjenom cenom ostalo 52 emisije hartija od vrednosti. Najveću negativnu korekciju trpe akcije preduzeća Mlintest iz Šida, koje i pored nešto većeg prometa od 1,1 milion dinara gube 20 odsto vrednosti. Na gubitku su bile i akcije Dijamanta (9,09 odsto) i Progresa (6,17 odsto), dok veći rast beleže akcije Agrobačke (8,43 odsto).


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta