Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
IMT prodat Cepteru za 121 milion €
Beograd -- Agencija za privatizaciju je saopštila da je potpisan Ugovor o prodaji 94,5 odsto ukupnog kapitala IMT-a sa prvorangiranim konzorcijumom "HASS-SIP".


Novi vlasnik će verovatno izmestiti fabriku, zbog veoma atraktivne lokacije
Ugovor o kupovini Industrije mašina i traktora iz Beograda je potpisan sa ovlašćenim predstavnicima prvorangiranog ponuđača koji čine "Home Art & Sales Services" iz Švajcarske i "SIP Strojna industrija" iz Slovenije, saopštila je Agencija.

Podsetimo, konzorcijum iza koga se nalazi kapital Filipa Ceptera, je za IMT ponudio 121,1 milion evra i investicioni program od 10,2 miliona evra. To je od početka privatizacije bila najveća data ponuda za jednu firmu iz metalskog kompleksa.

Pored te ponude u Agenciji za privatizaciju su sredinom januara otvorene još dve ponude. Konzorcijum „Nevrfild limitid“ je ponudio cenu od 109,3 miliona evra i ulaganja od 13 miliona dinara, dok je trećeplasirani konzorcijum „Agri investments“ ponudio cenu od 76 miliona evra, ali nije bio spreman da odmah ponudi i investicioni program.

U vlasništvu IMT-a se nalazi plac na dobroj lokaciji na Novom Beogradu od 35 hektara, na kojem je nekoliko hala i poslovnih objekata, pa je direktor IMT-a Slobodan Petrović nakon otvaranja ponuda rekao da je atraktivna lokacija privukla ponuđače koji su poznati u oblasti nekretnina. On je dodao i da će budući kupac najverovatnije izmestiti fabriku na drugu lokaciju.

"Imajući u vidu lokaciju, koja je što se tiče poslovanja najelitnija u tom delu Novog Beograda, verovatno bi svako ko ima poslovnog smisla izmestio fabriku na periferiju. To nije ništa strašno, pogotovo što fabrika zahteva potpunu obnovu, imajući u vidu da su poslednja ulaganja bila sedamdesetih godina prošlog veka", rekao je tada Petrović.


Slovenija u projektu "Južni tok"?
Ljubljana -- Predsednik UO Gasrpoma Aleksej Miler je razgovarao sa slovenačkim zvaničnicima o mogućem učešću Slovenije u realizaciji projekta izgradnje gasovoda "Južni tok".


Gasprom je u Sloveniju izvezao oko 0,59 milijardi kubnih metara gasa u 2007.
Slovenački mediji navode da Gasprom nudi gradnju gasovoda za ruski gas do Italije preko Slovenije, kojim bi se godišnje transportovalo deset milijardi kubnih metara gasa.

Dve strane su, prema saopštenju ruskog koncerna, potvrdile zainteresovanost za jačanje dugoročnog partnerstva Rusije i Slovenije, a takođe su razmotrile pitanja energetske bezbednosti u Evropi i čitavom svetu.

Rusija isporučuje gas Sloveniji od 1978, godine, a prošle godine Gasprom eksport je u tu zemlju izvezao oko 0,59 milijardi kubnih metara gasa. Gasprom je 2005. godine sa slovenačkom kompanijom Geoplin potpisao novi ugovor o isporukama gasa do 2017. godine.

Prema projektu, gasovod "Južni tok" će voditi iz Rusije u Bugarsku ispod Crnog mora, a zatim će se podeliti u dva kraka - preko Srbije i Mađarske do Austrije, i preko Grčke do juga Italije. Kapacitet budućeg gasovoda, koji bi, prema planovima, trebalo da se izgradi do 2012. godine, iznosiće 30 milijardi kubnih metara gasa.


Krediti grada Beograda i Inteze
Beograd -- Uprava Beograda i Banka Inteza potpisali su ugovor o zajedničkim kreditnim linijama za podršku beogradskim poljoprivrednicima i malim i srednjim preduzećima.


Inteza plasira 100 miliona dinara kredita za preduzeća i poljoprivrednike
Registrovani poljoprivrednici moći će da dobiju kredite od dve do 20 hiljada evra, dok će preduzeća moći da dobiju pozajmice od pet do 30 hiljada evra. Za poljoprivredne kredite izdvojeno je ukupno 160 miliona dinara, a za preduzeća 350 miliona.

Kamatna na kredite, koji ukupno premašuju 500 miliona dinara, biće 5,5 odsto godišnje, rok otplate tri godine uz mogućnost počeka od 12 meseci, a zahtevi za pozajmice podnosiće se u poslovnicama Banke Inteza.

Vršilac dužnosti gradonačelnika Beograda Zoran Alimpić kazao je da cilj projekta da se pomogne razvoj poljoprivrede i malih i srednjih preduzeća u gradu.

"Suština projekta jeste da se omogući dobijanje kredite za razvoj delatnosti po povoljnijim uslovima nego na tržištu", istakao je Alimpić.

Predsednica Izvršnog odobra Banke Inteza u Srbiji Draginja Đurić kazala je da je ta banka izdvojila 75 miliona dinara za kredite preduzećima i dodatnih 25 miliona dinara za poljoprivrednike, dok je preostali novac obezbeđen iz gradskog budžeta.

Grad Beograd je do od 2004. do 2007. godine odobrio kredite za 839 poljoprivrednika u vrednosti od 510 miliona dinara, dok je za 260 preduzeća tokom prethodne dve godine izdvojeno 200 miliona dinara kredita.


Upis akcija u skladu sa Uredbom
Beograd -- PTT Srbija će 14. aprila početi upis građana kojima je vladinom uredbom omogućeno odricanje od bezvrednih akcija i upis besplatnih akcija šest javnih preduzeća.


Javno preduzeće PTT Srbija podseća da je to pravo dato saglasno Uredbi o izmenama i dopunama Uredbe o postupku i načinu evidencije građana koji imaju pravo na novčanu naknadu i na prenos akcija bez naknade.

Upis građana će se obavljati na posebno obeleženim šalterima 183 pošte u većim gradovima i opštinama.

Na području Kosova i Metohije odricanje od bezvrednih akcija i ostvarivanje prava na besplatne akcije radiće deset pošta, a u svim ostalim mestima na teritoriji Republike taj posao će obavljati sve glavne pošte u sedištima opština.

PTT Srbija je podsetila da je pomenutom Uredbom omogućeno da se pomenuta lica mogu evidentirati, pod uslovom da po osnovu stečenih akcija nisu ostvarili pravo na dividendu, odnosno dobit ili na deo stečajne ili likvidacione mase i ako tim akcijama, odnosno udelima, nisu raspolagali.


Fix protokol na Berzi od 14. aprila
Beograd -- Od 14. aprila u rad će biti pušten novi sistem za trgovanje Beogradske berze - Belex zasnovan na Fix protokolu, objavljeno je na sajtu srpskog tržišta kapitala.


Novi sistem za trgovinu, pored ostalog, uključuje znatno unapređenje performansi i kapaciteta za trgovinu, ističe se u saopštenju Beogradske berze.

Berza je saopštila da će u okviru puštanja u rad novog sistema doći do promene satnice izrade i objavljivanja izveštaja Beogradske berze, odnosno oni će 14. aprila kasniti.

Takođe će zbog puštanja u rad novog sistema u periodu do ponedeljka dolaziti do povremenih prekida u radu Internet prezentacije Berze, kao i SMS, Data Feed i Belex.info servisa, najavili su sa Berze.


Nema promena ugovora o koncesiji
Beograd -- Ministar ekonomije Mlađan Dinkić kaže da neće dozvoliti da koncesionar za izgradnju autoputa Horgoš-Požega izmeni ni jedno slovo u ugovoru.


Dinkić je rekao da ako koncesionar može da zatvori finansijsku konstrukciju bez ikakvih izmena prema ugovoru koji je sklopljen pre godinu dana može da nastavi da radi.

"Ako koncesionar traži da građani Srbije pokrivaju njegove eventualne gubitke zbog manjka saobraćaja i da može da povećava putarinu, onda nećemo da nastavimo takav ugovor jer nije suština da izgradimo autoput kojim će moći da se voze samo bogataši ako putarina bude nesrazmerno visoka", kaže on.

Prema njegovim rečima, autoput će se svakako graditi, ali od koncesionara će zavisiti da li će to biti putem koncesije ili klasičnog kredita.


Prodaja imovine NIS-a nedefinisana
Novi Sad -- Generalni direktor NIS-a Miloš Saramandić izjavio je danas da još nije odlučeno šta će od imovine NIS-a pripasti Gasprom njeftu


Saradmandić je kazao da protokol o prodaji većinskog paketa NIS-a Gasprom njeftu predviđa prodaju 51 odsto akcija te kompanije, ali da će tek početi pregovori o tome šta će od imovine Naftne industrije Srbije ruska kompanija dobiti kupovinom.

Prema njegovim rečima, međunarodni energetski sporazum Srbije i Rusije o prodaji je samo izražavanje namere dve strane, koja će biti konkretizovana kroz pregovore.

Stručnjaci Gasprom njefta su već mesec dana u NIS-u gde analiziraju poslovanje i stanje te kompanije i sa stručnjacima NIS-a pripremaju nacrt ugovora o prodaji, kazao je Saramandić.

"Ugovorom o prodaji će biti precizirana i dinamika kojom će Gasprom njeft investirati najmanje pola milijarde evra, koliko je predviđeno protokolom. Trebalo bi da to bude novac koji će ruska kompanija investirati iz sopstvenih izvora", kaže Saramandić.

Kako je istakao Vlada Srbije je na poslednjoj sednici skinula oznaku poslovne tajne sa dela dokumenata NIS-a koji će biti prosleđeni Gasprom njeftu i dodao da je to neophodno u postupku pripreme ugovora o prodaji dela domaće naftne kompanije.

Saramandić je naveo da protokol predviđa da je za prodaju NIS-a potrebna ratifikacija tog dokumenta u skupštini Srbije, ali je kazao da to što to nije učinjeno, ne sprečava dve strane da ugovor pripreme za postpisivanje.

„Ugovor o prodaji NIS-a na kraju će potpisati Vlada Srbije i Gasprom njeft", rekao je dirfektor NIS-a i dodao da i srpska i ruska strana nastoje da u što kraćem roku dogovore sve detalje prodaje.

Saramandić je i naveo da ukupni dugovi NIS-a iznose 256 miliona dolara, i podsetio da je procenjena vrednost kapitala kompanija 1,28 miliijardi evra.


Cena bakra blizu rekordnog nivoa
Njujork -- Bakar je ove godine na svetskom trzištu poskupeo oko 30 odsto, a cena "crvenog" metala je tokom ove sedmice na indikativnoj berzi u Njujorku bila blizu rekordnog nivoa.


Berzanska cena bakra je u znatnom porastu zbog veće tražnje, jer je investitorima taj metal služi kao zaštita od inflacije, zbog sve slabijeg dolara, objasnili su tržšni ekspeti na Njujrškoj berzi. .

Na berzi u Njujorku bakar sada vredi nešto više četiri dolara za libru (oko 450 grama), što je blizu rekorda zabeleženog u maju 2006. Dolar je, medjutim, od početka 2008. oslabio skoro šest i po odsto prema korpi najvažnijih valuta.

Istovremeno je na Londonskoj berzi obojenih metala najvažniji "obični" metal koštao u četvrtak, za terminsku isporuku, 8.690 dolara po toni (preračunato, 3,94 dolara za libru).

Bakar je skuplji u uslovima slabijeg dolara, ocenio je analitičar kompanije "MF global" Edvard Mejr i ukazao da je to poskupljenje "obećavajući znak za one koji igraju na porast cena".


Dinarski krediti bez depozita
Beograd -- Narodna banka Srbije (NBS) ukinuće od danas obavezni depozit za dinarske kredite koji je bio 20 odsto od iznosa kredita.

Istovremeno će depozit na devizne kredite, uključujući i kredite u dinarima indeksirane u stranoj valuti, biti povećan sa 20 na 30 odsto odobrenog zajma.

Nova mera NBS bi trebalo da doprinese povećanju udela dinarskih kredita u ukupnom obimu pozajmica u Srbiji i obezbedi veću stabilnost bankarskog sektora, ocenio je ranije guverner NBS Radovan Jelašić.

Tom odlukom Narodne banke Srbije olakšaće se dobijanje dinarskih kredita onim građanima koji su već dosta zaduženi, ocenjuje profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić.

"Ko šta dobija, jasno je. Pre svega, građani koji su se dosta zadužili imaju mogućnost da koriste nove kredite da vrate neke stare obaveze i da im neki deo ostane. Ali, uglavnom na kratkoročnoj osnovi", rekao je on.

"Što se tiče dugoročnih kredita, 80 odsto od ukupnih kredita datih stanovništvu se odnosi na stambene kredite i tu mislim da neće biti nikakvih povoljnosti, jer će i dalje biti indeksirani u evrima odnsno deviznom klauzulom, što je logično. Jer, reč je o dugoročnim kreditima i banke ne žele da se upuštaju u rizik i da predviđaju kolika će stopa inflacije biti na duži rok", kaže Đukić.

On smatra da Narodna banka Srbije odlukom o smanjenju depozita za dinarske kredite, odnosno povećanjem depozita za devizne, obuzdava tražnju za kreditima.

"Narodna banka Srbije želi ovim da vrati građane u ravan dinarskog poslovanja odnosno da ih vrati ka nacionalnoj valuti. S druge strane, želi da još više učini restriktivnijim kredite koji su do sada odobravani uz deviznu klauzulu i time obuzda kreditnu tražnju stanovništva", rekao je on.

Kako su naveli u NBS, uslovi za hipotekarne kredite i pozajmice po kreditnim karticama nisu promenjeni.


Danas sporazum EPS-a i ruskog EES-a
Beograd -- Elektroprivreda Srbije i ruska državna kompanija Inter Rao EES trebalo bi danas da potpišu protokol o saradnji u cilju gradnje novih prozvodnih kapaciteta u Srbiji.


Iz Ministarstva energetike navode da EPS i Inter Rao na ovaj način pokazuju spremnost da sarađuju u izgradnji novih objekata i zajedničkom nastupu u inostranstvu, a na sajtu Elektroprivrede Srbije je objavljen protokol o saradnji.

Nadležni ministar Aleksandar Popović objašnjava za B92 da taj dokument predstavlja još jedan korak u jačanju kontakta i daljem integrisanju EPS u globalnu mreži proizvođača struje.

On navodi da se u samom protokolu ne pominje privatizacije EPS-a i ocenjuje da ova srpska kompanija neće u dogledno vreme biti privatizovana.

Mesec dana nakon potpisivanja Elektroprivreda Srbije bi trebalo da dostavi ruskom partneru spisak projekata koje bi želela zajednički da realizuje.

Prema ranijim najavama Rusi su prvenstveno zainteresovani za izgradnju hidroelektrana, ali se među potencijalnim projektima pominjala i dogradnja termoelektrana Kolubara B i Nikola Tesla B.

Novinarka Lista Politika Jasna Petrović kaže za B92 da je bilo ukupno 17 uspešnih kompanija zainteresovanih za saradnju sa EPS-om.

"Sedamnaest elektroenergetskih kompanija koje u na glasu je pokazalo interesovanje, ali sreću da potpisuje protokol, ne znamo kako i zašto, ima ruski Inter Rao. To je kompanija koja se bavi trgovinom struje i koja ima elektrane u Moldaviji, Gruziji, Jermeniji, Kazahstanu, ali nikada nije nastupala u Evropi", rekla je ona.

Ona dodaje da su neuspešno učestvovali na više tendera u regionu - za termoelektranu Varna u Bugarskoj i termoelektranu u Makedoniji, "jer su dali najslabiju ponudu".

Jasna Petrović kaže da protokol može i ne mora biti obavezujući, ali postavlja pitanje zašto EPS uopšte potpisuje ugovor koji ne obavezuje ni jednu stranu.

Ona dodaje da potpisivanje protokola može da se posmatra u svetlu kamapanje za parlamentarne izbore, pošto pojedine stranke na taj način poručuju da su Rusi u Srbiji dobrodošli.


Od danas bez "bezvrednih akcija"
Beograd -- Evidentiranje građana, koji žele da se odreknu do sada stečenih "bezvrednih" akcija, počeće danas na šalterima "Pošte Srbije".


Građani, koji time žele da steknu pravo na besplatne akcije šest javnih preduzeća, će moći da se prijave na posebno obeleženim šalterima 183 pošte u većim gradovima i opštinama u Srbiji.

Uslov za prijavljivanje je da građani po osnovu akcija kojih se odriču, nisu ostvarili pravo na dividendu, odnosno dobit ili na deo stečajne ili likvidacione mase i ako tim akcijama, odnosno udelima, nisu raspolagali.

Ukoliko građani ispunjavaju sve uslove propisane Zakonom o podeli besplatnih akcija i dva navedena zahteva, popunjavanjem obrazaca i overom moći će da se prijave za besplatne akcije.

Svi obrasci, koje građani treba da dostave, mogu se naći na šalterima pošta i Internet stranicama Agencije za privatizaciju, odnosno PTT-a.

Bliža uputstva o postupku prijavljivanja i odricanja od ranije stečenih akcija, odnosno udela, nalaziće se u filijalama pošta koje su ovlašćene za evidentiranje.

Pravo na odricanje od "bezvrednih akcija" i prijavljivanje za besplatne akcije omogućeno je Uredbom o izmenama i dopunama Uredbe o postupku i načinu evidencije građana koji imaju pravo na novčanu naknadu i na prenos akcija bez naknade.


Prihod od putarina 14,8 mlrd.RSD
Beograd -- Javno preduzeće Putevi Srbije ostvarilo je prošle godine prihod od putarine od 14,8 milijardi dinara, što je pet odsto više nego u 2006. godini.
 
U 2007. ostvaren je promet od 24,9 miliona domaćih vozila što je povećanje od šest odsto i 7,1 milion stranih vozila, što je 10 odsto više nego godinu dana ranije, navodi se u saopštenju i dodaje da je u prva tri meseca 2008. godini ostvaren promet od 6,6 miliona vozila, što je 1,5 odsto više nego prošle godine.

Prihod od januara do marta 2008. veći je 20 odsto nego prošle godine i bio je 3,5 milijardi dinara.

Povećan je i broj dnevno naplaćenih vozila u prva tri meseca ove godine, po osnovu onemogućavanja zloupotreba na naplati putarine, za oko 260 vozila dnevno, što je i povećanje prihoda od oko 200.000 evra u odnosu na prošlu godinu.


Vlaisavljević: Tender za Jat krajem maja
Generalni direktor Jat ervejza Saša Vlaisavljević izjavio je da bi tender za privatizaciju te aviokompanije trebalo da bude raspisan krajem maja ove godine.

"Interesovanje za kupovinu Jata je pokazalo nekoliko uglednih svetskih kompanija, među kojima su i aviokompanije iz Evropske unije", kazao je Vlaisavljević u intervjuu agenciji Beta.

Generalni direktor Jata nije mogao da navede imena tih kompanija, pošto su, kako je istakao, trazile diskreciju u ovoj fazi privatizacije, ali je kazao da ih je bilo između pet ili šest. On je podsetio da su ruski Aeroflot i islandski Island er najavili učešće u privatizaciji srpske nacionalne aviokompanije.


Opada stočarska proizvodnja u Srbiji
Stočarska proizvodnja u Srbiji decenijama opada za jedan do dva odsto godišnje, a jedan od razloga za to je i činjenica da problemi u agraru sa kojima se naša zemlja godinama suočava nisu sistemski rešeni, izjavio je Tanjugu savetnik u Privrednoj komori Srbije (PKS) Branislav Gulan.

Da bi problemi sa kojima se suočavaju stočarstvo i ostale oblasti poljoprivredne proizvodnje bili rešeni, potrebno je doneti odgovarajuću strategiju, koja će biti aktuelna narednih 30 do 50 godina, kazao je Gulan i naglasio da tako rade i ostale zemlje kojima Srbija teži.

Na taj način neće biti potrebno da se, sem u ekstremnim slučajevima, stalno donose uredbe, jer se na taj način sistemski ništa ne rešava, istakao je Gulan.

U Srbiji ima između 30.000 i 40.000 praznih objekata za tov svinja i goveda i kada bi se ti objekti napunili Srbija bi mogla da bude svrstana u zemlje sa razvijenim stočarstvom.

Stočarstvom se u našoj zemlji bavi oko 700.000 gazdinstava i ono donosi 40 odsto bruto društvenog proizvoda poljoprivrede, kazao je Gulan.

Prošle godine je u Srbiji proizvedeno oko 440.000 tona mesa, što je za 210.000 manje nego 1990.

Srbija godišnje proizvede 83.000 tona goveđeg mesa, 255.000 tona svinjskog mesa, 20.000 tona ovčjeg mesa i 75.000 tona živinskog mesa.

Prema statističkim podacima, godišnja potrošnja mesa po stanovniku u Srbiji je 43 kilograma, dok je 1990. godine bila 65 kilograma. Od toga, potrošnja svinjskog mesa po stanovniku je 22 kilograma, goveđeg i junećeg 11 kilograma, živinskog sedam kilograma i jagnjećeg tri kilograma.

Gulan je istakao da smatra da je potrošnja mesa još manja i da iznosi oko 36 kilograma po stanovniku.

Prema podacima PKS, karakteristika klanične industrije Srbije je da se nepoštuje CEFTA sporazum, jer u Srbiju peko područja Kosova i Metohije i Bosne i Hercegovine ulazi meso, koje je proizvedeno u Latinskoj Americi,

Na srpskom tržištu ima puno svinjske pršute, koja je proizvedena u onim delovima Srbije u kojima nema ni približno toliko svinja, koliko je pršute na tržištu, dodao je Gulan.

Govoreći o mlekarskoj industriji, Gulan je podsetio da Srbija ima 220 mlekara i da godišnje proizvede 1,6 milijardi litara mleka, od čega se zvanično preradi 900 miliona litara.

Godišnja potrošnja mleka po stanovniku je 65 litara, što je veoma malo, rekao je on i dodao da je u vreme SFRJ godišnja potrošnja mleka po stanovniku bila 120 litara, a da je na osnovu te potrošnje SFRJ bila svrstana u nerazvijene zemlje.


Sticanje sopstvenih akcija Elektrotehna ad Niš- ZAVRŠENO
Ukupan broj izdatih akcija, vrsta, klasa, serija, CFI kod ISIN broj hartija od vrednosti koje se stiču:

Ukupan broj akcija: 146.629

Obične akcije sa pravom glasa

CFI kod: ESVUFR

ISIN broj: RSELNIE57725

Cena po kojoj se kupuju akcije i osnov za njeno određivanje:

Cena: 865,00 dinara

Način plaćanja: u gotovom novcu.

Datum otvaranja i datum zatvaranja ponude:

Datum otvaranja ponude: 02.04.2008. godine

Datum zatvaranja ponude: 11.04.2008. godine
 
Preuzeto 2.297, odnosno 1.56654% akcija po ceni od 865,00 dinara.


FMP AD - Prinudna Prodaja - ZAVRŠENO
Prinudna prodaja akcija izdavaoca FMP AD Beograd je završena 11.04.2008. godine.
 
Centralni registar je izvršio prenos akcija nesaglasnih akcionara na vlasnički račun FMP KONZORCIJUM DOO Beograd, koji je postao vlasnik ukupnog akcijskog kapitala izdavaoca FMP AD Beograd.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta