Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
PKS za veću razmenu sa Rusijom
Moskva -- Trgovinska i ekonomska saradnja Srbije i Moskve niža je od potencijala, ocenjeno je na sastanku zajedničke ekspertske radne grupe.
U državno-privrednoj delegaciji Srbije su ministar poljoprivrede Slobodan Milosavljević, ministar trgovine i usluga Predrag Bubalo, predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin i privrednici iz Srbije.

Kopredsednik radne grupe s ruske strane Mihail Višegorodcev je ocenio da je poboljšanje trgovinsko-ekonomske saradnja između Srbije i grada Moskve, od poslednjeg sastanka, veoma daleko od idealnog, i da su rezultati skromni, posebno u oblasti farmaceutske industrije i trgovine, gde postoje velike mogućnosti.

On je naveo da su količine lekova i prehrambenih proizvoda isporučene iz Srbije, prema podacima Vlade Moskve, veoma male, i da ih je potrebno povećati na desetine puta.

Višegorodcev je ukazao da Moskva dnevno troši 31.000 tona hrane, i da su zato mogućnosti za plasman srpskih proizvoda veoma velike.

"Ako možete da isporučite, mi ćemo kupovati, čekamo predloge srpske strane kako bi isporuke bile povećane", naveo je on.

Bubalo je ukazao da bi uspešnija saradnja Srbije i Moskve omogućila da se smanji deficit u trgovinskoj razmeni između Rusije i Srbije, jer je Srbija u 2007. izvezla u Rusiju robe u vrednosti od 460 miliona dolara, a uvezla za dve milijarde i 600 miliona.

Naveo je da je neophodno zvanično proširiti spisak robe oslobođene carine, uskladiti sertifikate dve države u oblasti veterinarske i fito-sanitarne kontrole, povećati broj dozvola za ulazak kamiona u Rusiju, pomoći da se srpska roba nađe u velikim trgovinskim lancima.

Ministar Bubalo će danas razgovarati sa kopredsednikom međudržavne komisije Srbije i Rusije za bilateralnu saradnju Sergejem Ssojguom, a sutra će se članovi delegacije Srbije sastati sa gradonačelnikom Moskve Jurijem Lužkovim.

Na sastanku je dogovoreno da se strane međusobno obaveštavaju o budućim tenderima i da se razmotri mogućnost potpisivanja međudržavnog, paritetnog sporazuma, kojim bi se dodelili placevi u Moskvi za otvaranje "Srpske kuće" i u Beogradu za otvaranje "Ruske kuće", za promociju i prodaju srpske, odnosno ruske robe.


Ist point: Ponuda za Sombormlin
Beograd -- Kiparski Ist point (East) holding objavio je nameru za preuzimanje preostalih 26,56 odsto akcija Sombormlina [SOML].

Ist point holding poseduje 81.206 akcija, odnosno 73,44 odsto kapitala Sombormlina, navodi u oglasu objavljenom u listu "Politika". Prema podacima Centralnog regista za hartije od vrednosti, preostalih 29.369 akcija, odnosno 26,56 odsto su u vlasništvu malih akcionara koji pojedinačno imaju oko 0,2 odsto akcija.

Trenutna vrednost akcija Sombormlina na Beogradskoj berzi je 247 dinara po komadu, a cena akcija je udvostručena u poslednjih 13 dana. Akcijama Sombormlina nije trgovano od jula 2004. godine do 14. februara, a cena je bila 120 dinara.

Dobit Sombormlina u 2006. godini iznosila je oko 17 miliona dinara, na osnovu 252 miliona dinara prihoda, vrednost aktive preduzeća prema podacima Agencije za privredene registe iznosila je 226 miliona dinara, a kapital je procenjen na 62,9 miliona dinara.


Železnica Srbije će kreditom EBRD-a kupiti 772 teretna vagona, umesto predviđenih 1.100.
Generalni direktor Železnica Srbije Milanko Šarančić novinarima je rekao da je broj umanjen zbog povećanja cena teretnih vagona od momenta kada je Železnica dobila kredit.

Železnica Srbije je ugovor o kreditu od 60 miliona evra potpisala sa EBRD polovinom jula 2006. godine. Tim kreditom je obuhvaćeno i 1,5 miliona evra za nabavku potpodnog struga za obradu točkova vagona i lokomotiva.

Šarančić je naveo da će umesto 750 vagona, koliko je ugovoreno na osnovu tenderske ponude rumunske kompanije IRS, Železnica Srbije dobiti i dodatnih 22 vagona, bez povećanja cene.

Postojala je mogućnost za saradnju i sa Gošom iz Smederevske Palanke, ali EBRD to nije odobrila, kazao je on.

Železnica Srbije je 21. februara potpisala ugovor o kupovini 750 teretnih vagova za 56 miliona evra od multinacionalne kompanije IRS (International Railway Services).

Prema podacima internet enciklopedije Vikipedija, IRS je kompanija registrovana u Luksembrugu, a kontroliše je biznismen Kristijan Burči (Cristijan Burci).

IRS je najveći evropski proizvođač teretnih vagona kojih godišnje proizvede oko 7.000, a u sastavu te grupacije posluje i smederevski Želvoz, koji se bavi remontom i proizvodnjom vagona, navodi Vikipedija (Wikipedia).


Inflacija u januaru 0,9 odsto
Inflacija u januaru u Srbiji, merena indeksom potrošačkih cena po metodologiji Evropske unije, iznosila je 0,9 odsto.
 
Potrošačke cene su u januaru ove godine bile za 11,5 odsto veće nego u istom mesecu 2007. godine, navodi se u saopštenju Republičkog zavoda za statistiku.

U januaru je najviše poskupeo transport, za dva odsto, zbog poskupljenja goriva, hrana i bezalkoholna pića poskupela su za 1,4 odsto, a troškovi proizvoda i usluga vezanih za stanovanje porasli su 0,4 odsto.

Prema metodologiji EU, inflacija se meri na osnovu prosečne promene maloprodajnih cena roba i usluga za ličnu potrošnju, a uključuje i cenu iznajmljivanja stana (renta), finansijske usluge, usluge obrazovanja i ugostiteljske usluge.

Inflacija u januaru u Srbiji, merena po uobičajenoj metodologiji Zavoda, iznosila je takođe 0,9 odsto.


Prodaje se imovina rudnika "Lece"
Agencija za privatizaciju ponudiće na prodaju 31. marta imovina rudnika olova, cinka i zlata "Lece" u stečaju.
 
Početna cena za rudnik "Lece" iznosi 771,09 miliona dinara, a na prodaju se nude upravna zgrada sa radničkim kupatilom i garderobom, kuhinja, zgrade radničkog smeštaja i flotacijsko postrojenje - mlin, postrojenje za filtriranje, hala drobilica, hala flotacijskih mašina, mašinska radionica i labaratorija.

Takođe, biće ponuđeni i zgrada Direkcije u Medveđi, mašine i sva pripadajuća oprema, objavila je Agencija za privatizaciju.

Rudnik "Lece" u stečaju prema prepisu posedovnog lista i listovima nepokrentosti na više različitih parcela koristi površinu 675.682 kvadrata zemljišta. Od ove površine u državnom zemljištu se nalazi 2.858 kvadratnih metara dok se u društvenom vlasništvu nalazi 672.824 kvadrata.

U oglasu je navedeno i da kupci, da bi učestvovali u nadmetanju, moraju da uplate depozit u visini od 308,4 miliona dinara.

U najboljim godinama, u rudniku "Lece", koji se nalazi na deset kilometara od Medveđe, radilo je 1.000 ljudi ali je sva proizvodnja stala 2001. godine.

Ovde je kopana ruda olova i cinka koja je imala i visok sadržaj najfinijeg zlata i srebra u Evropi. Međutim, sada je situacija sasvim drugačija i najveći broj rudara upućen je na Zavod za zapošljavanje.

Rudnik je zatvoren 2005. godine zbog nedostataka novca za održavanje proizvodnje i isplatu zarada dok je stečaj uveden u maju 2006.


Zastava: Saradnja sa GM prema planu
Tehnička saradnja kragujevačke Grupe "Zastava vozila" i američkog "Dženeral motorsa", odvija se bez problema.
 
Direktor preduzeća "Zastava AGeM", zaduženog za realizaciju ugovora potpisanih u julu prošle godine, Zoran Stošić, kaže da se saradnja o prodaji "Opelovih" automobila u Srbiji i o montaži "astre klasik" planirane za poslednje tromesečje ove godine, odvija nesmetano.

"Prodaja 'Opelovih' modela je dobra, čak mogu reći i odlična, a s druge strane po utvrđenom planu i dogovoru teku pripreme za montažu 'astre klasik", rekao je Stošić u izjavi lokalnom radiju i naglasio da "ovih dana ima tešnju komunikaciju s predstavnicima 'Dženeral motorsa' zbog političkih događaja u Srbiji".

Ocenjujući "da su kontakti profesionalni i korektni", Stošić je rekao i da tehnički timovi "Opela" često dolaze u Fabriku automobila, i da će naredna poseta uslediti najverovatnije za dve sedmice kada će se konkretizovati zadaci u pripremama za montažu "astre klasik" u kragujevačkim pogonima.

"Poseta tehničke ekipe rezultat je aneksa ugovora Grupe 'Zastava vozila' i 'Dženeral motorsa' kojim je precizirana pomoć 'Zastavi' u cilju prenosa 'Opelove' tehnologije u Kragujevac za montažu 'astre'", rekao je Stošić i ocenio da će to omogućiti odgovarajuću realizaciju zajedničkog projekta i početak nabavke opreme, vredne nekoliko miliona evra, a za šta će biti raspisan tender.

Povodom izjave ministra ekonomije Mlađana Dinkića da su stručnjaci "Dženeral motorsa" odložili posetu, Stošić je rekao da tu izjavu nije čuo i dodao "da se najverovatnije odnosila na sastanak koji je u utorak trebalo da se održi u Ministarstvu ekonomije".

"Predstavnici 'Dženeral motorsa' uputili su zvanično pismo u kojem se izvinjavaju što trenutno nisu u mogućnosti da prisustvuju sastanku, kao i da će novi termin biti vrlo brzo utvrđen", naveo je Stošić.


Akcija "Beka" vredi najmanje 270 €
Tržišna vrednost jedne akcije "Beka" iznosi najmanje 270 evra smatra Zlatko Kunštek, predsednik UO Udruženja akcionara.
Predsednik upravnog odbora Udruženja akcionara beogradske konfekcije "Beko" Zlatko Kunštek poručio je danas akcionarima "Beka" da tržišna vrednost jedne akcije te firme iznosi 270 evra i da akcionari ne bi trebalo da prodaju svoje akcije ispod te cene, ukoliko se pojave zainteresovani kupci.

"Dugim trajanjem stečajnog postupka i namernim iscrpljivanjem finansija i strpljenja stvoreni su akcionari koji su postali laki plen moćnih tajkuna", rekao je u izjavi Tanjugu Kunštek.

Prema njegovim navodima, prosečnom akcionaru koji ima oko 80 akcija i čije akcije vrede oko 21.600 evra nude se veoma mali iznosi i brza isplata bez objašnjenja da je vrednost akcija viša.

Kunštek tvrdi da imovina "Beka" vredi najmanje 140 miliona evra kao i da se organizovanjem zajedničkog paketa akcija, i prodajom na berzi može postići veća cena. U Udruženju akcionara "Beka" okupljeno je 4.537 akcionara i oni su vlasnici 60 odsto ukupnog kapitala tog akcionarskog društva.

U tom Udruženju objašnjavaju da prema Zakonu o stečajnom postupku nakon što se stečajni postupak okonča i obavi završna deoba, preostali višak deobne stečajne mase preda se akcionarima ili vlasnicima, nakon čega bi "Beko" izašao iz stečaja, formiralo se novo akcionarsko društvo i upisalo u Centralni registar.

Plan akcionara je da se posle toga održi osnivačka skupština novog akcionarskog društva i uradi nova procena kapitala, i organizuje prodaja zajedničkog paketa akcija "Beka" na berzi.

Preduzeće "Beko" nalazi se u stečaju od 2003. godine i do sada je od prodate imovine prihodovano do 66 miliona evra.


„David Pajić“ meta velikih biznismena
Da li je tačno da je prvi biznismen Srbije Miroslav Mišković prvi kandidat za kupovinu beogradskog preduzeća „David Pajić“, nekada najvećeg proizvođača liftova na Balkanu, pokazaće se na aukciji zakazanoj za sutra. Prodavac „Davida Pajića“ je Agencija za privatizaciju, a glavna atraktivnost tog preduzeća nisu naravno liftovi, već nekretnine: objekti površine oko 15.000 kvadrata na građevinsko zemljište od oko 23 hiljade kvadrata na Dorćolu, neposredno iznad „Luke Beograd“.

Početna cena za „David Pajić“ je 221,5 miliona dinara (2,66 miliona evra) i odgovara petini knjigovodstvene vrednosti ovog preduzeća. Mereno nekretninama „Davida Pajića“ to je 179 evra po kvadratu. Da li će na tom nivou biti i prodajna cena zavisiće od toga da li će kupac biti ujedno i jedini prijavljeni kandidat ili će imati konkurenciju. Rok za prijavljivanje kandidata istekao je 21. februara, a ko se sve prijavio Agencija za privatizaciju je dužna da drži u tajnosti sve do samog početka aukcije.
U upućenim beogradskim krugovima kažu da je lokacija „Davida Pajića“ toliko atraktivna da je malo verovatno da tu priliku propuste i ostali veliki biznismeni u sektoru upravljanja nekretnina poput Filipa Ceptera i „MPC-a“ Petra Matića potpomognutog američkim „Meril Linčom“.
Ko god da kupi „Davida Pajića“ dužan je da delatnost liftova održi najmanje dve godine. Posle može da menja namenu, bez ikakvih obaveza te vrste i prema zaposlenima i prema Agenciji za privatizaciju. Ako urbanistički plan predviđa, a predviđa, može na tom placu da napravi, na primer, poslovno-stambeni kompleks, ili recidencijalni centar.
Što se tiče izvorne delatnosti „Davida Pajića“ od najvećeg proizvođača liftova na Balkanu, sada su se uglavnom sveli na servisiranje onih koje su proizveli (40.000 lifotova) u prethodnih 60 godina. Nekada, kada su bili taj balkanski vrh zapošljavali su preko 1.000 radnika, sada suženjem rada tek oko 120. Toliko mali broj zaposlenih atraktivnost preduzeća u prodaji čini još i većom.


Benzin uskoro 100 dinara
Ukoliko se nastavi rast cena sirove nafte u svetu, već narednog meseca se može očekivati da litar benzin u Srbiji prremaši 100 dinara, kažu poznavaoci tržišta. Država bi smanjenjem akciza mogla da smanji udar na džep potrošača, ali u Ministarstvu finansija trenutno ne razmišljaju o tome.

Cena nafte je juče postavila nov rekord od blizu 102 dolara za barel, a ukoliko se nastavi takav trend, vozači bi već u martu mogli da plaćaju više od 100 dinara za litar benzina.
- Trenutna cena benzina veoma je blizu tom iznosu, tako da je realno očekivati da uskoro košta preko 100 dinara - kaže Nebojša Atanacković iz AD „Nafta“, a slično razmišlja i Boža Stanišić iz kompanije „AVIA Petrobart“. Prema njegovim rečima, ako se nastavi sadašnji trend rasta cene sirove nafte u svetu, već pri sledećem poskupljenju u Srbiji, benzin bi mogao da košta više od 100 dinara.
- Cena derivata će pratiti cenu sirove nafte. Ipak, ne verujem da će se ona mnogo povećavati u odnosu na sadašnji nivo. Prognoze su bile da će vrednost nafte u 2008. godini padati - kaže on.
Država ipak ima mehanizam da donekle smanji cene goriva u Srbiji, i to putem akciza. Međutim, Ministarstvo finansija ih je nedavno povećalo i za sada se ne razmišlja o njihovom smanjenju, potvrđeno je juče „Blicu“ u tom ministarstvu.
Kako nam je objasnila Mirjana Radojević, PR ministarstva, trenutno se posmatra kako će se kretati cene sirove nafte na svetskom tržištu i kako će uticati na rast cena goriva u Srbiji.
- Na osnovu Zakona o akcizama, postoji mogućnost da se smanje ovi nameti ako se proceni da je došlo do naglog skoka cena. Još uvek nismo počeli da radimo na tome, a čeka se još jedna promena cena derivata u zemlji da vidimo da li će biti povećanja i koliko. Za sada pratimo situaciju i moguća je reakcija ako se kod nas budu drastično povećavale cene - kaže ona.


NBS zaustavila pad dinara
Narodna banka Srbije juče je sa oko 10 miliona evra ponovo intervenisala na međubankarskom deviznom tržištu da bi sprečila preveliko kolebanje kursa dinara prema evru. Dinar je juče oslabio prema evru, posle višednevnog jačanja. Srednji kurs evra, prema zvaničnoj listi NBS, iznosio je 83,0977, što znači da je opao za 55 para u odnosu na prekjučerašnji dan. U centralnoj banci dodaju da je promet na deviznom tržištu bio veći nego proteklih dana.


Referentna kamatna stopa 11,5 odsto
Narodna banka Srbije povećala je danas referentnu kamatnu stopu za 0,75 procentnih poena, na 11,5 odsto.
 
 
Referentna kamatna stopa povećana je na redovnoj sednici Monetarnog odbora NBS i znači pojačanje restriktivnosti monetarne politike, kako bi se smanjili inflatorni pritisci i pritisci koji utiču na slabljenje dinara, izjavio je danas ekonomista Goran Nikolić.

Prema njegovim rečima, odluka NBS da poveća referentnu kamatnu stopu doneta je u trenutku kada bazna inflacija na međugodišnjem nivou iznosi oko sedam odsto i izvan je projektovanog okvira, dok je kurs dinara na najnižem nivou od početka godine.

NBS kao referentnu kamatu koristi kamatnu stopu na dvonedeljne repo operacije, a prethodna promena bila je 6. februara kada je kamata povećana takođe za 0,75 procentnih poena.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta