Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Zastava prodala 4.000 vozila
Kragujevačka fabrika "Zastava automobili" od početka godine prodala je nešto više od četiri hiljade automobila od čega 1.524 "zastava10".

Od marta 2006. godine Zastava je ukupno prodala 8.929 vozila ''zastava 10''
U toj kompaniji kažu da je prodato i 2.504 automobila domaćih modela "jugo", "florida", "zastava 101", od čega je 539 izveženo na tržištima Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Egipta - gde se u rasklopljenom stanju izvozi isključivo "zastava 128".

U fabrici su ocenili da je dobra prodaja "zastave 10" na sajmu automobila u Beogradu doprinela da preduzeće "Zastava auto" samo u prošlom mesecu proda 640 "desetki", što je najbolji mesečni plasman tog vozila.

"Od početka godine prodato je 1.524 'zastava 10', a od marta 2006. godine kada je Zastava počela prodaju tog automobila prodato je ukupno 8.929 ", rekao je rukovodilac marketinga "Zastava auta" Srđan Dejanović.

"Zastava automobili" su od Fijata dobili licenci da montiraju "punto" koji nosi oznaku "zastava 10" i od sredine jula prošle godine sa savremene proizvodne linije u pogonima kragujevačke fabrike sišle su 2.282 "zastave 10". Do jula prošle godine "zastave 10" stizale su iz Italije i Zastava ih je prodavala na domaćem i inostranim tržištima.

Inače, kako su mediji nedavno objavili, proizvodnja Opelovog modela "astra klasik" u Kragujevcu trebalo bi da počne u novembru ove godine. Do kraja godine planirano je montiranje 1.500 vozila, a u idućoj godini pet hiljada tih automobila.

Takođe, mediji prenose i da bi tender za kupovinu fabrike automobila Zastava mogao da bude raspisan početkom sledećeg meseca. Navodno su već dve kompanije, iz Nemačke i Kine, potvrdile zainteresovanost da kupe Zastavu, a spekuliše se da bi to mogle da budu kompanije Folksvagen i kineski FAW jer su predstavnici obe kompanije nedavno bili u poseti Zastavinim pogonima.


Uskoro dve fabrike lovačke municije
Dve nove fabrike lovačke municije trebalo bi da budu otvorene u Srbiji do kraja 2008. godine. Fabrike će biti locirane u Valjevu i Lajkovcu.

Fabrika lovačke municije (FLM) kompanije Krušik, koja je privatizovana, biće do kraja 2008. premeštena u selo Lukavac, pored puta Beograd-Valjevo, i u nju će beogradski Agroprogres uložiti oko 1,5 miliona evra.

Uz sadašnjih 30 radnika sa prosečnim zaradama od oko 25 hiljada dinara, biće zaposleno još 30 radnika, a godišnje će proizvoditi deset miliona lovačkih metaka umesto sadašnjih tri miliona za tržište zemalja Evropske unije (EU), SAD, Rusije, Izraela i Bangladeša.

Nova fabrika će pored proizvodne hale imati upravnu zgradu, magacine baruta, kapisliranih čaura i gotovih metaka, opitnu stanicu sa tunelima, grudobrane, kompletnu infrastrukturu, a sve u skladu sa najnovijim propisima Evropske unije.

FLM trenutno proizvodi 70 vrsta lovačkih patrona, a u novoj fabrici proizvodiće se i papirni tuljci, koji su do sada uzvoženi iz Italije, a takođe mogu biti zanimljiv izvozni artikal. "Nabavili smo automatizovanu visokoproduktivnu mašinu, namera je da 2008. ili 2009. godine kupimo još jednu, koja daje izuzetne proizvodne rezultate", rekao je direktor FLM-a, Dragan Filipović.

Krušikovu fabriku lovačke municije je za 24 miliona dinara, u novembru 2006. godine, na aukciji u Agenciji za privatizaciju, kupila beogradska firma Agroprogres.

Drugi učesnik te aukcije, beogradska firma Invest Import, sa kojom je FLM do privatizacije najviše sarađivao, obelodanio je nameru da do kraja 2008. svoju fabriku lovačke municije Super Hant podigne u lajkovačkoj industrijskoj zoni.

Finansijski direktor Milan Ranđić kaže da će fabrika Super Hant u prvoj godini proizvoditi oko 2,5 miliona metaka godišnje, a na početku će zapošljavati 15 radnika. U njoj će se proizvoditi lovačka municija, sportski metak, kao i posebna municija za potrebe vojske i policije. Dodao je da Invest Import ima svoja predstavništva u Rusiji i Aziji, pa će plasman proizvoda na ta tržišta biti obezbeđen, a očekuje se izvoz i druge zemlje Evrope.

Invest Import je u Lajkovcu već imao svoje pogone za metalsku proizvodnju i proizvodnju kotlova za parno grejanje, a sada će na tom mestu nići nova fabrika lovačke municije Super Hunt.


Magnohrom: Otpremnine do 10. maja
Vlada Srbije je odobrila da se iz budžeta izdvoji 550 miliona dinara za povezivanje staža zaposlenima u Magnohromu i obezbede otpremnine za radnike te fabrike.

"Zaposleni koji dobrovoljno žele da napuste Magnohrom dobiće otpremnine u iznosu od 200 evra po godini radnog staža", rekao je ministar za ekonomske odnose i regionalni razvoj Mlađan Dinkić i dodao da je rok za prijavljivanje za otpremnine 30. april, a biće isplaćene do 10. maja.

Iz budžeta se, kako je rekao Dinkić, Magnohromu svakog meseca isplaćuju subvencije u iznosu od 20 miliona dinara. "Ne postoji mogućnost da se radnicima Magnohroma isplate zaostale plate, jer bi u tom slučaju to mogli da potražuju i zaposleni u velikom broju preduzeća gde novi vlasnik nije izmirivao svoju obavezu prema radnicima", naglasio je Dinkić.

Potraživanja za neisplaćene zarade, naveo je on, ostaje kao komercijalno potraživanje, tako da će, na osnovu tog duga radnicima biti isplaćena nadoknada, u zavisnosti od uspešnosti privatizacije tog preduzeća.

Plan Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja je da se pre privatizacije Magnohroma proda deo imovine tog preduzeća, da bi se obezbedili bolji uslovi za rad.

Ministar trgovine i usluga Predrag Bubalo je rekao da Vlada juče nije prihvatila predlog ministara iz Demokratske stranke Srbije i Nove Srbije da se sredstva za radnike Magnohroma obezbede prodajom sporednih delatnosti tog preduzeća.


Sporazum o Panevropskom naftovodu 22. aprila
Sporazum o udruživanju kompanija iz Rumunije, Srbije, Hrvatske i Italije koje će učestvovati u izgradnji Panevropskog naftovoda biće potpisan u utorak 22. aprila u Bukureštu.

Delegacija Srbije, koju će činiti predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike i kompanije Transnafta, putuje tim povodom u ponedeljak 21. aprila u Bukurešt.

Sporazum je trebalo da bude potpisan početkom ovog meseca ali je Rumunija tražila odlaganje razgovora o naftovodu zbog samita NATO koji je održan od 1. do 4. aprila u Bukureštu.

Vlada Srbije je "Transnaftu" imenovala za nosioca ovog projekta u Srbiji. Panevropski naftovod, dužine 1.400 kilometara i godišnjeg kapaciteta od 60 do 90 miliona tona nafte, trebalo bi da prolazi kroz Rumuniju, Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju do Italije. Naftovodom bi se transportovala nafta iz istočne zone Crnog mora ka evropskom tržištu.

Izgradnja naftovoda na trasi Konstanca-Pančevo-Omišalj-Trst trebalo bi da košta oko 3,5 milijarde dolara.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta