Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Tuš obustavlja planove u Srbiji
Vranje -- Slovenačka kompanija Tuš odložila je sve aktivnosti u Srbiji zbog nestabilne političke situacije u Srbiji, pišu Vranjske novine.
 
 
Kako je za sutrašnji broj izjavila predstavnica Službe za marketing u beogradskom predstavništvu kompanije Tuš Ivana Jovanović, ta kompanija je obustavila sva otvaranja i početak radova u celoj Srbiji, a ne samo u Vranju, gde je za mart bio najavljen početak izgradnje megamarketa.

"Zbog političke situacije u Srbiji u vezi Kosova, odložen je početak radova na izgradnji megamarketa u Vranju, kao i otvaranje objekata u Somboru, površine 1.500 kvadratnih metara, Subotici i Novom Sadu", rekla je ona.

U Tušu je završena izrada projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju poslovno-tržnog centra u Vranju, površine preko tri hiljade kvadratnih metara, a u vranjskoj opštini je, prema rečima Miroljuba Stojčića, predsednika i najvećeg zagovornika dolaska Slovenaca u Vranje, okončana administrativna procedura.

"Opštinske službe su uradile svoj deo posla, računajući i akt o urbanističkim uslovima, a sa željom da se ranije krene sa realizacijom tog projekta, ali su politički odnosi na globalnom nivou doveli do zastoja", zaključuje Stojčić.

On je ipak izrazio nadu da će na proleće početi radovi na izgradnji poslovno-tržnog centra kompanije Tuš, jer se radi o privatnoj firmi i njenom interesu, kao i o interesu Vranja i njegovih gradjana.


Fondovi vredni 3,2 biliona dolara
Abu Dabi -- Kina, Rusija i Katar raspolažu suverenim investicionim fondovima (SIF) u ukupnoj vrednosti od 3,2 biliona dolara.
 
Vrednost SIF na globalnom nivou uvećaće se, tokom narednih deset godina, na deset biliona dolara, ukoliko cene nafte ostanu oko sadašnjeg nivoa od sto dolara za barel, izjavio je na Međunarodnoj investicionoj konferenciji u Abu Dabiju rukovodilac kompanije "Abradž kepital" Arif Nakvi iz Emirata.

Suverene investicione fondove stvaraju vlade država koje imaju pozitivan bilans robne razmene sa drugim zemljama i velike spoljnotrgovinske suficite.

Prošle godine Kina je osnovala vlastitu državnu investicionu korporaciju, koja ima ulogu SIF-a, sa početnim kapitalom od 200 milijardi dolara, najavivši da će ta sredstva investirati u rentabilne projekte širom sveta.

Ogromna investiciona sredstva kojim sada raspolažu Kina, Rusija i zemlje Zaliva uticala su da suvereni investicioni fondovi lani postanu važan element svetskog finansijskog tržišta.

Nezavisni zapadni eksperti procenjuju da će uloga SIF-a narednih godina, na globalnom nivou, sve više jačati, a SAD su zbog toga predložile da se u okviru postojećih međunarodnih finansijskih organizacija utvrde pravila kojima bi se neposrednije precizrala uloga investicionih fondova na finansijskim tržištima.


Za besplatne akcije prijavilo se skoro dva miliona građana
BEOGRAD, 5. marta 2008. - U Srbiji se za upis besplatnih akcija od početka kampanje, 25. januara, prijavilo skoro dva miliona građana.

Pravo na upis besplatnih akcija Elektroprivrede Srbije, Naftne industrije Srbije, Galenike, Jata, Telekoma i Aerodroma "Nikola Tesla" ima oko četiri miliona građana Srbije.

Građani se za besplatne akcije prijavljuju na šalterima pošta. Onima koji nemaju račun u bankama besplatno se otvara račun u Poštanskoj štedionici i do sada je otvoreno više od milion računa. Upis besplatnih akcija traje do 31. jula ove godine.


Cena nafte dostigla novi rekord
Cena sirove nafte na berzi u Njujorku skočila je danas na nov najviši nivo, iznad 104 dolara po barelu, zbog neočekivanog pada zaliha u SAD i sve veće napetosti u Južnoj Americi.
 
 
Laka američka nafta za isporuku u aprilu skočila je tokom današnjeg trgovanja na rekordnih 104,56 dolara za barel (159 litara), što je čitavih 4,6 dolara više nego na otvaranju.
Istovremeno je, u uslovima pojačane tražnje i niskog kursa dolara, evropska "brent" nafta na tržištu u Londonu poskupela 3,25 dolara, na 100,77 dolara za barel.
Američka uprava za energetske informacije saopštila je da su zalihe sirove nafte u SAD, suprotno očekivanjima da će porasti, protekle sedmice smanjene za 3,1 milion barela.
Time je konačno prekinut uzastopni rast zaliha sirove nafte tokom sedam nedelja, prenela je agencija Rojters ocenu analitičara "Opšnikspresa" Roba Kurzatkovskog.


Srbija donira 29,2 miliona dinara preduzećima na Kosovu
Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja odlučilo je da izdvoji za rad 12 društvenih preduzeća na Kosovu kao interventnu pomoć 29,2 miliona dinara, izjavila je danas državni sekretar u Ministarstvu za ekonomiju i regionalni razvoj Verica Kalanović.

Ona je na konferenciji za novinare rekla da su sa tim preduzećima napravljeni manji investicioni programi.
"U njih će se u narednom periodu ulagati, čime će se do procesa privatizacije moći zapošljavati novi ljudi i povećati proizvodnja koja je u ovom trenutku na veoma niskom nivo", rekla je Kalanović.
Ona je podsetila da je tokom 2007. godine Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja kao subvenciju dodelilo 40 miliona dinara JP Trepča.
Prema njenim rečima, druga grupa aktivnosti vezana je za podršku privatnom preduzetništvu, preduzetnicima i pravnim licima sa teritorije Kosova i Metohije.
"Sve opštine i enklave sa teritorije Kosova tretiraju se kao ugrožena područja", rekla je ona i dodala da su zbog toga i " predviđene najniže kamate u celoj Republici koje će iznositi jedan odsto".

Kalanović je rekla da su "zbog otežanih mogućnosti uspostavljanja garancija za vraćanje kredita, garancije najlabavije i da su najviše vezane za ručni zalog za kupljenu imovinu". Ona je dodala da je na teritoriji Kosova i Metohije gde je većinsko stanovništvo srpsko, trgovina veoma zastupljena privredna grana i da je zbog toga uključena u proces kreditiranja, što nije slučaj sa ostalim delovima Srbije.
"Prednost u dobijanju kredita imaju preduzetnici i preduzeća koja zapošljavaju ljude koji imaju stalno prebivalište na Kosovu i Metohiji", rekla je Kalanovićeva i dodala da su "za ove namene predviđena tri programa i po svakom programu po 80 miliona dinara".

Akcionim planom je predviđeno organizaciono i kadrovsko jačanje Nacionalne službe za zapošljavanje i za te svrhe predviđena su sredstva u iznosu od 30 miliona dinara, rekla je Kalanović i dodala da je opštinama upućen poziv za javne radove.
Kalanović je rekla da će "svako sa KiM ko bude otvorio novo radno mesto dobiti podršku od 160 hiljada dinara po jednom zaposlenom, što je najveća predviđena subvencija za teritoriju Srbije".

Prema njenim rečima poboljšanje turističke infrastrukture na Brezovici takođe je jedan od planova Ministarstva u koji će biti uloženo 40 miliona evra u naredne tri godine.
Kalanović je rekla da su stvoreni uslovi za otvaranje Regionalne razvojne kancelarije u Kosovskoj Mitrovici sa ekspoziturom u Ranilugu koja će pružati podršku sprovođenju projekata razvoja lokalne komunalne infrastrukture i nefinansijsku pomoć zanatskim radnjama i malim i srednjim preduzećima.


Za "Lastu" zainteresovana tri ugledna evropska prevoznika
Generalni direktor "Laste" Velibor Sovrović potvrdio je u izjavi Tanjugu da su za kupovinu paketa od 64,4 odsto akcija tog autosaobraćajnog preduzeća na tenderu zainteresovani izraelski "Kavim", francuski "Keolis" i londonska firma "Ariva".

"To su te tri firme koje su posetile sobu za sastanke (date room) 'Laste' i sobu sa podacima u Agenciji za privatizaciju", naveo je Sovrović. On je rekao da zna da su pomenute firme otkupile tendersku dokumentaciju ali i naglasio da nije upoznat da li će do 4. aprila, kada ističe krajnji rok, dostaviti obavezujuću ponudu.
"Zadovoljan sam veličinom i snagom tih firmi i mislim da bi oni mogli da budu strateški partneri za saobraćaj Srbije", kazao je Sovrović naglašavajući da su sve tri firme ugledne multinacionalne kompanije. Dva najveća potencijalna igrača u predstojećoj privatizaciji "Ariva" i "Keolis" prevoz putnika obavljaju sa više od 20.000 autobusa, a veličinu ovih kompanija, koje posluju u najmanje desetak zemalja, ilustruje i podatak o preko 30.000 zaposlenih.

Inače, do sada su domaće autoprevoznike uglavnom kupovali pomenuti "Kavim" ali i francuska kompanija "Veolia"-"Transport".
"Kavim" je već vlasnik nekoliko autoprevoznika u Srbiji kao što su "Sandžaktrans", a većinski je vlasnik i "Autoprevoza" iz Čačka i "Jedinstva" iz Vranja. Ta firma je i najveći privatni prevoznik u Izraelu i ima učešće u najvećoj fabrici autobusa u Izrelu - "Merkavim". Ona je ranije najavila da će pokušati da učestvuje na tenderu za "Ikarbus" a ako ne budu uspešni u toj kupovini otvoriće sopstvenu fabriku za proizvodnju autobusa u regiji.
Kompanija "Veolia" - "Transport" je putem tenderske privatizacije u svoj sistem uvela požarevački "Litas". Prisustvo te kompanije na tržištu Srbije predstavlja "pravu riznicu" s obzirom da poseduje 350 svojih firmi širom sveta i preko 35.000 autobusa, drži metro u Stokholmu, tramvajski saobraćaj u Barseloni, ima oko 50 brodova...

Od domaćih kupaca, nezaobilazni je vojvođanski biznismen Mile Jerković u čije je "carstvo" ušlo nekoliko transportnih preduzeća - "Sremekspres" iz Sremske Mitrovice, "Severtrans" iz Sombora, "Autosaobraćaj 7. juli" iz Šapca, "Topolatrans" iz Bačke Topole, "Autobanat" iz Zrenjanina...

Tender za prodaju "Laste" raspisan je 16. novembra 2007. godine, i prvobitni rok za dostavljanje konačnih obavezujucih ponuda bio je 8. februar 2008. godine, ali je Agencija taj rok prvo produžila do 7. marta, a zatim do 4. aprila.
Uslov za učestvovanje na tenderu je da se potencijalni kupac bavi prevozom najmanje tri poslednje godine, da je u 2007. godini koristio najmanje 250 autobusa, a da je u 2006. imao poslovni prihod od najmanje 150 miliona evra.

"Lasta" ima 785 autobusa i najveći je prevoznik u jugoistočnoj Evropi. Akcijama "Laste" na Beogradskoj berzi trguje se od kraja avgusta 2007. godine, a poslednja dostignuta cena akcije iznosila je 2.650 dinara. Imovina preduzeća se procenjuje na oko 100 miliona evra.


Ješić: Sigurnost za investitore
Beograd -- Odustajanje od evropske perspektive imalo bi katastrofalne posledice po priliv investicija, izjavio je Goran Ješić.
 
 
Inđija je na konkursu za najbolje destinacije za strana ulaganja magazina FDI zauzela 18 mesto na listi od 25 najboljih destinacija na svetu. Koliko je ta opština atraktivna za strana ulaganja, možda najbolje pokazuje podatak da se na tom području trenutno gradi 11 fabrika, kao i da su samo tokom prošle godine u različite projekte strani investitori uloužili oko 500 miliona evra.

Predsednik opštine Inđija Goran Ješić upozorio je, gostujući u Poligrafu TV B92, da bi odustajanje od evropske perspektive Srbije bilo katastrofalno za dalji razvoj tog grada.

"To znači da bi veliki broj investitora koji u ovom trenutku vadi građevinsku dozvolu i priprema dokumentaciju, dobro razmislilo da li da konačno investira 10 ili 15 miliona evra u svoje pogone. To znači da bi na stotine ljudi ostalo bez posla", upozorio je Ješić.

On je podsetio da je Inđija prošle godine ostvarila preko tri i po miliona evra bespovratnih sredstava iz projekata Evropske unije za infrastrukturne objekte.

"Takve projekte mi nikad, kao opština, ne bismo mogli sami da platimo", ukazao je Ješić.

"Od fabrika vode, izgradnje regionalnih vodovoda, sve su to sredstva koja ćemo mi ponovo morati sami da plaćamo. A to će opet plaćati poreski obveznici, koji neće moći da rade, pa neće ni imati odakle da plaćaju", zaključio je predsednik opštine Inđija.


Počela trka za Prokop
Španci, Grci i Izraelci konačno dostavili ponude za kupovinu poslovnog prostora buduće glavne beogradske železničke stanice površine 128.000 kvadratnih metara, u poslu vrednom 200 miliona evra
 
Ocene o povlačenju i suzdržanosti stranih investitora zbog tenzija oko Kosmeta, demantovale ponude za kupovinu budućeg poslovnog prostora u „Prokopu”, koje su pre dva dana stigle u „Energoprojekt”. Kako „Politika” ekskluzivno saznaje, za ovu atraktivnu lokaciju zainteresovani su grčki „Bluhaus”, španski „Riofis”, izraelski „Plaza centri” i „Bi-Pi-Em”. Te kompanije su se odazvale pozivu „Energoprojekta” koji će, sasvim izvesno, sa „Železnicama Srbije” 17. marta potpisati finalni ugovor o završetku glavne beogradske železničke stanice i pratećeg poslovno-komercijalnog centra površine 128.000 kvadratnih metara.

Bez obzira na to što pomenute kompanije nastupaju kao potencijalni kupci, nameće se utisak da je reč o mogućim partnerima u sufinansiranju investicije vredne oko 200 miliona evra. Na toliko se procenjuju radovi u „Prokopu”, a među novinama je i ponuda da se finansijerima pridruže i „Železnice Srbije”. Ovo javno preduzeće, prema rečima generalnog direktora Milanka Šarančića, zainteresovano je za „Energoprojektov” predlog.

– Razmatramo tu mogućnost. Zainteresovani smo da i mi u manjem delu učestvujemo, jer bi železnici dobrodošao suvlasnički udeo u kapitalu u komercijalnom prostoru. On će, bez sumnje, doneti siguran prihod, ali železnica je državno preduzeće, tako da bi zarada od prodaje automatski otišla u budžet – objašnjava Šarančić.

U narednim danima preostaje da stručnjaci „Železnica Srbije” i „Energoprojekta” utanače konačnu sumu neophodnu za završetak stanice. Svojevremeno je procenjeno da je za to neophodno oko 40 miliona evra, da bi se naknadno pojavio proračun od 72 miliona evra. Naš sagovornik ipak naglašava da ima mesta i za revidiranje pomenute sume, s tim što ne treba očekivati da bude niža od 60 miliona evra. Tu je uračunato i ulaganje u 30.000 kvadrata, ispod glavne ploče, za potrebe železnice.

– Uprkos težnjama prvobitnog pobednika na tenderu za završetak „Prokopa” (mađarsko- kiparska kompanija „Trigranit”, sa kojom su pregovori prekinuti zbog nerealnih zahteva), da se broj koloseka sa deset svede na šest, stanica će biti završena prema prvobitnom projektu. To podrazumeva i kompletne sigurnosne uređaje, povezivanje svih koloseka sa elektroinstalacijama – ističe direktor „Železnica Srbije”.

Prema njegovim saznanjima, i problem oko plaćanja nadoknade za uređenje građevinskog zemljišta, koja je prvobitno procenjena na 28 miliona evra, može biti prevaziđen. Grad Beograd je ponudio da finansira izgradnju infrastrukture, a „Energoprojekt” bi ta sredstva naknadno izmirio.

Interesantno je da su „Železnice”, „Energoprojekt” i grad Beograd na istim talasnim dužinama, što nije bio slučaj prošle godine, tokom pregovora sa „Trigranitom”. Usklađivanje stavova je usledilo najverovatnije zbog činjenice da je projekat „ Prokop”, posle pune tri decenije mahom maštovitih prikaza na maketama, konačno stigao nadomak realizacije. Osim toga, svi su svesni da nakon njega sledi glavna nagrada – Savski amfiteatar!

Prema ideji koja datira još iz sedamdesetih godina prošlog veka, „Prokop” bi trebalo da preuzme funkciju glavne železničke stanice, čime bi se oslobodilo 80 hektara zemljišta uz reku Savu. Izmeštanje sadašnje glavne železničke stanice privuklo bi investicije od više milijardi evra, jer tako atraktivnu lokaciju, procenjuju stručnjaci, trenutno nema nijedna evropska metropola.

Savski amfiteatar biće otvaran postepeno, sa krajnjim rokom od sedam godina. Tokom tog vremena biće izgrađene lokoteretne stanice u Zemun- polju i Kijevu, a na insistiranje gradske uprave, ranžirna stanica na Adi Huji, trebalo bi da bude izmeštena na neku drugu lokaciju, moguće na levu obalu Dunava, pored nove Luke Beograd.

Za završetak beogradskog železničkog čvora, čija izgradnja je počela odmah nakon završetka pruge Beograd–Bar, ukupno je potrebno 440 miliona evra. Tačnije, 380 miliona evra, ne računajući „Prokop”. Železnica ta sredstva može da obezbedi iz kredita, a u tom slučaju su neophodne garancije vlade.

-----------------------------------------------------------

Ozbiljni igrači

Grčka kompanija „Bluhaus" osnovana je 2005. godine i intenzivno investira u nekretnine (šoping centre, kancelarijski prostor) na području jugoistočne Evrope. Pored matične zemlje, ona je prisutna još u Bugarskoj, Rumuniji, Hrvatskoj i odnedavno u Srbiji gde je sa „Energoprojektom" ugovorila gradnju poslovnog prostora u Novom Beogradu.

„Riofisa", sa sedištem u Madridu, lider je u izgradnji nekretnina u Španiji. Gradi hotele, šoping centre, kampuse, rezidencijalne objekte i biznis parkove. Specijalizovana je i za nekretnine visoke kategorije; dosad je izgradila 22 poslovno- stambena objekta i trenutno radi na projektima u Bugarskoj i Rumuniji.

„Plaza centri" već postoje u Srbiji i poznati su po kupovini zgrade bivšeg saveznog MUP-a, gde je planirana izgradnja hotela. Kompanija „Plaza" takođe planira da u narednih nekoliko godina investira pola milijarde dolara u izgradnju tržnih centara u Beogradu i Kragujevcu, a u igri su i Novi Sad i Subotica. Inače, ta kompanija je u sastavu izraelske Elbit imadžing grupacije koja se listira na berzi u Tel Avivu i američkom „Nasdaku" i posluje u Holandiji, Južnoafričkoj Republici, Velikoj Britaniji, Rumuniji, Mađarskoj, Češkoj, Poljskoj, Grčkoj, Letoniji i Bugarskoj, a njen osnivač je multimilioner Merdečaj Ziser.

-----------------------------------------------------------

„Trigranit" gradi grad u Albaniju

Albanski premijer Sali Beriša najavio je da mađarsko- kiparska kompanija „Trigranit" planira da u njegovoj zemlji izgradi grad za turiste. Vrednost tog projekta, koji uključuje izgradnju hotela, luksuznih apartmana kao i bolnica i javnih ustanova, procenjena je na nekoliko stotina miliona evra.

Da podsetimo, „Trigranit" je pobedio na tenderu za izgradnju „Prokopa", ali su, kako ističu u „Železnicama Srbije", pregovori s njima prekinuti zbog nerealnih zahteva. Koliko je poznato, sada u našoj zemlji ništa ne grade, dok su na svetskom tržištu nekretnina i te kako prisutni. Kompanija „Trigranit", s kapitalom od dve milijarde evra i čiji je jedan od akcionara najbogatiji Kanađanin Piter Mank, treba u Ljubljani da gradi gradski centar a u Zagrebu sportsku arenu. Ipak, njen najinteresantniji projekat je izgradnja šezdeset vila na mestu starog zatvora na Sejšelima.


Belex15 danas pao za čak 4,85 odsto
Beograd -- Indeksi na Beogradskoj berzi danas su zabeležili veliki pad, pa je tako indeks Belex15 pao za čak 4,85 procenata.
 
Opšti indeks BelexLine imao je nešto manji pad, od 2,54 odsto, jer je korekcija bila najizraženija kod akcija najlikvidnijih srpskih kompanija iz korpe indeksa Belex15, koji se spustio na 1.932,94 poena, što je nivo od 23. januara prošle godine.

Tako su akcije sa kompanije sa A Listinga, beogradskog Energoprojekt holdinga [ENHL], pale za čak 9,24 odsto, dok je Agrobanka [AGBN] u minusu 8,35 procenata i cena joj je pala ispod minimuma za poslednjih godinu dana od 20.300 dinara ubeleženog krajem prošle godine. Hartija Argobanke danas vredi 18.759 dinara.

Značajan pad su imale akcije Univerzal holdinga [UNVR], čak 15,81 odsto, beogradske Informatike [INFM] sa padom od 13,04 procenta i Kopaonika [KOPB] sa 12,61 odsto.

I ostale dve akcije sa A listinga su pad završile na nižem nivou u odnosu na početak trgovanja. Tako je pirotski Tigar [TIGR] nazadovao za više od tri odsto, a bečejski Sojaprotein [SJPT] za 2,15 odsto.

Najveći promet, od oko 96 miliona dinara, je imala AIK banka [AIKB] koja je dan završila padom od 2,89 odsto. Sledi je Privredna banka [PRBN] sa 38 miliona dinara prometa i padom od 2,83 odsto.

Dan posle otvaranja nove krize u vladajućoj koaliciji, berza je reagovala većim padom nego 6. i 7. februara, kada je započeta kriza oko odnosa prema EU. Posebno su osetljive bile akcije banaka, koje su inače među najlikvidnijim na berzi.

Tako su uz Agrobanku i AIK banku [AIKB] pad imale i Čačanska [CCNB], 6,5 odsto, Jubmes banka [JMBN] sa padom od 2,15 odsto, Komercijalna [KMBN] sa 7,06 odsto, Metals banka [MTBN] sa 3,85, Privredna banka [PRBN] sa 2,83 i Univerzal banka [UNBN] sa 6,25 odsto. Jedino je Kredi banka [CYBN] na zatvaranju ostala u plusu od 2,34 odsto iako se tokom dana trgovalo i u minusu od 5,88 odsto.


NBS: Nastavak restriktivnih mera
Beograd -- Radovan Jelašić najavio je, gostujući u Kažiprstu radija B92 da će se NBS boriti da se održi stabilnost cena.
 
 
Dinar je, posle jučerašnjeg blagog jačanja prema evru, danas oslabio za gotovo isti procenat od 0,14 odsto i vratio se na nivo od pre dva dana. Današnji srednji kurs evra je, prema zvaničnoj listi Narodne banke Srbije, 83,69 dinara. Istovremeno, akcije na Beogradskoj berzi beleže padove, posebno one iz korpe indeksa Belex15 u kojoju su hartije najlikvidnijih srpskih kompanija.

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić najavljuje da će se centralna banka, u uslovima pojačane političke nestabilnosti, boriti da održi stabilnost cena.

Ukupna inflacija u Srbiji trenutno iznosi 11,5 odsto, rekao je u Kažiprstu Radija B92 guverner NBS-a Radovan Jelašić, uz ocenu da će godišnju inflaciju biti jako teško zadržati u zadatim okvirima.

Posle poskupljenja struje i u očekivanju rasta cena benzina i gasa, Jelašić kaže da ipak ne znači da će sve cene automatski skočiti.

"Privreda koja će sada plaćati za struju po 7-8 odsto više, jedan deo toga će pokušati da prenese na proizvoide, ali da li će i u kojoj meri to učiniti, to još niko tačno ne zna", kazao je Jelašić.

Guverner je objasnio da bi država trebalo da reaguje, pošto se trendovi na svetskom tržištu neće menjati.

"Mi još očekujemo da će do kraja drugog kvartala će se postojeći trend sigurno nastaviti i eventualno povećati, ali pitanje je, ponovo, ne šta će se dešavati na svetskom tržištu, nego šta je to što mi želimo – da li samo želimo da to gledamo i da kažemo da nismo mi krivi, umesto da vidimo šta to mi možemo da uradimo da minimiziramo te efekte", rekao je on.

Jelašić je najavio da će NBS nastaviti sa sa restriktivnim merama, kako bi smanjila inflaciju i rast kursa evra, ali ističe da ona to ne može da učini sama.

"Vi naravno donesete neki plan, ali ne možemo reći da smo zacrtali da ćemo podići akcize, ove i one cene, a šta se dešava na svetkom tržištu, šta mi tu možemo. NBS će pokušati da uradi svoje stvari i sigurno je da će te mere na kraju krajeva vratiti kurs dinara. Samo mi ovde imamo još uvek tu političku neizvesnost i ona je ta koja kroji trenutno kurs", objasnio je Jelašić.

Inače, kako je potvrđeno u Ministarstvu energetike, gorivo na pumpama u Srbiji poskupeće od subote, u proseku za 4,52 odsto što znači da će potrošači litar benzina plaćati 99,85 dinara.


RECIKLAŽA I GUMENA OBUĆA PRIORITETI "TIGRA" U BUDUĆNOSTI
UPR:INDUSTRIJA-TIGAR Reciklaža i gumena obuća prioriteti 'Tigra' u budućnosti BEOGRAD, 6. marta (Tanjug) - Pirotska kompanije 'Tigar' namerava da se posle napuštanja proizvodnje auto-guma, usmeri na proizvodnju gumene obuće, kao i na reciklažu i izradu gotovih proizvoda od otpadnih guma, izjavio je danas Tanjugu direktor korporativnih komunikacija Srđan Stojanović. 'Izlaskom iz proizvodnje guma naš biznis biće fokusiran na prozvodnju gumene obuće, gumene tehničke robe sa reciklažom, kao i na dalje unapređenje komercijalnih aktivnosti i širenje servisno-prodajne mreže u Srbiji', rekao je Stojanović. (Kraj)


STRANI ULAGAČI NEMAJU NAMERU DA POVLAČE INVESTICIJE
EKOS:SUBOTICA-STRANCI-INVESTICIJE Strani ulagači nemaju nameru da povlače investicije SUBOTICA, 6. marta (Tanjug-Ekos) - Gradski menadžer u Subotici Duško Guslov izjavio je danas Tanjugu da nema povlačenje stranih investitora iz tog grada zbog loše političke situacije, ukazujući da je samo u prošloj godini, zahvaljujući upravo stranim investicijama oko 2.000 Subotičana dobilo posao. On je kazao da je od septembra 2006. godine do kraja prošle godine stranim ulagačima izdato 60 građevinskih dozvola i da je on lično kontaktirao sve strane investitore koji su ga uverili da nemaju nameru da povlače investicije iz Subotice. (Kraj)


STRANI INVESTITORI ZABRINUTI, ALI OSTAJU U SRBIJI
EKOS:SRBIJA-INVESTICIJE-STRANCI Strani investitori zabrinuti, ali ostaju u Srbiji BEOGRAD, 6. marta (Tanjug-Ekos) - Strani investitori ne kriju zabrinutost zbog trenutne političke situacije u Srbiji, ali su rešeni da ostanu i nastave sa poslovanjem, proizilazi iz većine izjava koje su se ovih dana mogle čuti u javnosti. Uključujući se u reagovanja na tu temu predstavnik za medije vladine Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) Aleksandar Miloradović je u izjavi Tanjugu ocenio da trenutna politička situacija loše utiče na interesovanje stranih investitora za ulaganje u našu zemlju. On je objasnio da se strani investitori dele u dve grupe - oni koji su već prisutni na našem tržištu, i oni koji još nisu, ali su veoma zainteresovani. (Kraj)


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta