Na sednici Vlade Srbije u četvrtak će biti na dnevnom redu Predlog ratifikacije energetskog sporazuma između vlada Republike Srbije i Ruske Federacije.

Tanjugu je u Vladi Srbije rečeno da će, ukoliko bude usvojen, energetski sporazum odmah biti upućen parlamentu na razmatranje.

Ustavom Srbije predviđeno je da Skupština koja je raspuštena može da vrši samo tekuće ili neodložne poslove određene zakonom.

Kada skupština ratifikuje taj dokument, s obzirom da je ruska strana završila svoj deo posla, preostaje da se sporazum aktivira i da se krene u njegovu dalju realizaciju.

LONG AN -- Over 20,000 Vietnamese workers employed by U.S. manufacturer Nike are demanding higher wages.

Workers at the Ching Lu factory in the southern Long An province want a 20 percent raise to their monthly wages of just EUR 37.30 (USD 59).

They are citing the rising inflation in the country as the reason for the protest.

The factory, which opened in 2002, employs some 20,000 workers. Nike pays them 14 percent above the minimal wage, but the inflation in the country is eating away at their earnings, unions say.

Ching Lu is one of Vietnam's 10 factories that manufacture sports shoes for Nike, producing a total of 75 million pairs of shoes every year.

BELGRADE -- Kraljevo's Magnohrom workers were protesting in front of the government headquarters in Belgrade today.

They demanded to have their overdue wages paid. After a meeting with prime minister's adviser Slobodan Lalatović, they decided to end the protest.

Lalatović told the workers that the next cabinet session will hear a proposal to set aside RSD 45mn in order to make the payments in three installments.

More than a thousand people arrived in 25 buses this morning, asking to meet with the top government official.

Magnohrom, a company producing refractory materials, underwent failed privatization recently, when the contract with India's Global Steel was terminated at the end of last year.

The state opted for the move after Global Steel persistently refused to honor the provisions of the contract, that included settling of all debts. The Indian company at the same time cut up and sold several furnaces from the factory.

The workers' outstanding wages were a part of the obligations Global Steel agreed to undertake as they bought Magnohrom.

BELGRADE -- Arrests of a company's executives and the sale of Genex property dominate the front pages of the papers today.

ALO—"New Belgrade Miškograd", says the tabloid, as it reports from yesterday's auction that saw Miroslav Mišković of Delta Holding team up with a Dutch company to buy Genex property in New Belgrade.

"New electricity bills arriving", is about over 7 percent increase in the price of electric power.

"Miroslav Živanović behind bars", the daily also leads with an article about the arrest of the Agroživ company director. Although Živanović and a group of others are accused of fraud and abuse of office, and the company they run is in the poultry business, the tabloids have not yet dubbed the case, the Chicken Mafia.

BLIC—"Mišković to make Plaza out of Continental", more on the Genex property sale, that includes the Continental Hotel, costing Mišković just under EUR 149mn.

"Agroživ owner arrested", says that the chicken farm and associated companies committed fraud in the amount of EUR 18mn.

BORBA—"Who bakes the price", wonders the daily's front page in a report about the increase in the price of bread.

"Free Greek visas?", says that Deputy Prime Minister Božidar Đelić visited Athens yesterday where he made the suggestion to his Greek hosts.

VEČERNJE NOVOSTI—"Delta buys Conti", more on the auction in Belgrade yesterday.

"One side beats, other heals", explores security in Serbia's healthcare institutions, in the wake of the Kraljevo incident over the weekend, when a group of hooligans burst into a hospital.

"Prices race without measure!" warns that March price hikes will spell inflation.

GAZETA—"Džaja from prison to parliament", reports about announcements from the Union of the Roma to include Dragan Džajić, in prison and under investigation for fraud and abuse of office, into their election list.

"Velja and Voja lying in empty room", DS official Dragan Šutanovac says of Velimir Ilić and Vojislav Koštunica, in a campaign that is not getting any cleaner.

GLAS JAVNOSTI—"Mišković buys Genex for EUR 148.8mn", the front page says.

"Lawsuits on ice until fall?", explores that will happen with the lawsuits that Belgrade announced it would file against those countries that have recognized Kosovo's unilateral declaration.

DANAS—"Mišković buys Genex property for EUR 148.8mn", the newspapers are not overly creative when choosing their headlines for the reports from yesterday's auction.

"Three months for negotiations with Deutsche Bank", says that the caretaker government has decided not to break the concession contract for the construction of the Horgoš-Požega highway.

Meanwhile, Agroživ and their director are on another front page: "EUR 18mn withheld from budget".

KURIR—"Bandits", the tabloid says, as it reports about the sale of Smederevo's Sartid steelworks to U.S. Steel without a tender in 2003, and blames Mlađan Dinkić and his G17 Plus.

"Marine Šutanovac", is about the DSS reaction to outgoing defense chief and DS official Dragan Šutanovac's accusations yesterday.

POLITIKA—"Genex, too, belongs to Mišković", more on the Delta Holding owner's latest buy.

"Half a million people in Serbia live in poverty", says that one in three people in the southeastern parts of the country faces dire financial conditions, while Belgraders enjoy the highest standard of living.

Finally, Kosovo makes it to one front page: "Ban Ki-moon: Resolution 1244 still stands".

PRESS—"Billions stolen", the tabloid means of Serbian dinars, and brings the photos of Agroživ's arrested executives.

"Delta buys Genex", says another headline.

Tender za privatizaciju preduzeća "Zastava kamioni" u Kragujevcu trebalo bi da bude raspisan do 1. maja.

Direktor te firme Đorđe Nestorović kaže da se italijanski Iveko, koji je vlasnik 34 odsto kapitala, složio sa prodajom preduzeća i izrazio spremnost da otpiše dug od 4,3 miliona evra, ali i da nije zainteresovan za učešće u privatizaciji.

Početna cena "Zastava kamiona" je 3,9 miliona evra, s obzirom na to da fabrika ima velike dugove od oko 30 miliona evra, ali postoje izgledi da se taj dug ubrzo smanji na pet do šest miliona evra, rekao je direktor.

Nestorović je kazao da postoji interesovanje i kompanija sa Istoka i sa Zapada, a već su vođeni i razgovori sa tri kineske firme.

Podsetivši da je 2005. godine propao jedan tender za privatizaciju tog preduzeća, jer je imalo previše zaposlenih - oko 1.600, direktor je ukazao da je broj sada smanjen na 911, a u planu je da ode još 50 radnika, uz odgovarajući socijalni program.

Nestorović je objasnio da fabrika sada ne može da proizvede više od 850 kamiona godišnje, zbog teškoća u nabavci komponenata, koje su posle privatizacije njihovih proizvođača postale preskupe ili ih više uopšte nema, pošto je promenjena proizvodnja

Najveći deo cena domaćih proizvoda i dalje čine marže, pa od proizvođača do kupca proizvodi stignu skuplji i za čak 70 odsto.

Dok stigne do potrošača gotovo svaki prehrambeni proizvod dva puta promeni cenu
U Evropi je marža skoro sedam puta manja, što, kako kažu u Udruženju za zaštitu potrošača, pokazuje koliko je cena domaćih proizvoda nerealna. Dok stigne do potrošača, mleko, ali i gotovo svaki drugi prehrambeni proizvod, dva puta promeni cenu.

Tako se na početnu, proizvođačku cenu, doda od 15 do 20 odsto marže veletrgovina, a na to još 30 do 40 odsto, kada proizvod stigne u prodavnice.

"Mleko Šabačke mlekare je jeftinije u Republici Srpskoj nego kod nas. Ono što je poražavajuće jeste da se čak i mali proizvođači pridružuju takvoj politici cena. Njihovo tržište nije ugroženo, jednostavno se pridružuju monopolistima, Salfordu i njima sličnim", objašnjava Goran Papović, iz Udruženja potrošača.

Iako je Udruženje potrošača organizovalo desetodnevnu akciju bojkota proizvoda koji su skupi, to nije uticalo na smanjenje cene prehrambenih proizvoda. U međuvremenu su usledila i nova poskupljenja hleba, ulja i brašna.

U Udruženju za zaštitu potrošača kažu da se to i očekivalo, jer od trgovaca niko nije ni tražio da smanje marže. "Sada, u ovom trenutku, veliki hipermarketi i trgovine nemaju razloga da skidaju cene, oni se verovatno prećutno i dogovaraju. Kada se otvori tržište, onda će konkurencija učiniti svoje", smatra Zoran Nikolić, iz Udruženja potrošača.

Posle bojkota, sledeća akcija Udruženja za zaštitu potrošača biće analiza cena mleka, ulja i hleba. Kako objašnjavaju, na taj način će pokušati da utvrde ko najviše zarađuje, proizvođač ili prodavac. Biće organizovana i provera težine vekne hleba koja sada košta 38 dinara, a za zakidanje gramaže i prevaru potrošača, zakonom je predviđena kazna čak milion dinara.

 

U Ministarstvu finansija rečeno nam je " da u ovom trenutku ne razmišljaju o smanjenju akciza" dok je ministar energetike i rudarstva Aleksandar Popović izjavio da su akcize "van njegovih kompetencija". Država, dakle, nije spremna da se odrekne sigurnih i pozamašnih budžetskih prihoda koji po osnovu akciza za naftne derivate pristižu. Po ceni goriva Srbija se nalazi na prvom mestu među zemljama u tranziciji. To se svakako može smatrati neslavnim rekordom utoliko pre što naši vozači na benzinskim pumpama toče jedno od najnekvalitetnijih goriva u Evropi.

 

Posle najnovijeg poskupljenja litar goriva u Srbiji košta 1,23 evra. Sa tom cenom Srbija ne samo da je rekorder među zemalja u tranziciji nego je trenutno prestigla i mnoge zemlje Evropske unije. U Grčkoj recimo lita benzina košta 1,09 evra, u Španiji 1,11 evra, u Luksemburgu 1,17 evra. Preračunato u evre samo po osnovu akcize i PDV država trenutno dobije oko 62 evrocenta po litri prodatog benzina što je znatno više od bilo koje zemlje u okruženju. Pri tome, treba imati u vidu da je nedavno usklađivanje akciza sa inflacijom iz prethodne godine samo dodatno produbilo jaz između Srbije i posmatranih zemalja s obzirom da je i sa 56 evrocenti, koliko je tada državi pripadalo po osnovu PDV i akcize, Srbija čvrsto držala prvo mesto. Primera radi, akcize i PDV u Bosni i Hercegovini iznose 33 evrocenta po litri, u Sloveniji 53 evrocenta, u Hrvatskoj 43 evrocenta. Hrvatska i Slovenija su tokom prošle godine ublažile nagli skok rast cena naftnih derivata upravo smanjenjem akciza. Hrvatska je to učinila u aprilu smanjenjem akcize za 25 lipa, odnosno za oko 15 odsto, a Slovenci sredinom septembra korekcijom za 4,1 evrocent, odnosno za oko 11 odsto.

 

Ekonomisti procenjuju da bi smanjenje akcize na gorivo za tri dinara u Srbiji, oko 10 odsto, smanjilo priliv budžeta za oko sedam milijardi dinara (šest milijardi manje od akciza i milijardu od PDV). Imajući to u vidu gotovo je izvesno da će ta mera izostati. Kritičari vladine ekonomske politike smatraju da se na taj način ruši standard građana, povećava inflacija i usporava privredni rast. Dodatnim budžetskim prihodima koje postojeći nameti omogućavaju smanjuje se budžetski deficit, a to je jedina "mera" koju Vlada preduzima za smanjenje inflacije.

Država bi svakako trebalo da smanji akcize i da na taj način zaštiti vozače od stalnih poskupljenja benzina. Prostora za takav manevar ima postoji jer usled čestih poskupljenja benzina Vlada puni budžet u znatno većoj meri nego što je planirala kada je budžet usvojen. Na žalost nadležnima u Vladi Srbije bilo je jdnostavnije da odlože poskupljenje naftnih derivata iako su se svi uslovi za to bili stekli, nadajući se valjda da će doći do pada cene nafte. Međutim, pošto se to nije desilo Ministarstvo finansija je dozvolilo poskupljenje - kaže za Danas Nebojša Atanacković, predsednik Upravnog odbora kompanije Nafta a.d. G. Vlaović

Evropska banka za obnovu i razvoj planira da ove godine u Srbiji uloži između 220 i 260 miliona evra, čime će ostati jedan od najbitnijih kreditora u zemlji, najavila je direktorka EBRD-a za Srbiju Hildegard Gacek.

Ona je za najnoviji broj časopisa "Bankar" rekla da EBRD ove godine planira ulaganje od 40 miliona evra u finansijski sektor u Srbiji. Radi se o novim kreditnim linijama bankama za mala i srednja preduzeća i za hipotekarne zajmove, o ulaganjima u osiguravajuće kompanije i o novim dokapitalizacijama banaka. Najviše novca biće namenjeno kreditnim linijama, uglavnom između dve i pet miliona evra.
"Ohrabrivanje investitora je naša glavna uloga. Spremni smo da podelimo rizik sa ulagačima koji osete nesigurnost, da budemo njihovi suinvestitori. Nudimo im i povoljne zajmove ili zajedničko učešće u kapitalu", rekla je Gacekova.

Ona je dodala da je EBRD zainteresovan za saradnju s kompanijama u sektoru građevine i u sektorima proizvodnje i prerade hrane.
Ta banka je, prema njenim rečima, zainteresovana i da investira u sektor osiguranja u Srbiji.
"EBRD veruje da je to tržište s velikim potencijalom. Na Vladi Srbije je da odluči da li želi da nas pozove da pregovaramo o tome, kad je reč o državnim osiguravajućim kućama. Pri tom ne mislim samo na Dunav osiguranje, nego i na druge osiguravajuće kuće", navela je Gacek.
EBRD ima manjinske udele u Čačanskoj i Komercijalnoj banci i namerava, kako je rekla, da ih proda, ali ne pre početka naredne decenije.
"U oba slučaja naše učešće u kapitalu je vezano za planove institucionalnog razvoja tih banaka. Ti planovi nisu do kraja sprovedeni i mi ćemo nastaviti da ih sprovodimo s drugim akcionarima", istakla je direktorka EBRD za Srbiju.

Jedna od opcija o kojoj razmišljaju predstavnici EBRD-a je, kako je rekla, inicijalna javna ponuda (IPO), kako bi banke kapital za razvoj našle na berzi.
"Razmišljamo o listiranju najpre na domaćem tržištu, a potom i na inostranim berzama. Ali, da bi se ohrabrili investitori, na primer, penzijski fondovi da ulažu u akcije banaka, neophodno je razviti tržište. Zbog toga s Ministarstvom finansija radimo na reformi propisa vezanih za tržište kapitala", istakla je Hildegard Gacek.
Na pitanje da li će EBRD učestovati u dokapitaliziciji Čačanske i Komercijlane banke, ona je rekla da će odluka biti doneta kad budu raspisane nove emisije akcija.
"Uobičajeno je da iskoristimo svoje pravo na upis akcija. Namera nam je da zadržimo veličinu sadašnjeg udela", dodala Gacekova.