Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
SMR-u ističe rok za RTB Bor
Ukoliko se ruska kompanija SMR ne javi do danas u ponoć, kada joj ističe licitaciona garancija, biće raspisan treći trender za privatizaciju RTB Bora.

Direktor za odnose sa javnošću u Sektoru za resurse "Baznog elementa", u čijem sastavu se nalazi kompanija SMR, Jelena Rolins izjavila je Tanjugu da se razgovori o učešću te ruske kompanije u privatizaciji kombinata "Bor" vode, ali, zasad, pismenim putem.

"Zasad smo u prepisci, nikuda nismo išli i nismo dogovarali susrete", rekla je ona i dodala da se održavaju "radni kontakti" o tenderu na kojem je SMR, bila drugorangirana.

Pozivajući se na poverljivost pregovora, predstavnica "Baznog elementa" nije želela da govori o uslovima tendera.

Da bi započela pregovore, ruska kompanija bi pre svega morala da popravi svoju prvobitnu ponudu. Državnim akcionim planom za zaštitu životne sredine predviđeno je da kompanija koja kupi RTB Bor mora u naredne četiri godine da investira u ekologiju.

To Rusi nisu ranije hteli da prihvate kao obavezu. Pomoćnik ministra za ekologiju Aleksandar Vesić kaže da je taj uslov važan, jer je Srbija uzela kredit od Svetske banke za zaštitu životne sredine, onog dela basena koji se ne prodaje. Rok za realizaciju te investicije je pet godina od trenutka privatizacije.

"To znači da onaj koji kupi Bor on mora u roku od četiri godine da reguliše pitanje životne sredine da bi sprečili dalju degradaciju onoga što bismo mi sanirali u roku od godinu dana zbog sigurnosti investicija i kredita koji smo uzeli od Svetske banke", rekao je Vesić.

Ukoliko SMR danas uplati licitacionu garanciju od deset miliona dolara, rok za pregovore o kupovini RTB Bora sa Agencijom za privatizaciju biće produžen za još 30 dana.

Savetnik za strana ulaganja Milan Kovačević smatra da su novi pregovori sa SMR-om, čija je ponuda na drugom tenderu bila neprihvatljiva, samo gubitak vremena.

"Na prvi pogled to izgleda kao značajan prihod i da je to dobro, međutim to je veća šteta što se sa tim prelazi na neki novi korak. Pokušava se na neki drugi načinda se postigne ista transakcija što nije realno", smatra Kovačević.

U samostalnom sindikatu RTB Bora smatraju da je novi tender već sada izvestan.

Predsednik sindikata Dragan Arsić naime ocenjuje da se kompanija koja je ozbiljno zainteresovana da kupi rudarske basene ne bi javljala u minut do dvanaest.

Treći tender, kako je ranije najavio ministar za ekonomiju i regionalni razvoj Mlađan Dinkić biće raspisan i ukoliko SMR ne popravi svoju prvobitnu ponudu.

SMR je bio drugoplasirani na tenderu za RTB Bor sa cenom od 370 miliona dolara. Ugovor sa prvoplasiranim Atekom koji je ponudio cenu od 466 miliona dolara je poništen jer u dodatnom roku nije plaćena kupoprodajna cena.

Prvi tender za RTB Bor je poništen jer rumunska kompanija Kuprom nije u dodatnom roku uplatila cenu od 400 miliona dolara.


Generali planira nove akvizicije u istočnoj Evropi
Osiguranje Generali , vlasnik Delta Generali osiguranja u Srbiji, planira širenje poslovanja u centralnoj i istočnoj Evropi kroz nove kupovine i organski rast.

Generalni direktor Osiguranja Generali Serđo Balbinot rekao je na godišnjoj skupštini akcionara, prošlog vikenda u Trstu, da bi u narednih pet godina trebalo da bude udvostručena vrednost poslovanja u tom regionu i povećan obim premija na pet milijardi evra.

Balbinot je rekao da je važan deo tog plana formiranje zajedničke kompanije s češkom Grupom PPF za tržišta centralne i istočne Evrope. Balbinot je precizirao da je srednjoročna platforma poslovanja odbrana pozicije u Češkoj, Mađarskoj, jak rast na većim tržištima, kao što su Rumunija, Poljska i Rusija, a na manjim tržištima povećanje profitabilnosti.

Osiguranje Generali, treće po veličini na evropskom tržištu, povećalo je premiju u 2007. sa 64,5 milijardi na 66,2 milijardi evra, što je godišnji rast od 2,6 odsto, naveli su predstavnici menadžmenta kompanije.

Najveći akcionar Generalija je Mediobanca, s 15,63 odsto kapitala, sledi Unicredit bankarska grupacija s 4,66 odsto i Italijanska centralna banka sa 4,45 odsto kapitala.

Na srpskom tržištu osiguranja Delta Generali je u 2007. zauzimao treće mesto sa udelom od 15 odsto. Kompanija je u septembru 2006. osnovala i prvi dobrovoljni penzijski fond u Srbiji.


"Volkswagen" zaintereovan za gradnju fabrike automobila u Srbiji
Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić obavestio je juče (28. april 2008. godine) rukovodstvo i sindikate kragujevačke "Zastave" da su dve najveće evropske automobilske kompanije - "Fiat" i "Volkswagen", zainteresovane za ulaganje u automobilsku industriju u Srbiji.

Dinkić je predstavnike sindikata Zastave na jučerašnjem sastanku obavestio da se sa italijanskom i nemačkom kompanijom intenzivno pregovaralo u poslednjih nekoliko nedelja, navedeno je u saopštenju Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja.

- Grupa "Fiat" zainteresovana je za strateško partnerstvo sa "Zastavom", a "Volkswagen" je više zainteresovan za grinfild ulaganja, tj. izgradnju nove fabrike automobila. Obe kompanije najavljuju proizvodnju kompletnih automobila, kao i novih modela, što će doprineti značajnom ubrzanom rastu metalskog kompleksa u Srbiji - navedeno je u saopštenju.

Istaknuto je da te kompanije očekuju posebne podsticaje od države, s obzirom na to da je reč o investicijama koje pojedinačno premašuju 300 mil EUR. Ministarstvo ekonomije podseća da su u prethodnih 10 godina poreski obveznici Srbije dali više od pola milijarde EUR za pokrivanje gubitaka "Zastave" i da je zbog toga predloženo da se subvencije koje su davane "Zastavi" pretvore u podsticaje strateškim investitorima.

Dinkić i predstavnici sindikata usaglasili su se da bi dolazak najvećih evropskih kompanija u Srbiju značilo potpuni preobražaj i novi početak automobilske industrije u zemlji. Visoka delegacija italijanskog "Fiata" dolazi danas u Beograd gde će se narednih dana obaviti završni razgovori.


Grčka i Rusija potpisuju sporazum o izgradnji Južnog toka
Grčka i Rusija potpisaće sporazum o izgradnji Južnog toka gasovoda, kada se predsednik Vladimir Putin sastane sa grčkim premijerom Kostasom Karamanlisom ove nedelje, izjavio je jedan izvor blizak Kremlju. Taj izvor je takođe saopštio da će se Karamanlis sastati 29. i 30. aprila u Moskvi sa predsednikom Putinom i njegovim naslednikom Dimitrijem Medvedevim, koji će položiti zakletvu 7. maja.

U izgradnji gasovoda zajedno će učestvovati veliki ruski izvoznik gasa "Gazprom" i energetska grupa "Eni" iz Italije. Preko tog gasovoda biće transportovano 30 milijardi kubnih metara ruskog gasa godišnje u Evropu. Taj projekat je glavni konkurent evropskom i američkom gasovodu "Nabuko", a njegova uloga će biti da poveže "Gazprom" gasna polja u Sibiru sa evropskim tržištem, a koštaće oko 10 milijardi EUR.

Linija snabdevanja Južnog kraka gasovoda ići će iz Rusije 900 km dugim podvodnim cevovodom ispod Crnog mora u Evropu. Zemlje kao što su Srbija, Bugarska i Mađarska, nedavno su se priključile projektu gasovoda Južni tok.


No word from SMR as RTB deadline approaches
The bidding guarantee deadline for Russian SMR, runner-up at the RTB tender, expires at midnight.

Payment of the guarantee would extend the deadline for talks with the Privatization Agency by a further 30 days.

On April 14, the Agency invited SMR to talks, but the Russian company has yet to respond. SMR, a subsidiary of Basic Element, is owned by Russia’s richest businessman, Oleg Deripaska.

At the tender, SMR bid USD 370mn for RTB Bor, together with an investment of USD 414mn.

Privatization Agency Director Vesna Džinić said last week that a letter had been sent to the Russian outfit, stating that the RTB Bor tender could be declared unsuccessful if SMR, as the tender runner-up, failed to extend the bidding guarantee by April 29.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta