Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Nafta blizu rekordnih 112 dolara
Njujork -- Nafta se danas na svetskim robnim berzama približila novom rekordu od 112 dolara po barelu.
 
 
Američka laka nafta na robnoj berzi u Njujorku tokom današnjeg poslovanja nakratko je zabeležila novi rekord od 111,8 dolara po barelu, da bi se potom spustila na 110,41 dolar. Evropski "brent" na međunarodnoj berzi petroleja u Londonu istovremeno se ugovara po 106,35 dolara.

Sirova nafta je od početka godine poskupela za oko 16 odsto, a visok rast cena zabeležile su i ostale ključne sirovine jer investicioni fondovi sve više sredstava prebacuju u sektor sirovina "ograđujući" se od slabog dolara.

Prema oceni pojedinih analitičara, najnoviji uspon cena glavne energetske sirovine je direktna posledica kretanja deviznih kurseva. Investitori traže "sigurnu luku" kao obezbeđenje od pada vrednosti dolarske imovine.

Slab dolar isto tako znači da energetske sirovine, kada im se cene iskažu u drugim valutama, a ne u dolarima, i nisu toliko poskupele, pa je njihova tražnja i dalje dobra.

"Sad pitanje nije koliko nafta može da poraste, već koliko nisko dolar može da padne. Nafta i druge sirovine služe kao zaštita od inflacije, pa ih svi kupuju jer na drugim tržištima njihova imovina gubi vrednost", izjavio je pomoćnik generalnog direktora za procenu rizika u korporaciji Micubiši Entoni Nunan.

Ministri za naftu zemalja članica organizacije OPEK, u međuvremenu, ostaju pri svom stavu da uspon cena nafte nije posledica suštinskih činilaca na tržištu, već špekulacija i pada dolara, i dodaju da nema problema sa svetskim zalihama te energetske sirovine.


Država: Za akciju KMBN 112.000 RSD
Beograd -- Država i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) dokapitalizovale su Komercijalnu banku [KMBN] sa 3,9 milijardi dinara.

Država je 18. februara uplatila 3,25 milijardi dinara i kupila 29.024 akcije 20. emisije, a Evropska banka za obnovu i razvoj je za 633 miliona dinara preuzela 5.655 akcija, navode u Ministarstvu finansija.

EBRD i država su iskoristile pravo prečeg upisa i akcije plaćale po ceni od 112.000 dinara. Nominalna vrednost 34.679 akcija koje su upisali EBRD i država je 346,79 miliona dinara, odnosno 10.000 dinara po akciji, navodi se u izveštaju o dokapitalizaciji koji je danas objavila Komercijalna banka.

U Ministarstvu finansija Srbije podsećaju da su sredstva za dokapitalizaciju predvidjena budžetom za 2008. godinu, a država je na osnovu ugovora sa EBRD iz 2006. godine i dalje najveći akcionar Komercijalne banke, rečeno je u Ministarstvu.

Trenutna vrednost akcije Komercijalne banke na Beogradskoj berzi je 70.000 dinara, a vrednost veću od 105.000 dinara zabeležila je poslednji put u trgovanju 15. novembra prošle godine, kada je dostigla cenu od 116.800 dinara.

Dokapitalizacija je sprovedena od 24. novembra 2007. do 13. marta ove godine i to uz produžavnje roka, pri čemu je prodato 48,17 odsto od ponuđenih 72.000 akcija, nominalne vrednosti po 10.000 dinara. Emisija ne bi bila uspešna da je manje od 48 odsto ponuđene emisije upisano.

Prag uspešnosti je 28. januara smanjen sa 60 odsto, odnosno 43.200 akcije, koliko je bilo propisano Prospektom o dokapitalizaciji Komercijalne banke, a i rok je produžen za približno tri sedmice.

Na kraju 2006. godine kapital banke iznosio je 15,99 milijardi dinara, a tržišna vrednost banke, prema današnjim podacima Beogradske berzem iznosi 61,44 milijarde dinara, od čega je 59,38 milijardi vrednost običnih akcija bez današnje emisije.

Prema podacima Centralnog registra za hartije od vrednosti objavljenim pre dokapitalizacije, 40,31 odsto udela u kapitalu ima država, a Evropska banka za obnovu i razvoj 25 odsto, dok ostali akcionari imaju po manje od pet procenata.


Đelić: NIS bio uslov za gasovod
Beograd -- Prolazak gasovoda kroz Srbiju je bio uslovljen prodajom Naftne industrije Srbije (NIS) ruskom Gaspromu, kaže Đelić.

Đelić objašnjava na NIS nije prodat za 400 miliona evra, već da tu treba računati i investicije
Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić izjavio je za list Danas da o detaljima kupoprodajnog ugovora tek treba da se pregovara.

"Ruska Federacija i Gasprom su imali izbor ili da gasovod ide preko Rumunije ili preko Srbije. Da bi išao preko Srbije njihov uslov je bio da sklopimo ugovor i oko prodaje NIS-a", rekao je Đelić i podsetio da je bio pobornik postepene privatizacije NIS-a, prvo putem manjinske prodaje na tržištu kapitala, pa tek posle pet do deset godina većinske.

"U međuvremenu se iskristalisao rusko-italijanski projekat izgradnje gasovoda Južni tok i od velikog značaja za našu zemlju bilo je da postanemo deo tog projekta. U potpunosti smo zavisni od Rusije kada je reč o gasu, jer sve druge alternative su veoma skupe", naveo je Đelić.

Na pitanje da li će dozvoliti da se mimo tržišta prodaje NIS, on je je rekao da je "energetika veoma specifična grana i tu nije reč samo o tržištu, već i o obezbeđivanju stabilnog snabdevanja energentima".

On je rekao da se u slučaju da NIS bude prodat Gaspromu ne radi samo o 400 miliona evra, koliko bi bio plaćen većinski paket akcija tog preduzeća, već i o značajnim investicijama od najmanje pola milijarde evra i činjenici da je Gaspromnjeft vodeća svetska naftna kompanija koja ima suficit u preradi nafte od 20 milijardi tona godišnje.

U pregovorima sa ruskim partnerima, prema njegovim rečima, vodiće se računa o najboljem interesu države, Vojvodine i NIS-a.

Đelić je odbacio mogućnost da i Jat i Aerodrom "Nikola Tesla" budu prodati ruskim kompanijame mimo tendera ili berze i dodao da je "gas veoma specifična stvar jer nemamo alternativu. JAT ide na tender, a Aerodrom na berzu".

Dinkić: Nova vlada ponovo o NIS-u


Novi Sad - Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić kaže da će nova vlada morati ponovo da se izjasni o prodaji NIS-a ruskom Gaspromu i dodaje da deo sporazuma potpisanog sa Gaspromom koji se tiče privatizacije NIS-a nije dobar za Srbiju.

"Zbog toga sporazum neće biti ratifikovan pre izbora i zbog toga će nova vlada morati ponovo da se izjasni o njemu", kazao je Dinkić.

Prema njegovim rečima, o NIS-u mora ponovo da se pregovara kako bi bile zadovoljne i srpska i ruska strana. On je rekao da je deo aranžmana koji se odnosi na "Južni tok" i izgradnju magistralnog gasovoda dobar za Srbiju, te da će biti prioritet i buduće vlade.

Delegacija Srbijagasa i Gasproma o sporazumu danas u Moskvi

Vršilac dužnosti Srbijagasa Saša Ilić sastaće se danas u Moskvi sa delegacijom Gasproma, a tema razgovora je sprovođenje energetskog sporazuma dve zemlje posle pada srpske vlade.

Posle tog sastanka biće jasnije da li su opravdane spekulacije o tome da naftno-gasni međudržavni sporazum Srbije i Rusije može da propadne zbog pada Vlade Srbije i njegovog neratifikovanja u srpskom parlamentu.

Ilić je „Politici” potvrdio da je razlog posete zvaničnoj Moskvi novonastala politička situacija u Srbiji koja se direktno reflektuje i na gasno-naftni sporazum sa Rusima, budući da on još nije verifikovan u Skupštini Srbiji, a upravo je to uslov da zaživi.


„Očekujemo da će se sa ruskom stranom naći zajedničko rešenje kako bi se i ova situacija prebrodila pošto smo već na korak da ceo posao uskoro počne da se realizuje. To će svakako zavisiti od toga šta u ponedeljak bude zatražila zvanična Moskva. Odnosno od toga čiji potpis Gasprom hoće da vidi na papiru pošto se osnuje zajednička rusko-srpska firma koja će graditi Južni tok, pojašnjava Ilić.

Upitan da li je i samo formiranje zajedničke firme uslovljeno izglasavanjem u Skupštini, on kaže da je sa Rusima dogovoreno da se poslovi ubuduće spuste na nivo Gasproma i Srbijagasa. U tom kontekstu su i srpska i ruska strana iskoristile vreme od poslednje posete Medvedeva da formiraju svoje radne grupe koje će voditi ceo posao o čemu će se takođe sutra u Moskvi razgovarati, precizira Ilić.

Ono što je za sada izvesno jeste da Vlada Srbije treba da da saglasnost na formiranje mešovite rusko-srpske firme, a da li će Gasprom tražiti i da sve ipak prođe i Skupštinu videćemo, objašnjava on, i dodaje da bi posao što se Srbijagasa tiče mogao da se radi i bez bilo kakve posebne verifikacija, jer se radi o operativnim poslovima.

Iako je 25. maj ostavljen kao krajnji rok do kada je trebalo formirati zajedničku firmu za gradnju „Južnog toka”, Ilić kaže da ovaj datum nije uslovljen ničim drugim, tako da bi Gasprom mogao pristati i na pomeranje ovog roka, a potom čim se formira nova vlada i Skupština da se sporazum stavi na dnevni red.


NIS ulaže 11,5 mil. € u nove pumpe
Beograd -- Kompanija NIS Petrol će u 2008. godini uložiti oko 11,5 miliona evra u izgradnju 15 novih benzinskih pumpi u Srbiji.


U Srbiji trenutno ima 484 benzinskih pumpi NIS-a
Izvršni direktor NIS Petrola Dragan Vučur je kazao da je u ovoj godini u planu i rekonstrukcija 15 benzinskih pumpi u šta će biti uloženo oko 8,8 miliona evra, dok će se u obavezne ekološke projekte na pumpama biti uloženo oko 11 miliona evra.

U naredne dve godine NIS Petrol planira da u Srbiji izgradi još 22 benzinske pumpi i da isti toliki broj maloprodajnih objekata rekonstruiše. Vučur je najavio da nacionalna naftna kompanija u 2008. godini planira da uloži oko 62,5 miliona evra u rafinerisku proizvodnju i oko 35 miliona evra u ekološke projekte u rafinerijama u Pančevu i Novom Sadu.

"U projekte za poboljšanje kvaliteta goriva, u ovoj godini planirano je da bude uloženo oko 15 miliona evra", dodao je izvršni direktor NIS Petrola i naglasio da NIS radi uobičajno, prema planu i programu predviđenim za ovu godinu i da priče oko privatizacije ne utiču na rad kompanije.

"Pitanje privatizacije NIS-a je pitanje države i to ne zavisi od nas, mi u kompaniji radimo kao i do sada", kazao je Vučur.


Austrijski konzorcijum gradi most na Adi ciganliji
BEOGRAD, 17. marta 2008. (Beta) - Konzorcijum koji predvodi austrijska kompanija Por tehnobau und umvelt akciengezelšaft danas je izabran za najpovoljnijeg ponuđača na tenderu za izgradnju mosta na Adi ciganliji.

Konzorcijum će izraditi projekte i izvesti radove za 118,64 miliona evra, a ugovorom će biti obuhvaćeni i eventualni nepredviđeni i naknadni radovi u iznosu do pet odsto ugovora, navodi se u saopštenju Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda.

Idejnim projektom iz 2005. godine predviđeno je da izgradnja mosta dužine 929 metara, sa šest kolovoznih traka, dvostrukim šinama za laku železnicu i dve staze za pešake bude izgrađen za 91 milion evra bez poreza na dodatu vrednost.


Ugovor o nastavku izgradnje stanice Prokop
BEOGRAD, 17. marta 2008. (Beta) - Kompanija Energoprojekt i Železnice Srbije potpisaće krajem ove ili početkom iduće nedelje ugovor o nastavku izgradnje železničke stanice "Beograd centar" u Prokopu, rekao je u ponedeljak za Betu direktor marketinga Energoprojekta Miodrag Zečević.

"Pri kraju je izrada neophodne dokumentacije za potpisivanje ugovora. Pripreme za taj projekat dugo traju, tako da se ubrzo posle potpisivanja ugovora može očekivati početak radova", rekao je Zečević.

Na tenderu za nastavak gradnje stanice u Prokopu pobedio je mađarski Trigranit, ali je Železnica u avgustu prošle godine prekinula pregovore sa tom kompanijom zbog njenih dodatnih zahteva koji su izlazili iz okvira tendera.

Železnica je sklopila predugovor sa Energoprojektom, koji je bio drugoplasirani na tom tenderu koji je predviđao završetak izgradnje železničke stanice i dobijanje prava na korišćenje 128.000 kvadrata poslovnog prostora.


Banke razmatraju povećanje kamata
Beograd -- Većina banaka u Srbiji nema konačan stav kako će da reaguju na povećanje referentne kamatne stope.


Šijačić: Realan tok razvoja zavisi i od konkurentske borbe i utakmice tržišnih igrača
Pojedine banke najavljuju podizanje kamata, dok druge još "vagaju" da li će podići kamate na dinarske kredite, minuse po tekućim računima i kreditne kartice.

Član Izvršnog odbora Rajfajzen banke Svetozar Šijačić kaže da bi bilo očekivano da sve banke značajno povećaju kamatne stope na dinarske kredite i pozajmice, što i jeste namera NBS.

"Kako su na tržištu prisutne neke banke koje agresivnim cenama pokušavaju da povećaju tržišno učešće, u kojoj meri će povećanje bazne kamatne stope uticati na povećanje kamata na dinarske kredite zavisi pre svega od ovih banaka", ocenio je Šijačić.

Komercijalna banka za sada neće povećavati kamatne stope na dinarske plasmane, što ne znači da to neće biti razmatrano u narednom periodu, i to u zavisnosti od daljih mera NBS.

Sosijete ženeral banka je "u fazi razmatranja kamatne politike", ali do sada nije bilo nikakvih povećanja kamata na kredite iz dinarskih izvora. U toj banci navode da tokom prethodna dva puta kada je NBS povećavala referentnu kamatnu stopu, Sosijete ženeral banka nije podizala kamate na kredite.

Unikredit banka podići će kamate na dinarske "keš" i potrošačke kredite, a kamate na minuse i kreditne kartice za sada neće biti povećavane, navode u toj banci. U Unikredit banci nisu mogli da preciziraju kada će kamate na dinarske kredite biti povećane i u kojoj meri.

U Hipo alpe adrija banci kažu da ta banka još nema konačan stav po pitanju uticaja referentne kamatne stope na podizanje kamata na dinarske kredite i depozite, i da je u toku razmatranje daljih poteza.

Monetarni odbor Narodne banke Srbije 13. marta je odlučio da poveća referentnu kamatnu stopu za čitava tri procentna poena, sa 11,5 na 14,5 odsto, kako bi smanjenjem količine dinara u opticaju smanjio pritiske na povećanje inflacije. Takođe, NBS je i 6. februara povećala referentnu kamatnu stopu za 0,75 procentnih poena, a zatim 28. februara za novih 0,75 procentnih poena.

Referentna kamatna stopa je ona po kojoj NBS prodaje blagajničke zapise poslovnim bankama sa obećanjem da će ih otkupiti za 14 dana. Davanjem povoljne kamatne stope bankama od 14,5 odsto na godišnjem nivou, centralna banka smanjuje količinu dinara u opticaju, i tako smanjuje inflacione pritiske, ali ima i cilj da ublaži pritiske na slabljenje dinara.


DOLAR PRVI PUT ISPOD JEDNOG "ŠVAJCARCA", AKCIJE PADAJU
EKOS:BERZE-VALUTE-AKCIJE Dolar prvi put ispod jednog 'švajcarca', akcije padaju NJUJORK, LONDON, 17. marta (Tanjug-Ekos) - Na današnjem otvaranju Njujorške berze, indikativni indeksi akcija iskazuju izuzetno oštar pad, a dolar istovremeno nastavlja sunovrat, spustivši se ispod nivoa od jednog švajcarskog franka. I američka valuta i druge američke hartije od vrednosti su u nemilosti investitora jer se oni, posle vesti o finansijskom krahu 'Bear Stearnsa' i hitnoj pomoći za tu investicionu banku, petu po veličini u SAD, pribojavaju da kreditna kriza dalje narasta i izmiče kontroli. (Kraj)


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta