Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
BLSE imala najveći pad u regionu
Banjaluka -- Cene akcija na Banjalučkoj berzi prošlog meseca ubeležile su najveći pad među tržištima kapitala u regionu.
Indeks akcija najlikvidnijih preduzeća u Republici Srpskoj (RS) BIRS u februaru je izgubio na vrednosti osam procenata, što je gotovo dvostruko više nego u januaru. Istovremeno je glavni indeks Sarajevske berze SASX-10 pao četiri odsto, što je mnogo blaže od januarskog pada od čak 13,4 odsto.

Gledano na prva dva meseca 2008, svi berzanski indeksi na prostoru bivše Jugoslavije ušli su u minus, ali su sve berze, osim Banjalučke, daleko slabije rezultate beležile u januaru nego u februaru.

Indeks Sarajevske berze je u prva dva ovogodišnja meseca pao 16,9 odsto, a Banjalučke 12,3 odsto. Lošije je prošao samo indeks Crobex Zagrebačke berze koji je za dva meseca zašao u crveno za 18,8 odsto.

Najblaži pad vrednosti u regionu prošlog su meseca imali indeksi Makedonske i Montenegro berze, MBI-10 i MOSTE, od 0,7 odnosno 0,8 odsto. Nešto slabije, sa minusom od 1,2 odnosno 1,9 odsto prošli su crnogorski indeks NEX20 i slovenački SBI20, dok je u beogradski Belex15 pao u crveno za 3,3 odsto.

Prosečni padovi cena listiranih akcija na berzama u regionu u prva dva meseca ove godine kreću se od 8,8 odsto u Makedoniji do 18,8 odsto u Hrvatskoj.

Berzanski analitičari i investitori smatraju da se pesimizam u celom regionu može povezati s krizom na globalnom finansijskom tržištu pri čemu su indekse na berzama u Bosni i Hercegovini dodatno povukli na dole specifični unutrašnji problemi. Uzroci pada indeksa, prema analitičarima, jesu i niska likvidnost tržišta, slabiji rezultati poslovanja kompanija i problemi u vezi sa privatizacijom.


Telekom Slovenije na tržištu Srbije
Ljubljana -- Telekom Slovenije želi da se ove godine proširi i na tržište Srbije, najavio podpredsednik kompanije Dušan Mitić.
 
Podpredsednik uprave Telekoma Slovenije je najavio da ta kompanija ove godine planira dalje širenje na strana tržišta, pri čemu predviđa ulazak i na tržišta Srbije i Hrvatske, ali nije hteo da daje više informacija o tome.

Mitić je dodao da Telekom Slovenije namerava i da se širi iz Banja Luke i Republike Srpske, gde su sada prisutni i u ostale delove BiH. Što se tiče širokopojasnog područja, ove godine Telekom Slovenije namerava da se fokusira na Albaniju i BiH. Pored toga, Telekom Slovenije najavljuje i građenje međunarodne optičke mreže, koja bi povezala sva Telekomova preduzeća.

Telekom Slovenije je prošle godine ušao u Albaniju i BiH, dok je u Makedoniji i na Kosovu naglasak bio na nuđenju širokopojasnog pristupa. On je najavio da će Telekom Slovenije nastojati da sadašnje prisustvo na tržištu internet usluga Makedonije i Albanije proširi i na mobilnu telefoniju. Na Kosovu je Telekom Slovenije pridobio već preko 170 hiljada korisnika mobilne telefonije.

Prema prošlogodišnjim rezultatima, Telekom Slovenije je ostvario 785,9 miliona evra prihoda, što je za pet odsto više no godinu dana ranije. Sa druge strane, čisti dobitak Telekoma Slovenije se u istom periodu smanjio za 15 odsto, na 87,8 miliona evra. U kompaniji kažu da su ovi rezultati dobri s obzirom na "tendencije koje pogađaju sve evropske operatere" i da je kompanija namenila 380 miliona evra za investicije.


PKS: Prolećna setva na 2,6 mil. ha
Beograd -- Prolećna setva u Srbiji ove godine biće skuplja za oko 60 odsto nego lane.
 
Poljoprivrednim kulturama bi trebalo da bude zasejano 2,6 miliona hektara, izjavio je saradnik Privredne komore Srbije (PKS) Branislav Gulan.

Da bi se u prolećnoj setvi zasejao hektar obradivih površina ove godine biće potrebno u proseku 23.000 dinara, rekao je on agenciji Beta.

Prema njegovim rečima, imajući u vidu zasejane površine u jesenjoj setvi, a u saradnji sa institucijama za oblast agrara, stručna služba za poljoprivredu PKS procenila je da će ovog proleća najviše biti zasejano kukuruza i to 1,3 miliona hektara, za oko 100.000 hektra više nego lane.

Pšenicom i sojom bi trebalo da bude zasejano po 160.000 hektara, suncokretom 180.000 hektara, povrćem 290.000 hekatara, a krmnim biljem 260.000 hektara, dodao je Gulan.

Prema podacima PKS, jesenja setva 2007. godine je obavljena na ukupno 609.023 hektara, što je za 14,8 odsto manje nego 2006. godine.


Vrednost EPS-a 6,7 milijardi evra
Beograd -- Knjigovodstvena vrednost Elektroprivrede Srbije procenjena je na 6,7 milijardi evra, objavila je ta kompanija
 
Elektroprivreda Srbije saopštila je danas da je knjigovodstvena vrednost kapitala te kompanije na početku ove godine procenjena na 6,7 milijardi evra, što je za 44 odsto veća vrednost nego 2004. godine.

Novu procenu vrednosti kapitala uradili su konsultantska firma Artur D Litl (Arthur D. Little), Entel i oko 350 stručnjaka EPS-a, a tokom 10 meseci procenjivana je vrednost nepokretnosti, postrojenja i opreme EPS-a i privrednih društava, čiji je ta kompanija osnivač.

Procena je, u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima, međunarodnim standardima za procenu i međunarodnim standardima za finansijsko izveštavanje, rađena po dve metode, čiji su rezultati testom profitabilnosti upoređeni, čime se došlo do „fer vrednosti“, kazao je predsednik Stručnog tima Vojislav Škundrić.

Na taj način, kako je istakao, došlo se do uvećanja knjigovodstvene vrednosti za 44 odsto u odnosu na vrednost pre procene.

„Pre tri godine smo rekli da možemo da uvećamo vrednost EPS-a i da EPS ne sme da se rasprodaje a sada smo dokazali da je to moguće“, izjavio je generalni direktor kompanije Vladimir Đorđević i dodao da srpska elektroprivreda može da postane profitabilna firma i značajan „igrač“ na regionalnom tržištu električne energije.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta