Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbija dobila EU dozvolu za izvoz mleka i mlečnih proizvoda
Srbija je dobila dozvolu za izvoz mleka i mlečnih proizvoda na tržište Evropske unije, kao i za prevoz tih roba kroz zemlje EU na druga tržišta, izjavio je u ponedeljak direktorEvropska unija Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede Miroslav Marinković.

Srbija je odobrenje dobila od Stalnog komiteta za lanac ishrane i zdravlje životinja Komisije EU, a zvaničan dopis je Upravi za veterinu stigao 18. aprila, rekao je Marinković agenciji Beta.

Ta odluka će uskoro biti objavljena u Službenom glasniku EU, što znači da Evropa smatra da je Srbija ozbiljna zemlja koja je na najbolji način regulisala proizvodnju i promet mleka, rekao je on.


Krušik proizvodi municiju za Irak
Kompanija Krušik iz Valjeva u aprilu je počela proizvodnju minobacačke municije namenjene izvozu u Irak. Posao je vredan 32 miliona dolara.

Izvoz Krušika u Irak deo je posla vrednog 235 miliona dolara, koji je Ministarstvo odbrane ugovorilo za fabrike vojne industrije u Valjevu, Čačku, Kragujevcu, Užicu, Bariču, Lučanima i Pančevu.

Direktor Krušika Jovan Davidović je kazao da će Krušik zbog dotrajale opreme u narednih godinu dana morati dodatno da angažuje kooperante jer je izvoz oružja u Irak za tu fabriku "pitanje biti ili ne biti".

On je podsetio da su poslednje mašine u Krušiku kupljene pre 22 godine, a tehnologija kovanja još nije obnovljena zbog čega će "učešće materijala i kooperacije u 'poslu veka' biti oko 70 odsto ukupne realizacije".

Zbog toga su Krušik i JP Jugoimport SDPR sklopili ugovor vredan 3,2 miliona evra o obnovi kovačnice, koja je srušena tokom NATO bombardovanja u proleće 1999. godine, a bez koje nema ozbiljne proizvodnje minobacačke municije, dodao je Davidović.

Prema njegodim rečima, ta investicija otvoriće 70 novih radnih mesta, Jugoimport SDPR će uložiti finansijska sredstva dok će Krušik obezbediti opremljenu lokaciju, objekat, postojeću opremu i kadrove.


Jelašić kritikuje povećanje plata
Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić izjavio je da je dokazano da veće plate ne mogu da pobede inflaciju.

„Građane neće usrećiti ni nagrade ni povećanja plata nego stabilan dinar, a koliko su mere koje su do sada donete bile uspešne govori cena hleba, poljoprivrednih proizvoda, pošto ni u jednoj zemlji u okruženju te cene nisu povećane u meri koliko u Srbiji“, kaže Jelašić za B92 povodom odluke vlade da poveća plate zaposlenima u javnom sektoru.

On je istakao da je u Srbiji u poslednjih 40 godina dokazano da bolji život neće doneti veća plata, nego stabilnije cene.

„U ovakvim uslovima bilo bi mnogo bolje da tog povećanja plata nema, ali ako je to predviđeno budžetom, a izgleda da jeste, bilo bi bolje da je to povećanje bilo kasnije“, naveo je Jelašić i dodao da će centralna banka i taj višak novca prikupiti.

On je, međutim, upozorio da će to koštati, jer će za taj višak novca NBS morati da plati referentnu kamatu od 14,5 odsto.

Guverner centralna banke je najavio i pooštravanje monetarne politike, ukoliko stopa inflacije nastavi da raste dodadašnjim tempom, navodeći da bazna inflacija trenutno iznosi sedam odsto na godišnjem nivou.

„To će značiti skuplje kredite u dinarima i manju mogućnost pristupa takvim kreditima, ali moramo da vratimo inflaciju na jednocifrenu i nadams e da ćemo posle izbora imati boljeg sagovornika u vladi“, kazao je Jelašić.

On je istakao i da je jako važno šta će biti posle izbora, ali i precizirao da je sigurno da 12. maja neće biti „smak sveta“.

„Niti će kurs biti 110, niti 70 dinara, ali u zavisnosti koja opcija pobedi biće lakše ili teže ostvariti cenovnu stabilnost, biće kurs viši ili niži, ali će se to reflektovati na bilans stanja i bilans uspeha NBS“, rekao je Jelašić.

Kako je objasnio, ishod izbora će uticati u tom smislu što će ukoliko bude veći pritisak na kurs, a manje direktnih stranih investicija i veća politička neizvesnost, NBS biti još restriktivnija, a kredita će biti još manje.

„Sa druge strane, ako bude veći priliv stranih investicija, većeg poverenja, kurs biti stabilniji i manji pritisak na cene, centralna banka će moći u poslednjem kvaratalu da malo popušta“, rekao je Jelašić.


MMF: Privredni rast u Srbiji 4%
Srbija će tokom ove i naredne godine ostvariti privredni rast od četiri, odnosno šest odsto, predviđaju stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Eksperti MMF-a navode da se u većem broju tranzicionih evropskih zemalja uočava brz rast spoljnog debalansa, uključujući i veoma visoske deficite u bilansima tekućih plaćanja i rast spoljnog duga, što uvećava rizik od "snažnog prizemljenja".

U spisku mera koje stručnjaci MMF-a preporučuju zemljama s rastućim deficitima, među kojima je i Srbija, navode se, pre svega, potezi na planu makroekonomske politike usmereni ka prodbubljivanju strukturnih reformi da bi se na taj način što pre prevazišli postojeći debalansi.

Novčano-kreditna politika je u većini tranzicionih zemalja dosta liberalna, ocenjuje MMF i predlaže da se, prema realnim mogućnostima, u nekim zemljama vodi strožija monetarna politika.

MMF takođe ukazuje da u tranzicionim privredama još nisu u dovoljnoj meri iskorišćene prilike za bržu budžetsku konsolidaciju koja bi trebalo da igra veću ulugu u usmeravanju unutrašnje tražnje, posebno u zemljama koje u centar pažnje, kad je reč o novčano-kreditnoj politici, stavljaju problem valutnog kursa.

Postoji čvrsta veza između strukturnih reformi i potencijalnog rasta u tranzicionim zemljama, uz napomenu da baš dosledni reformski potezi mogu usmeriti ključne privredne resurse u sektor spoljnotrgovinskih proizvoda, što može bitno doprineti smanjenju postojećih spoljnih debalansa.

U analizi kretanja evropske ekonomije, eksperti MMF-a su istovremeno procenili da će Hrvatska ove godine imati nešto veću ekonomsku ekspanziju nego Srbija - 4,3 odsto, dok se za 2009. godinu toj zemlji predviđa nešto manji nivo ekonomskog rasta od četiri procenta.

Bosna i Hercegovina bi, prema najnovijoj proceni MMF-a, ove i naredne godine trebalo da ostvari ekonomski uspon od 5,5 odsto, dok se za Makedoniju u 2008. predviđa rast od 4,5 odsto, a za narednu godinu pet procenata.

Crna Gora bi ove godine trebalo da ostvari najveću stopu ekonomskog rasta u regionu zapadnog Balkana - od 7,2 odsto, ali će dogodine privredna ekspanzija u toj zemlji biti niža - 5,4 procenta.

Navedene zemlje regiona, ali i druge evropske zemlje s privredama u tranziciji, ostvariće u analiziranom periodu dalju privrednu ekspanziju, ali će stopa rasta biti nešto niža nego u prethodnom periodu.


IMF: 2008 growth projected at 4 percent
Serbia will register economic growth of between four and six percent respectively this year and next, predict International Monetary Fund (IMF) experts.

In an analysis of European economic trends published today on the IMF’s site, the experts also predict that Croatia will experience slightly greater economic expansion than Serbia this year at 4.3 percent, while in 2009, it will be somewhat lower at just under 4 percent.

This year, Montenegro is predicted to register the highest rate of growth in the Western Balkans at 7.2 percent, falling to 5.4 percent next year.

Included in the list of measures recommended by the IMF to countries with increasing deficits (such as Serbia) are, above all, activities in the macro-economic field aimed at deepening structural reform, in order to overcome the existing shortfalls as early as possible.

Monetary and credit policy in the majority of transitional countries is fairly liberal, says the IMF, and suggests a more stringent monetary policy in certain countries where possible.


Fiat interested in Zastava
B92 understands that Fiat is seriously interested in buying Zastava Motors.

Initial talks have been held over the last few weeks between Fiat representatives and Economy Ministry officials over the possibility of the Italian automotive giant taking over Zastava.

Fiat is prepared to to introduce new technology at Zastava, and begin production of new models.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta