Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Agencija: Rekonstruktuiranje Utve
Beograd -- Avioindustrija Utva iz Pančeva biće restrukturirana i oslobođena dugova, saopštila je Agencija za privatizaciju.
 
Državna preduzeća i institucije treba u roku od 15 dana da prijave svoja potraživanja od tog pančevačkog preduzeća, a pravo na prijavu potraživanja imaju i ostali poverioci, navodi se u odluci objavljenoj u beogradskoj "Politici".

Državni poverioci dužni su da otpišu dug Utvi i zavisnom preduzeću Lola uslužne delatnosti iz Pančeva, a ostali poverioci imaju mogućnost da ta preduzeća oslobode dugova i potraživanja namire iz sredstava od prodaje njihovog kapitala.

Zakonom o privatizaciji propisano je da se preduzeće restrukturira kada u postojećem obliku ne može da bude privatizovano ni na aukciji ni na tenderu.

Aukcije za Utva avioindustriju zakazivane su za 27. jul, 14. septembar i 26. oktobar 2006. godine, početna cena na poslednjoj aukciji za to preduzeće iznosila je 191,94 miliona dinara, ali prodaja nije bila uspešna.

Prema podacima Agencije za privredne registre, Utva je 2006. poslovala sa gubitkom od 132,37 miliona dinara, pri čemu su prihodi iznosili 39,14 miliona, a rashodi 144,38 miliona dinara.

Inicijativa za privatizaciju Utve pokrenuta je 15. septembra 2005. godine, a prospekt je objavljen 7. oktobra iste godine. Prema podacima iz privatizacionog prospekta, Utva ima 252 zaposlena, a 2004. godine je imala 214,82 miliona dinara dugova.

Prema podacima Agencije za privredne registre, 33,59 odsto kapitala Utve je društveni kapital, Fond za razvoj Srbije ima 40,66 odsto, Lola Ribar u restrukturiranju 10,34 odsto, pančevačka Privredna banka, u većinskom državnom vlasništvu, ima 14,35 procenata, a većinski društveno Dunav osiguranje 1,06 odsto.


Agencija najavila pregovore za IMT
Beograd -- Srpska Agencija za privatizaciju najavila je da će početi pregovore o prodaji beogradskog IMT-a za 121,1 miliona evra.
 
Konzoricujumom HAŠ-SIP, koji čine firma Hom art Filipa Ceptera i SIP iz Slovenije, ponudio je i 10,3 milona evra investicija u Industrije mašina i traktora (IMT) i prihvatio minimalne obaveze socijalnog programa, navodi se u saopštenju Agencije.

Tenderska komisija je na jučerašnjoj sednici odobrila rezultate rangiranja ponuda za IMT, otvorenih 14. januara ove godine po kojem je drugoplasirani konzorcijum Nevrfild limitid sa ponuđenom cenom od 109,3 miliona evra.

Kako je ranije objavljeno, jedan od potpisnika te ponude je bivši ministar energetike Srbije Goran Novaković.

Treći konzorcijum Agri investments je ponudio cenu od 76 miliona evra, ali nije spreman da odmah ponudi i investicioni program. Firme koje čine taj konzorcijum, beogradski MPC i Adriano korsi iz Italije, navele su u ponudi da će plan investicija napraviti tek kad detaljno analiziraju stanje u IMT-u.

U vlasništvu IMT-a je plac od 35 hektara, na kojem je nekoliko hala i poslovnih objekata. Gubici tog preduzeća u prošloj godini bili su između 25 i 28 miliona evra.

Prvi tender za prodaju IMT je bio neuspešan, jer nije stigla ni jedna obavezujuća ponuda, a na drugom tenderu mogle su da učestvuju firme koje se najmanje poslednje tri godine bave proizvodnjom poljoprivrednih mašina ili traktora i čiji je prošlogodišnji prihod bio veći od 20 miliona evra.


Beleks15 porastao za 6,34 odsto
Beograd -- Indeks najlikvidnijih akcija na Beogradskoj berzi Beleks15 porastao je za 6,34 procenata na trgovanju u ponedeljak.
 
 
Indeksi akcija Beogradske berze ubeležili su najveće skokove za devet meseci i Beleks15 je porastao za 6,34 a Belekslajn za 4,52 odsto. To je najveći rast od 11. maja prošle godine, kada je tokom kratkotrajnog oporavka, posle naglog dvodnevnog pada izazvanog političkom nestabilnošću, Beleks15 porastao za 11,44 a Belekslajn za 6,79 odsto.

Promet iz 1.388 transakcija, što je znatno više od uobičajenog broja, vredeo je 698,4 miliona dinara (8,45 miliona evra) i bio je oko dva i po puta veći nego poslednjeg radnog dana prethodne sedmice.

Akcije firmi sa A Listinga, Sojaproteina [SJPT], Tigra [TIGR] i Energoprojekt holdinga [ENHL], porasle su za deset odsto, što je granica fluktuacije za taj listing, i već oko 10.45 "počišćena" je ponuda tih akcija.

Čak pet kompanija ubeležilo je u kontinuiranoj trgovini dvocifreni rast: novosadski Agrokop [AGRC] od 19,9 odsto, Telefonkabl [TLKB] od 16 procenata, somborsko Sunce [SNCE] od više od 14 , Globos osiguranje [GLOS] od više od 13 i Napred GP [NPRD] više od 12 odsto. I ostale hartije kojima se trguje na kontinualnom tržištu zabeležile su rast, osim Univerzal holdinga [UNVR] i Komercijalne banke [KMBN].

Akcija Univerzal holdinga pala je za 19,35 odsto, na 3.347 dinara, uz solidan promet od 27,65 miliona dinara, dok je hartija Komercijalne, koja je na kraju prethodne sedmice zabeležila rast od 15 odsto, izgubila na vrednosti 1,01 odsto. Prometom u kontinuiranoj trgovini, kao i obično, izdvojila se AIK banka [AIKB] sa 139,68 miliona dinara, a sledili su Ikarbus [IKRB] sa 62,59 miliona, Telefonija [TLFN] sa 44,6 miliona, Agrobanka [AGBN] sa 43,45 i Soja protein [SJPT] sa 41,6 miliona.

U trgovanju metodom preovladjujuće cene 44 hartije zabeležile su rast, a pad je imalo 13. Na meti ulagača ponovo je bio Topiko [TPKO]. Trgovina akcijama tog poljoprivrednog preduzeća, uz stabilnu cenu od 7.200 dinara po hartiji, vredela je 24,78 miliona dinara.

Promet veći od 20 miliona dinara registrovan je i u trgovini akcijama novosadske BB Minakve [BBMN]. Akcija proizvođača vode i sokova poskupela je više od 11 odsto, na 50.000 dinara, odnosno do maksimuma za tu hartiju koji je prvi put dostignut krajem decembra. Učešće stranih investitora u ukupnoj i trgovini akcijama bilo je neznatno veće od polovine pri čemu je u kupovini akcija bilo 55 a u prodaji 47 odsto.

Rast Berze - reakcija na izbore
Direktor sektora poslovnih operacija na Beogradskoj berzi Siniša Krneta kaže da je rast indeksa Belex15 od 6,34 odsto drugi najveći istorijski maksimum otkako se taj indeks meri na Begradskoj berzi napomenuvši da treba istaći i da je to jedini indeks akcija u Jugostočnoj Evropi, koji od početka 2008. godine beleži rast.

"Tržište je pozitivno reagovalo i pokazalo da živi sa svojim okruženjem. Moj lični utisak je da je ponedeljak samo potvrdio koliko zdravog prostora ima u sferi srpske ekonomije, a koji je u velikoj meri sputan neizvesnostima političkih događaja", rekao je Krneta.

On je podsetio da je prvi dnevni maksimum Belexa 15 dostignut 11. maja 2007. godine kada je zabeležen rast od 11,44 odsto i to odmah nakon kratkotrajne političke krize izazvane izborom Tomislava Nikolića za predsednika Skupštine Srbije.

Prema njegovim rečima, činjenica je da su investitori na tržištu kapitala počev još od sredine prošle nedelje počeli značajnije da ulažu, što ukazuje na to da su još prošle nedelje "igrali na kartu" ovakvog rezultata izbora.


Preuzimanje Ljubljanske berze
Ljubljana -- Slovenački konzorcijum želi da plati 400 evra po akciji za preuzimanje Ljubljanske berze, piše slovenački list Finance.
 
NFD, KD Holding, Publikum, Istrabenz i Centralno klirinško deponijsko društvo organizuju holding za preuzimanje Ljubljanske berze, što su kompanije i potvrdile.

O ceni koju planiraju da ponude, niko od članova konzorcijuma nije želio da govori, a iz NFD su, kako pišu ljubljanske Finance, poručili kako će njihova ponuda zavisiti upravo od cene i uslova preuzimanja. Istrabenz nije želio da potvrdi učestvovanje, već da samo pregovaraju o mogućnosti saradnje.

Prema Financama, ugovor je trebao biti potpisan danas, ili će to biti učinjeno sutra. Koliko će holding ponuditi za akciju, još nije poznato, ali reč je oko 400 evra, odnosno oko 13,4 miliona evra za sve akcije berze. Prvu ponudu za preuzimanje Ljubljanske berze je još u decembru 2006. dao švedski berzanski operater OMX, koji je tada za nju ponudio 125,9 evra, što su vlasnici berze tada glatko odbili, jer bi prema njoj cela Ljubljanska berza koštala oko 4 miliona evra.

Među zainteresovanima su se početkom 2007. godine pojavile i Varšavska, Bečka, Milanska berza, kao i Euronext i Frankfurtska berza. Nove ponude će poslati, pišu Finance, Bečka, Atinska, Varšavska berza i OMX, ali nijedna od njih nije želela da govori o visini svoje ponude.

Prema pisanju Financi, Bečka bi berza mogla ponuditi čak 700 evra po akciji.

U sporazumu sklopljenom u novembru prošle godine, vlasnici Ljubljanske berze u konzorcijumu koji uključuje 64,15 odsto, dogovorili su se kako će zajedno nastupiti u prodaji LjSE.
 


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta