Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Rast profita Laste za 70,8 odsto
Saobraćajno preduzeće Lasta objavilo je da je prošle godine zabeležilo rast profita za 70,8 odsto na 67,88 miliona dinara.

Prihodi su povećani za 11,6 odsto na 7,13 milijardi dinara, a rashodi za 11,34 procenata na 7,07 milijardi dinara, objavljeno je u prospektu Laste na sajtu Beogradske berze.

Poreske obaveze Laste prošle godine su opale na 193.000 sa 2,66 miliona dinara iz 2007. godine, a Lasta je imala i povraćaj poreza od 2,93 miliona. Aktiva Laste uvećana je za 14,8 procenata na 7,36 milijardi dinara a kapital je uvećan za 70 miliona na 1,59 milijardi dinara.

Dugovi su uvećani za 880 miliona dinara na 5,77 milijardi dinara, a njihov udeo u pasivi bio je 78,4 odsto, što nije velika promena u odnosu na 2007. godinu kada je njihov udeo bio 76,82 odsto.

Agencija za privatizaciju Srbije je 31. marta produžila rok za dostavljanje ponude za kupovinu 64,6 odsto akcija Laste do 3. juna. To je treće produženje roka za slanje ponuda, a predstavnici Ministarstva ekonomije kazali su da je rok produžen na zahtev potencijalnih kupaca, koji čekaju rezulate parlamentarnih izbora u Srbiji, zakazanih za 11. maj.

Lasta se bavi saobraćajem, turizmom, ugostiteljstvom, trgovinom, uslugama i proizvodnjom guma, a u voznom parku ima 785 autobusa.

Lasta ima 1,53 miliona akcija kojima se trguje od avgusta 2007. godine. Cena akcija na berzi je 14. aprila iznosila 2.000 dinara, za 1.050 dinara manje nego 14. januara, a tržišna vrednost bila je 3,06 milijardi dinara.


"Jagodinska" na tenderu u 2008.
Generalni direktor Jagodinske pivare Zoran Petrović rekao je da očekuje da to preduzeće do kraja godine bude prodato na tenderu.

On je potvrdio da su u toku pregovori sa zainteresovanim domaćim i inostranim kupcima i dodao da je "za pivaru u Jagodini zainteresovana jedna firma iz Engleske, a fabriku je posetila delegacija Osječke pivare".

Jagodinsku pivaru je poslednjih šest meseci napustilo 270 od 410 radnika, a za njihove otpremnine obezbeđeno je oko milion evra. Planirano je da se broj zaposlenih u fabrici smanji za još oko 50, kako bi se lakše prodala na tenderu.

Privatizacija Jagodinske pivare poništena je u decembru 2006. godine, jer kupac, konzorcijum preduzeća Pan bir iz Novog sada i Infond holding iz Slovenije, nije ispunio ugovorene obaveze.

Pivara je prodata u avgustu 2005. godine za 75 hiljada evra uz obavezu da u narednih pet godina kupac uloži 4,5 miliona evra. Radnici su nekoliko meseci posle privatizacije onemogućili novom rukovodstvu ulazak u fabriku i njih 15 je upravljalo firmom.

Za to vreme nekoliko puta je došlo do sukoba radnika sa angažovanim obezbeđenjem bivših vlasnika u kojima je bilo više povređenih.


Đelić najavio smanjenje poreza na zarade s 12% na 10%
Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić kazao je da bi porez na zarade mogao biti smanjen s 12 na 10%, na jesen, kada se bude usvajao budžet za 2009. godinu.

Porezi na zarade pre nekoliko godina su bili 14%, istakao je Đelić na Samitu preduzetnika Srbije i dodao da se doprinosi ne mogu smanjiti zato što je u Srbiji stanovništvo staro, a neophodno je obezbediti funkcionisanje penzijskih i zdravstvenih fondova.

Potpredsednik Vlade Srbije kazao je da je počeo razgovore s guvernerom Narodne banke Srbije o mogućnosti da se smanje obavezne rezerve za kredite za otpočinjanje biznisa, jer sada iznose 100% kredita.

Đelić je istakao da će ove godine biti odobreno 3.000 kredita za otpočinjanje poslovanje, s kamatom od 1% i bez hipoteke, i da se očekuje da će to omogućiti stvaranje 12.000 radnih mesta.

Đelić je kazao da je istraživanje sprovedeno prošlog meseca pokazalo da 450 uspešnih malih i srednjih preduzeća u Srbiji planira da ove godine poveća broj radnih mesta za 16%.


VIP mobajl dovodi Vodafon u Srbiju
VIP danas planira da saopšti da će dovesti jedan od najvećih svetskih brendova u telekomunikacijama

Najmlađi mobilni operater u Srbiji „VIP mobajl", koji je deo austrijskog „Mobilkoma", obelodaniće danas strateško partnerstvo sa „Vodafonom" na teritoriji Srbije, saznaje Biznis. Britanski „Vodafon" je jedan od najvećih mobilnih operatera na svetu, sa kojim „Moblikom Austrija" ima poslovnu saradnju na globalnom nivou.

- VIP planira da danas na konferenciji za novinare saopšti da na teritoriju Srbije dovodi „Vodafon", koji je jedan od najvećih svetskih brendova u telekomunikacija. Cilj ove akcije jeste da se poboljša položaj VIP-a u Srbiji i, naravno, da se dođe do još većeg broja korisnika - navodi sagovornik Biznisa iz ove kompanije, koji je insistirao na anonimnosti.

Zvanično, niko u VIP nije želeo da komentariše saznanja Biznisa, niti da otkrije modalitet saradnje sa „Vodafonom".

Međutim, prema informacijama Biznisa, ova akcija mobilnog operatera VIP ne znači bukvalno da „Vodafon" dolazi u Srbiju i da će ove dve kompanije zajedno raditi u našoj zemlji, već treba pre svega da ima marketinški efekat. Praktično, VIP će od danas prodavati nekoliko novih mobilnih aparata sa znakom „Vodafona", pre svega „pametne telefone", a moguće je i da svojim korisnicima obezbedi servis sa portala ovog telekomunikacionog giganta.

„Mobilkom Austrija" i „Vodafon" imaju poslovnu saradnju na globalnom nivou koji omogućava svim kompanijama koje je osnovao „Mobilkom" da u svojim mrežama prodaju servise i mobilne telefone sa znakom „Vodafona", koji je austrijska kompanija platila čitavo bogatstvo.

- Prema tom globalnom ugovoru, i VIP, čiji je osnivač austrijski „Mobilkom", ima pravo da na svojim tržištima prodaje servise i aparate „Vodafona". VIP je to i počeo pre nekoliko meseci, kada je svojim potencijalnim korisnicima predstavio dva modela „blekberija", mobilnih telefona preko kojih se može vrlo lako suforvati po internetu i skidati pošta. „Blekberi" je poznat po tome što su podaci koje skida kriptovani, tako da je nemoguće da bilo ko drugi može da vam čita poštu. Naravno, saradnja sa „Vodafonom" je jako dobra, jer ispred sebe možete da postavite ovaj brend koji je prepoznatljiv svuda u svetu - navodi sagovornik Biznisa.

Procene su da VIP dovođenjem „Vodafona" u Srbiju pokušava da ispuni svoj poslovni plan o zauzimanju pet odsto tržišta u Srbiji. Trenutno, ovaj mobilni operater je daleko od ostvarenja postavljenog cilja.

„Mobilkom Austrija" platio je novembra 2006. za treću licencu mobilnog operatera u Srbiji 320 miliona evra za period od 10+10 godina. Prethodno ga je norveški „Telenor" pobedio na aukciji za bivši „Mobtel", izlicitiravši čitavih 1,513 milijarde evra. „Mobilkom" je zbog toga na srpsko tržište došao sa velikim zakašnjenjem, ali je i licencu platio višestruko manje. U početku je „Mobilkom", odnosno „VIP mobajl", imao problema da ispuni ugovornu obavezu o pokrivenosti teritorije, pa se u početku oslanjao na resurse Mobilne telefonije Srbije, paralelno postavljajući sopstvenu mrežu.


Pala prodaja novih automobila u Evropi
Prodaja novih automobila u Evropi pala je u martu 9,5 odsto na godišnjem nivou, a kupci su bili uzdržani zbog visoke inflacije, bojazni oko stanja ekonomija i ranijih uskršnjih praznika, ocenjuje Evropsko udruženje proizvođača automobila.


Većina zapadnoevropskih zemalja ubeležila je prošlog meseca smanjenje prodaje, nakon februarskog skoka. Pad je pogodio sve vodeće proizvođače automobila, osim proizvođača marke BMW, čija je prodaja porasla 2,2 odsto.

Ukupna prodaja u martu dostigla je, prema podacima ACEA, 1,65 miliona automobila, a rast su imale samo Portugalija i Britanija pri čemu Britanija, drugo po veličini evropsko tržište, posle nemačkog, pola procenta.

Najveći evropski proizvođač automobila Volkswagen objavio je pad prodaje od 12,5 dosto u martu. Međutim, u prvom kvartalu njegova prodaja je dostigla rekord zahvaljujući snažnom rastu izvoza u Brazil i Kinu.


Rekordna cena nafte i benzina zbog pada zaliha u SAD
Sirova nafta i benzin su danas ponovo poskupeli na rekordne iznose, posle jučerašnjeg objavljivanja nedeljnog izveštaja statističke službe američkog ministarstva energetike (EIA), koji je pokazao neočekivani pad zaliha nafte i stepena iskorišćenosti kapaciteta rafinerija u SAD.

Cena američke lake nafte za terminsku isporuku u maju na Njujorškoj robnoj berzi danas iznosi 115,21 dolar za barel, dok je istovremeno cena evropske "brent" nafte na Međunarodnoj berzi petroleja u Londonu za isporuku u junu porasla za 17 centi na rekordnih 112,83 dolara za barel, prenela je agencija Blumberg.

Izveštaj EIA je pokazao da su u sedmici zaključno sa 11. aprilom zalihe sirove nafte smanjene za 2,36 miliona barela, na 313,7 miliona barela, a analitičari su predviđali rast od 1,8 miliona barela. Pored toga, iskorišćenost kapaciteta rafinerija je pala na 81,4 odsto, što je najniže od oktobra 2005, odnosno perioda posle uragana Katrina i Rita.
Zalihe benzina su istovremeno pale za 5,52 miliona barela, na 215,8 miliona barela, što je najveći pad od avgusta prošle godine i peta uzastopna nedelja kako se zalihe smanjuju, pokazao je izveštaj. Cena benzina je zbog toga na Njujorškoj berzi porasla za gotovo dva centa, na rekordnih 2,9579 dolara za galon (3,8 litara).
Sirova nafta je u poslednjih godinu dana poskupela za ukupno 82 odsto, što je posledica rasta tražnje u Kini, Indiji i na Bliskom Istoku, kao i zabrinutosti oko nedovoljnog snabdevanja iz država koje nisu članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK).


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta