Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Monetarna politika se zaoštrava"
Za ekonomiju Srbije bilo bi dobro da se eventualni parlamentarni izbori održe do polovine godine kako bi se izbegla kriza.
 
Finansijska kriza bi uticala na razvoj zemlje i mogućnost pomaganja Kosovu, izjavio je saradnik Ekonomskog instituta Stojan Stamenković.

Političari, barem oni u vladajućoj koaliciji, prilikom sučeljavanja svojih političkih koncepcija moraju da sagledaju i njihove ekonomske efekte, rekao je on prilikom predstavljanja novog biltena Ekonomskog instituta makroekonomske analize i trendovi i konjukturnog barometra.

Nije dobro da se ekonomija zemlje neprekidno vodi u predizbornom ambijentu, istakao je Stamenković.

Govoreći o političkoj nestabilnosti i platnom bilansu on je kazao da se monetarna politika u Srbiji zaoštrava.

Narodna banka Srbije je u februaru podigla referentnu kamatnu stopu koja sada iznosi 11,5 odsto, dinar je tokom prva dva meseca ove godine imao realni pad u odnosu na evro za 3,7 odsto, a došlo je i do pada berze, podsetio je Stamenković.

Očigledno je da investitori čekaju rasplet političke krize, rekao je on, dodavši da i pored toga što je preuranjeno davati priognozu o njenim eventualnim efektima na privredu, rezultati u platnom bilansu u 2007. godini, povezani sa kretanjem na deviznom i investicionom tržištu, upozoravaju na mogućnost ozboljne krize u slučaju povlačenja investitora.

Suština je u velikom deficitu tekućih plaćanja prema inostranstvu, rekao je Stamenković.

Kada se u tekući deo platnog bilansa uračunaju povećani izdaci za kamate, uz povećanje neto doznaka i otkupa na menjačnicama u skladu sa povećanjem očekivanje vrednosti BDP-a u 2008. godini, može doći do povećanja deficita tekućih transakcija na oko 8,5 milijardi dolara, kazao je on.

Ukoliko bi se, kako je naveo, politička neizvesnost brzo otklonila i time normalizovao put za priliv stranih investicija i zadržavanje na nivou iz prošle godine, deficit tekućeg bilansa mogao bi se pokriti iz deviznih rezervi.

Prema njegovim rečima, ako politički rizik bude veliki onda će minus biti toliki da Narodna banka Srbije neće imati čime da interveniše.


Cilj Moskovske trgovina sa Rusijom
Jedan od glavnih ciljeva Moskovske banke Beograd (MBB) biće servisiranje finansijskih i robnih tokova između Rusije i Srbije.
 
 
Potpredsednik Banke Moskve Aleksej Sitnikov je rekao da Moskovska banka u Srbiji, za čije osnivanje je NBS dala preliminarno odobrenje, "u doglednoj budućnosti treba da postane univerzalna banka, koja opslužuje i fizička i pravna lica".

On je dodao da se robna razmena između dve zemlje uspešno odvija i da se biznis u Srbiji razvija "dosta dinamično". "Tempo rasta društvenog bruto proizvoda (u Srbiji) od šest odsto premašuje srednjoevropski i zato je lokalno tržište perspektivno za ruske kompanije", ocenio je Sitnikov.

Sitnikov je naveo da se ruska banka odavno spremala da nastupi na finansijskom tržištu Srbije i da su razmatrana dva scenarija - kupovina jedne od domaćih banaka i otvaranje nove - a da je na kraju odlučeno da to bude druga varijanta.

On kaže da je Banka Moskve prva strana finansijska institucija za poslednjih sedam godina kojoj je dozvoljeno da otvori ćerku-banku u Srbiji. U nadzornom odboru banke će osim Sitnikova biti i predsednik Banke Andrej Borodin i potpredsednik Pavel Gorbačevič, dok će predesednik uprave biti Vladimir Zečar.

Banka Moskve dobila je odobrenje NBS za osnivanje Moskovske banke Beograd sa osnivačkim kapitalom od 15 miliona evra, u nacionalnoj valuti, navedeno je u bančinom saopštenju. Da bi dobila dozvolu za rad Banka Moskve treba da u roku od 60 dana podnese NBS zahtev za izdavanje dozvole i obezbedi tehničke uslove za početak rada banke, uključujući uplatu osnivačkog kapitala.

NBS je u obavezi da o podnetom zahtevu odluči u roku od 30 dana, čime bi postupak izdavanja dozvole za rad bio okončan, objavljivanjem rešenja o izdavanju dozvole u Službenom glasniku Republike Srbije. Nakon upisa Banke u registar steći će se uslovi za početak poslovanja MBB.
Većinski vlasnik Banke Moskve je Grad Moskva i ona je jedna od pet najvećih banaka u Ruskoj Federaciji, sa bilansnom sumom od 14,1 milijardu evra i kapitalom u vrednosti od 1,2 milijarde evra.

Među akcionarima banke su monopolska moskovska energetska kompanija Mosenergo, naftne kompanije Surgutnjeftegaz i Lukoil i druge poznate ruske komanije. Od stranih kompanija tu su JP Morgan Chase, Bear Stearns i Goldman Sachs, koji poseduju oko 3,9 odsto kapitala.


VZAS: Dobit 201 milion dinara
Subotica -- Veterinarski zavod iz Subotice ostvario je u prošloj godini dobit od 201,4 miliona dinara, šest puta više nego u 2006.
Veterinarski zavod iz Subotice (VZAS) zabeležio je u 2007. godini najveći profit od osnivanja od 201,4 miliona dinara, što je 43,5 odsto više od plana i šest puta više nego u prethodnoj.

Ukupni prihodi koje je ova kompanija ostvarila iznose 1,7 milijardi dinara, dok su poslovni prihodi 1,55 milijardi i veći su u odnosu na 2006. godinu za nepunih 10 procenata.

Veterinarski zavod se bavi proizvodnjom hrane za životinje, sredstava za zaštitu bilja, hemofarmaceutskih i bioloških proizvoda.

Veterinarski zavod iz Subotice je pre dve godine izgradio pogon za proizvodnju hrane za kućne ljubimce, dok je krajem prošle godine preuzeo Simbiofarm - preduzeće za proizvodnju i promet veterinarskih preparata.

Akcije Veterinarskog zavoda pojavile su se među prvima na Beogradskoj berzi da bi najveći rast ostvarile početkom juna prošle godine, kada su dostigle istorijski maksimum od 3.202 dinara.


ABS holdings bez dobiti u 2007.
Beograd -- Kompanija ABS holdings u Srbiji planira da u 2008. poveća prihode za 41 odsto na 93 miliona dolara i da prvi put ostvari profit.

Generalni direktor ABS holdingsa Srbija Zoran Radosavljević izjavio je da je ta kompanija sa sedam svojih preduzeća u prošloj godini ostvarila prihod od 66 miliona dolara, a da u ovoj planira povećanje prihoda na 93 miliona dolara.

Prema njegovim rečima, kompanija u ovoj godini nije ostvarila profit zbog dugova preduzeća zaostalih iz perioda pre privatizacije krajem 2005. godine, a očekuje se da dobit bude prvi put ostvarena u ovoj godini i to u iznosu od pet do 10 odsto godišnjeg prihoda.

Izvoz ABS holdingsa je u prošloj godini iznosio trećinu ukupne proizvodnje, odnosno 24 miliona dolara, a u 2008. godini bi trebalo da bude povećan na 38 miliona dolara, naveo je on.

Radosavljević je kazao da ABS holdings izvozi u Rusiju, Letoniju, Kipar, Švedsku, Bugarsku, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Crnu Goru, a najveći ugovoreni posao u ovoj godini su isporuke tranformatora za Elektroprivrede Kipra i Letonije vredne 14 miliona evra.

Značajniji poslovi za domaću elektroprivredu su isporuka oprema za trafostanicu Kostolac od 3,5 miliona evra, za hidroelektrane Bajina Bašta i Ovčar Banja od ukupno četiri miliona evra, kao i za dalekovod Niš-Skoplje.

U sastavu ABS holdingsa u Srbiji posluje šest preduzeća nekadašnjeg Minela – ABS Minel Trafo, ABS Minel Elektrooprema i postrojenja, ABS Minel Fepo, ABS Minel Elektrogradnja dalekovodi, ABS Minel kontaktne mreže i ABS Minel Projekt inženjering, kao i ABS Control sistems, u kojima je zaposleno ukupno 1.031 radnik.

ABS holdings pored preduzeća u Srbiji, ima još četiri kompanije u Rusiji i u 2007. godini je ostvario prihod od pola milijarde dolara.


Indeksi osetno pali, promet više nego utrostručen
Indeksi osetno pali, promet više nego utrostručen
 
BEOGRAD, 5. marta 2008. (Beta) - Poslovanje na Beogradskoj berzi obeležili su osetan pad indeksa akcija, znatan rast prometa, kao i učešća stranih investitora u trgovini.

Indeks najlikvidnijih akcija Belex15 pao je 1,79 odsto, na 2.031,43 poena, a opšti Belexline izgubio je neznatno više od procenat i spustio se na 3.433,71 poen.

Promet je dostigao 621,92 miliona dinara (7,44 miliona evra) i bio je više nego tri puta veći nego prethodnog dana. Rastu ukupnog prometa najviše je doprinela blok transakcija u vrednosti 376 miliona dinara.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta