Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Za Zobnaticu pozvan drugoplasirani
Agencija za privatizaciju je saopštila da je pozvala drugoplasiranog učesnika na aukciji za kupovinu Zobnatice da pristupi potpisivanju ugovora o kupovini.

Prvoplasirani učesnik na aukciji, Nada Božić koja je za Zobnaticu 11. aprila izlicitirala 1,66 milijardi dinara, nije u predviđenom roku uplatila prvu ratu, odnosno 276,7 miliona dinara, navela je Agencija.

U saopštenju se dodaje da pošto nije bilo uplate ni ugovor o prodaji kapitala nije stupio na snagu, pa je na potpisivanje ugovora pozvan drugoplasirani učesnik na aukciji, Vladimir Šešlija, koji je izlicitirao cenu u iznosu od 1,61 milijardu dinara.

Za Zobnaticu je vladalo veliko interesovanje, pa se na aukciji za nju nadmetalo šest kupaca. Zainteresovan je bio i zrenjaninski Dijamant, u većinskom vlasništvu hrvatskih kompanija i fondova, a cena je sa početnih 161 milion dinara uvećana deset puta.

Inače, današnje Novosti su objavile da će ugovor za kupovinu ovog poljoprivrednog dobra biti raskinut, jer je navodno reč o sumnjivom poreklu novca. Taj list piše i da iza drugorangiranog na aukciji nezvanično stoji privrednik Mile Jerković.

Novosti navode da je "do danas ostalo nejasno da li je Zobnaticu zaista kupila Nada Božić, malo poznata široj javnosti, ili je na njeno ime ovo gazdinstvo pazarilo neko poznatije ime".
 
Sa druge strane, Božićeva kaže da je ona kupac i dodaje da joj nije jasno kako poreklo novca nije dovođeno u pitanje kada je položila depozit od 80 miliona dinara. Ona objašnjava da Hipo-Alpe-Adrija banka od prošlog petka odbija da izvrši nalog i sa uplati novac Agenciji za privatizaciju.

Božićeva tvrdi da je sprečena na sve načine i bez zakonskog osnova da kupi poznato imanje i naglašava da će sa svojim pravnim zastupnicima potražiti pravdu na sudu.

U Hipo-Alpe-Adrija banci potvrđuju da novac po datom nalogu zaista nije isplaćen i dodaju da je "banka postupila u skladu sa važećom zakonskom procedurom". Inače, izmenama Zakona o privatizaciji, koje su nedavno usvojene, onemogućeno da se prljavim kapitalom kupuju preduzeća kroz tendere i aukcije.


Cepter neće šećeranu za jedan evro
Biznismen Filip Cepter odustao je od kupovine zrenjaninske šečerane, za koju je nudio jedan evro.

Zrenjaninska fabrika šećera nije uspela da nađe kupca, a jedini zainteresovani ponuđač, Filip Cepter od koga se puno očekivalo, odustao je od kupovine najstarije šećerane koja je ponuđena na tenderu.

U zrenjaninskoj šećerani država je vlasnik paketa od 60,54 odsto akcija, dok ostatak pripada malim akcionarima.

Kako je ranije objavio Blic, Cepter je uz jedan evro plaćanja za preuzimanje vlasništva nad šećeranom nudio i investicioni program od 5,7 miliona evra i prihvatao da ne otpusti nijednog od 230 zaposlenih u narednih godinu dana.

Njegovim odustajanjem od kupovine, propala je poslednja šansa za prodaju te zrenjanisnke fabrike, jer raspisivanje trećeg tendera nije dozvoljeno po Zakonu o privatizaciji, tako da će šećerana otiću u stečaj, radnici ostati bez posla, dok će imovina biti rasprodata.

S obzirom na to da je iznošenju na tender šećerane prethodio program restruktuiranja, država je otpisala sva svoja potraživanja, čime bi kupac bio slobođen obaveze izmirenja zatečenih dugova šećerane i prema sebi i prema javnim preduzećima.

Dosadašnji rekord po simbolici cene u privatizaciji je tri evra, a što je zanimljivo, takođe, bio je u kupovini šećerana, podseća taj beogradski dnevnik, navodeći da je Miodrag Kostić kupio tri šećerane sa po tri puta po tri evra.


Nicović: Kiptaš zainteresovan za investiranje
Delegacija turske firme Kiptaš iz Istanbula, jedne od najuglednijih investiciono-građevinskih grupa te zemlje, boravi u poseti Srbiji gde je s predstavnicima republičkih i lokalnih vlasti razgovarala o mogućnostima ulaganja u Srbiju.

Delegacija turskih investitora boravi u Srbiji u organizaciji Internacionlanog unverziteta u Novom Pazaru, rekao je generalni menadžer te visokoškolske ustanove Nusret Nicović.

Nicović je dodao da je delegacija razgovarala s potpredsednikom Vlade Božidarom Đelićem, predsednikom izvršnog veća Vojvodine Bojanom Pajtićem, ministrom rada i socijalne politike Rasimom Ljajićem i zamenikom gradonačelnika Beograda Radmilom Hrustanović.

On je rekao da su turski graditelji zainteresovani za investiranje, posebno u Beogradu i Novom Sadu.

"Reč je o jednoj od najreferentnijih turskih kompanija za izgradnju stambenih objekata i putne mreže, a njihov dolazak najavljen je prilikom nedavne posete ministra zaduženog za Nacionalni investicioni plan Dragana Đilasa novopazarskom Internacionalnom univerzitetu", rekao je Nicović.


Robna razmena u 2007. oko 3,1 milijardi dolara
Ukupna robna razmena između Srbije i Nemačke u 2007. godini bila je 3,1 milijardi dolara, a samo u prva dva meseca ove godine oko 541 milion dolara.

Kako je rečeno na jučerašnjem sastanku sekcije Privredne komore Srbije (PKS) za Nemačku, iz Srbije je u Nemačku u 2007. godini izvezeno robe u vrednosti od oko 937 miliona dolara što je za 42 odsto više nego prethodne godine, dok je uvoz bio oko 2,1 milijardi dolara ili za oko 50 odsto veći.

Prema podacima PKS-a, izvoz u Nemačku čini oko 10,6 odsto ukupnog godišnjeg izvoza Srbije, dok je udeo uvoza oko 11,8 odsto ukupnog srpskog uvoza.

U 2007. godini u razmeni sa Nemačkom, dominirala je klasična kupoprodaja, oplemenjivanje i kompenzacioni poslovi.

Najzastupljeniji proizvodi iz Srbije u izvozu u Nemačku u prošloj godini, kako su kazali predstavnici PKS-a bili su delovi za mašine, propen, maline, proizvodi u koturovima toplo valjani, gume za putničke automobile, kaučuk, tvrda pšenica, hula hop čarape, table toplo valjane, proizvodi od legiranog aluminijuma i žuti kukuruz.

Iz Nemačke je u 2007. godini najviše uvezeno putničkih vozila, delova za mašine, šlepera, lekova, kamiona, prikolica i poluprikolica, autobusa, novinske hartije i drumskih tegljača.

Rukovodilac Delegacije nemačke privrede u Srbiji Markus Zaneti kazao je da je Srbija veoma interesantan privredni partner za Nemačku, zbog prirodnih resursa, strukture privrede, kao i zbog dobrog prilaza drugim tržištima.

Prema njegovim rečima, veliki potencijali za saradnju između Srbije i Nemačke postoje u građevinarstvu, hemijskoj i mašinskoj industriji.

Zaneti je kazao da je u Srbiji prisutno više od 160 predstavništava nemačkih firmi iz skoro svih grana privrede i da su prema podacima dobijenim anketiranjem svi oni zadovoljni i ne nameravaju da odu iz Srbije.

On je naglasio i da je Srbija, iako ima probleme, i dalje veoma atraktivna za nemačke privrednike i oni je smatraju boljom za investiranje od Bosne i Hercegovine, Makedonije, Albanije, pa čak i Hrvatske.


Agreement reached over pan-European oil pipeline
An agreement has been signed in Bucharest between Romania, Serbia and Croatia to take part in the construction of a pan-European oil pipeline (PEOP).

JP Transnafta CEO Nebojša Lemajić said that a development company, PDC, would be set up in the coming month and a half in London, and that legal experts from all the signatory countries would coordinate with each other and prepare the necessary documentation for the registration of the new company charged with building the PEOP.

According to Lemajić, an operational meeting of representatives of the signatory countries is due to be held today, where the new company’s logistic basis and further developmental steps would be discussed.

Construction of the pipeline, with an estimated annual capacity of between 60 and 90 million tons, is expected to cost around USD 3.5bn altogether, while the stretch passing through Serbia will cost around USD 300mn.

The pan-European pipeline will allow oil to be transported from the eastern zone of the Black Sea to the European market.

The PEOP project agreement was due to be signed at the beginning of April, but Romania requested a postponement of talks on the pipeline because of the NATO summit that was held in Bucharest from April 1 to 4.

A ministerial declaration was signed in April last year in Zagreb, whereby states on the route and the EU expressed their political support for the project.

The pan-European oil pipeline stretching 1400 km is planned to cross Romania, Serbia, Croatia and Slovenia on its way to Italy.

The shareholders in the newly formed company for carrying out this project will be authorized companies from countries that the pipeline will cross through.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta