Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Gorivo pojeftinjuje za tri dinara
Naftni derivati na pumpama u Srbiji prodavaće se od subote po cenama nižim u proseku za tri dinara, saznaje B 92.

Iako cena nafte na svetskim tržištima ovih dana probija rekorde sa cenom većom pod 113 dolara za barel, naftni derivati u Srbiju pojeftiniće od subote u proseku za tri dinara po litru.

Kako objašnjavaju u Ministarstvu rudarstva i energetike, presek cena se pravi na osnovu cene nafte tokom svih 14 dana, u kojima je posle pojeftinjenja iznosila i 106 dolara za barel.

Gorivo u Srbiji je poslednji put pojeftinilo početkom februara, a pre toga krajem decembra. Pre 15 dana, gorivo je poskupelo u proseku za 1,45 dinara po litru.


Akcije Aerodroma na berzi početkom naredne godine
U planu Vlade je izlazak na berzu sa 30 odsto kapitala, što znači da će Aerodrom „Nikola Tesla“ ostati u većinskom vlasništvu države. Moj osnovni cilj kao direktora aerodroma je da podignem njegovu vrednost. Tako da mogu da najavim da će svi oni koji do sada nisu dobili akcije moći da dobiju više od 1.000 evra. To je ostvarivo, jer smo upeli da za prvih šest meseci, koliko sam na čelu aerodroma, podignemo profit na 20 miliona evra - kaže za „Blic“ Bojan Krišto, direktor beogradskog Aerodroma „Nikola Tesla“.


Kada će akcije aerodroma biti na berzi?

- To je u nadležnosti Ministarstva ekonomije, ali je realno očekivati izlazak na berzu u prvoj polovini 2009. godine.

Koliko sada vredi aerodrom? I da li se o tome raspitivao kod vas i direktor moskovskog aerodroma?
- Procenjena je vrednost od oko 200 miliona evra. Ali ona može biti i oko 700 miliona evra. Važno je da se u procesu privatizacije aerodrom restrukturira, tako da ima dobru podlogu za razvoj, što će svakako uticati na to da cena možda bude i veća od ove koju sam naveo.

Izgradnja logističkog kargo centra za jugoistočnu Evropu davno je najavljivana. Zašto se s tim odugovlači?
- Očekujem raspisivanje tendera u septembru ili oktobru ove godine. Proces će biti transparentan, tako da priče o direktnoj pogodbi nisu tačne, i neće se dogoditi.

Koliko investicija će biti uloženo u aerodrom ove godine i u šta će one biti usmerene?
- Ove godine investicije će iznositi oko 18 miliona evra, nažalost, neke će biti realizovane iduće godine. Najveća investicija u 2008. godini će biti eksproprijacija zemljišta za kargo terminal. U procesu smo kupovine 50 hektara zemlje vrednosti oko sedam miliona evra oko aerodroma, na potezu ka Ledinama.

Sindikat vas napada i traži odgovor na pitanje zašto je potrebno tako puno vremena za testiranje opreme za sletanje?
- Nisam siguran da me sindikat napada, prosto to nije njihova stvar, oni se bave platama i drugim stvarima. Ali u svakom slučaju, to ne zavisi samo od aerodroma, koji je kupio opremu, već i od kontrole letenja, koja ima svoju opremu, i od Direkcije za civilno vazduhoplovstvo, koje mora da da dozvolu za sletanje po magli. Zajedno radimo na istom poslu da dobijemo sve neophodne saglasnosti. Očekujemo ugovor za kategoriju 3B i da sledeće zime nećemo imati problema, ali napominjem, to ne zavisi samo od nas, mi smo samo jedan od faktora.

Startovali ste na poziciji direktora aerodroma sa jasnom vizijom kako bi on trebalo da izgleda kao lična karta Srbije, prvi kontakt stranaca sa našom zemljom?
- Ono što su male stvari, ali relativno brzo smo mogli da ih uradimo, postavili smo monitore sa redom letenja po čitavom aerodromu, započeli rekonstrukcije mokrih čvorova, pripremamo unapređenje prevoza od aerodroma do grada.

Ipak, još taksisti naplaćuju tu rutu i do 100 evra?
- Pa nije baš sto evra... Mi idemo u nabavku naših vozila, koja će nam omogućiti transfer putnika od aerodroma do grada. Mali problem je to što se bliže lokalni izbori, i organi vlasti su paralizovani, tako da ćemo možda morati da sačekamo taj institucionalni okvir da izbegnemo pojavljivanje divljih taksista.

Rekli ste da je sindikat zainteresovan za plate. Kolike su prosečne plate, plate vodećeg kadra i kolika je vaša plata?
- Prosečna plata na Aerodromu „Nikola Tesla“ je oko 70.000 dinara bruto, sa porezima i dohocima. To je među većim prosečnim platama u zemlji.

Bez Evrope nema lou kost kompanija
Kada ćemo moći da putujemo lou kost kompanijama?
- Nažalost, bez evropskih integracija to se u većem obimu neće desiti. Najvažnije je da se stvore uslovi da dovoljan broj ljudi putuje kako bi se stvorilo tržište za lou kost kompanije. U ovom trenutku ono ne postoji, jer građanima trebaju vize i ne mogu da kupe kartu danas da bi putovali sutra. Za godinu i po dana očekujem eksploziju saobraćaja na našem aerodromu i dolazak lou kost kompanija.


JUB gradi novu fabriku u Srbiji
Kompanija JUB planira izgradnju fabrike za proizvodnju fasadnih maltera, u koju će uložiti šest miliona evra, a proizvodiće 10.000 tona godišnje.

Fabrika u Šimanovcima će biti građena u tri faze u sledeće dve godine, a radovi će početi u julu. U Šimanovcima će biti izgrađen i prvi info-centar, kao i trenažni centar za obuku majstora i proizvođača, rekao je direktor Vladimir Miletić na Sajmu građevinarstva.

JUB u Šimanovcima proizvodi 50.000 tona završnih materijala za građevinarstvo u vrednosti 25 miliona evra, a prošle godine, kada je prokrenuta i proizvodnja akrilnih maltera i mase za fugovanje, ostvaren je rast prodaje od 35 odsto.

Oko 75 odsto proizvodnje se izvozi i JUB spada među 50 najvećih izvoznika u Srbiji, a proizvodi se plasiraju na tržišta BIH, Crne Gore i Makedonije.

JUB, čije je sedište u Slovaniji, u Srbiji proizvodi 90 vrsta boja i premaza u 5.000 nijansi, a na sajmu su predstavljene nove vrste intenzivnih boja za unutrašnje zidove, "jupol trend" koje se brzo nanose i u jednom namazu prekrivaju prehodnu boju.

Predstavljen je i novi proizvod "jubizol fasada", kojom će, kako je najavljeno, biti obrađeno oko 5.000 kuća u Srbiji. To će doprineti uštedi energije za 40 odsto, jer takve fasade omogućuju održavanje stalne temperature u sobi od 21 stepen celzijusa, a uz njih ide i garancija od 10 godina.


„Somboled" snizio cene mleka
Pojeftinjenje dve vrste svežeg mleka za pet odsto, odnosno za tri dinara po litru, posledica je smanjenja troškova proizvodnje i stabilizacije tržišta od početka godine
Mlekara „Somboled" iz Sombora juče je saopštila da će njeno sveže mleko sa 2,8 odsto mlečne masti i 1,5 odsto mlečne masti ubuduće biti jeftinije za pet odsto, odnosno za tri dinara po litri.

Ovim potezom mlekara „Somboled" nastoji da omogući svakodnevnu upotrebu svežeg mleka socijalno najosetljivijim potrošačima u Srbiji, ali i da svojim vernim potrošačima uputi čestitku za predstojeće uskršnje praznike, istaknuto je u saopštenju ove kompanije. 

Kako je za Biznis rekla PR kompanije Milica Šetka, „Somboled" je povećanjem industrijske efikasnosti i kontrolom troškova u proizvodnji u prethodnom periodu ispunio zadati cilj, a to je smanjenje troškova proizvodnje.

- Samim tim smo stvorili preduslove za smanjenje i prodajnih cena svežeg mleka - rekla je Šetka.

Prema njenim rečima, cilj „Somboleda" je da smanjenjem cene ove izuzetno važne životne namirnice omogući svakodnevnu upotrebu svežeg mleka socijalno najosetljivijim potrošačima u Srbiji, ali i da svojim vernim potrošačima uputi čestitku za predstojeće uskršnje praznike.

- Kao kompanija koja se bavi prvenstveno proizvodnjom mleka i svežih mlečnih proizvoda svesni smo socijalnog konteksta konzumacije svežeg mleka, ali i nužnosti konzumacije svežeg mleka u svakodnevnoj ishrani - istakla je Šetka.

Kako je objasnila, nije reč ni o kakvom marketinškom triku, s obzirom na to da će se uskoro svi „Somboledovi" proizvodi prodavati pod brendom „dukat", i mogućoj prilici da se smanjenjem cene popularizuju proizvodi ove fabrike

- Svakako nam je u cilju i popularizacija konzumacije kako „dukat" svežeg mleka tako i ostalih „dukat" proizvoda, ali ovo smanjenje nema nikakve veze sa tim, već sa procenom naših stručnjaka, jer se tržište mleka od poslednjih dana januara do danas prilično stabilizovalo u odnosu na kraj prošle godine. Sada je imamo dovoljno sirovina i stabilnost u snabdevanju - rekla je PR kompanije „Somboled".

„Somboled" je nedavno najavio da se taj brend ukida i da će se na pakovanjima proizvoda nalaziti naziv „dukat". To nije iznenađujuće, pošto je većinski vlasnik mlekare iz Sombora postao hrvatski „Dukat", koji je prošle godine ušao u sastav „Laktalis grupe", jednog od najvećih proizvođača mleka i mlečnih proizvoda u Evropi.

Andrej Tričić, generalni direktor „Somboleda", tom prilikom je u intervjuu za Biznis objasnio da je zamena brendova logična posledica akvizicije i da će se ova grupa ubuduće baviti samo razvojem mlečne industrije u Srbiji. On je istakao da promena naziva neće „Somboled" ništa koštati i da su neki proizvodi već počeli da se pojavljuju pod brendom „dukat", kako bi se potrošači što pre navikli na novu situaciju.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta