Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Kompanija IRS preuzima tri fabrike u Nišu
Kompanija Internešnal Reilvej Sistems (International Railway Systems) -IRS, evropski lider u proizvodnji teretnih železničkih vagona, zajedno sa strateškim investitorom, preuzela je kontrolni paket akcija u „MIN Vagonki“ a.d., „MIN Lokomotivi“ a.d., i „Specijalnim vozilima“ a.d. u Nišu, trećem po veličini gradu u Srbiji, od kompanija Friulexport S.p.A. i Upig d.o.o.
Kompanija IRS će imati 49 odsto akcija u „Friulexportu“ d.o.o., srpskoj holding kompaniji koja ima udeo od 86,92 odsto u „MIN Vagonki“ a.d., 87,10 odsto u „MIN Lokomotivi“ a.d. i 89,54 odsto u „Specijalnim vozilima“ a.d. Pored toga, IRS će biti u mogućnosti da preuzme preostalih 51 odsto ove holding kompanije.

Preuzimanje tri preduzeća u Nišu kompaniji IRS obezbeđuje početak proizvodnje u Srbiji, proširenje postojećih proizvodnih kapaciteta u proizvodnji teretnih vagona, kao i ulazak u proizvodnju lokomotiva. Ove fabrike nalaze se na strateškoj železničkoj raskrsnici panevropskog transportnog Koridora 10, najvažnijeg koridora u regionu koji povezuje Tursku i Grčku sa Austrijom preko Bugarske, Makedonije, Srbije, Hrvatske i Slovenije.

Kristijan Burči, predsednik kompanije IRS, izjavio je povodom ovoga sledeće: ’’Izuzetno smo zadovoljni što smo preuzeli tri fabrike u Nišu koje su za nas od strateškog značaja, a koje imaju dugu i bogatu tradiciju proizvodnje u vagonskoj industriji. Ovo preuzimanje označava naš ulazak u proizvodnju lokomotiva i dovešće do proširenja naših proizvodnih kapaciteta, a potvrđuje našu posvećenost srpskom tržištu i celom regionu. Sprovodimo strategiju rasta i nastavljamo da ispitujemo dodatne mogućnosti koje će poboljšati našu sposobnost da zadovoljimo svoje klijente i dodatno učvrstimo poziciju evropskog lidera u proizvodnji teretnih železničkih vagona.’’


U Štark do sada uloženo 14 miliona evra
Od trenutka prodaje konditorske industrije "Štark" kompaniji "Grand prom", 2005. godine, u to preduzeće je uloženo oko 14 miliona evra, dok su za ovu godinu predviđena ulaganja od oko devet miliona, izjavila jeGrand Tanjugu generalni direktor "Štarka" Stela Karl-Ćosić.

Prema njenim rečima, uvođenje novih proizvodnih linija, rad na daljem unapređenju kvaliteta proizvoda i inovacije u ambalazi, samo su neki od izazova sa kojima će se ta firma susresti u ovoj poslovnoj godini. Tu su, osim toga, i nastavak dvocifrenog rasta proizvodnje i prodaje od oko 17 odsto godišnje, kao i rad na još većoj zastupljenosti na regionu.

Kao ilustraciju uspešnog pozicioniranja "Štarka" na tržištu konditorske industrije, Karl-Ćosić je navela podatke da su u 2007. godine poslovni prihodi kompanije bili na nivou od 62 miliona evra, u poređenju sa 53 miliona godinu dana ranije i bili veći od projektovanih.

Uspesi "Štarka" poslednjih godina samo se nižu, pa je tako ova ugledna firma iz oblasti konditorske industrije dobitnik i Velikog šampionskog pehara na Poljoprivrednom sajmu, koji je u toku u Novom Sadu, čime je nagrađena za širok asortiman čokolada, čokoladnih deserata i flipsa.

"Čoko smoki", slatka varijanta veoma popularnog flipsa, za sada postiže izuzetni uspeh, dok će čokolada "Najlepše želje" novo lice predstaviti početkom 2009. godine, u proširenom i obnovljenom asortimanu, otkrivla je deo poslovnih tajni "Štarka" Karl-Ćosić.

Ona je navela da je "Štark" u kategoriji flipsa u Srbiji lider i da drži više od 50 odsto tržišta. U kategoriji čokolada je, upravo sa "Najlepšim željama", na poziciji broj dva (prva je "Milka"), sa učesćem od oko 18 odsto.

"Smoki je regionalni lider na tržištu Srbije, Crne Gore i Slovenije i mi ulažemo trud da i na ostalim tržištima zauzme čelnu poziciju. U Republici Srpskoj trenutno je na drugom mestu, dok se na tržištu Makedonije dosta približio lokalnom proizvođaču", kaže Karl-Ćosić.

Karl-Ćosić je istakla da se više od četvrtine proizvodnje izvozi, najvećim delom na regionalno tržište.

"Procenat izvoza se kreće između 25 i 28 odsto, u zavisnosti od kategorije proizvoda. Najviše izvozimo u bivše jugoslovenske republike, dok smo u Evropskoj uniji, SAD, Australiji i Kanadi prisutni na tzv. etno-marketu, što zapravo podrazumeva da naše proizvode kupuju dijaspora i oni koji su vezani za naše proizvode", naglasila je ona.

Direktorka "Štarka" je navela da je preduzeće uspešno okončalo prvu fazu restrukturiranja, u kojoj je oko 1.200 radnika napustilo firmu po osnovu socijalnog programa na koji se obavezao "Grand Prom", za šta je izdvojeno oko 10 miliona evra.

"Investicije u opremu ukazuju da će nam biti potrebni stručni kadrovi i da se broj zaposlenih stalno menja, ali za sada je ovaj broj radnika optimalan", istakla je Karl-Ćosić.

U Fabrici su već dostignuti evropski nivo produktivnost i kvalitet, a radiće se i na uvođenju objedinjenog standarda za zaštitu životne sredine (zahtevaju brigu o otpadu, vodama i nezagađivanju štetnim gasovima), koji su obavezne da uvedu sve kompanije koje žele da se pojave na tržištu EU.

Karl-Ćosić je naglasila da kompanija na kratak rok ne planira proširenje kapaciteta na drugoj lokaciji, ali da se srednjeročno razmišlja i o u toj mogućnosti.

"Imamo još prostora na lokaciji da sve linije implementiramo. Treba napomenuti da povećanje kapaciteta ne znači povećanje prostora, jer zapravo vi imate mašinu koja u jedinici vremena mnogo više proizvodi nego prethodna", ističe Karl-Ćosić.

Podsećanja radi, tokom 2005. godine firma "Grand prom" zaključila je ugovor o strateškom partnerstvu sa slovenačkom grupacijom "Droga Kolinska", jednim od najvećih proizvođača u regionu. Iste godine, "Grand Prom" je postao vlasnik kompanije "Soko Štark", lidera na domaćem konditorskom tržištu.


Public invitation for participation in the public tender for “PROGRES”
Company for foreign trade and financial intermediation a.d. Belgrade, Zmaj Jovina 8-10

Pursuant to Articles 28, 69, 70, and 72 of the Privatization Law (Official Gazette of the Republic of Serbia No. 38/2001, 18/2003, 45/2005 and 123/2007), Article 9 of the Privatization Agency Law and Articles 9 and 10 of the Share Fund Law (Official Gazette of the Republic of Serbia No. 38/2001 and 45/2005), the Privatization Agency (hereinafter: the “Agency”) issues this:



PUBLIC INVITATION
for participation in the public tender for the sale of 2,473.371 shares bearing
CFI code: ЕSVUFR, ISIN number: RSPROGE21643, par value of RSD 600,00
representing 45.86475% of the total equity of the company (hereinafter: the “Block of Shares”):


“PROGRES”
Company for foreign trade and financial intermediation a.d.
Belgrade, Zmaj Jovina 8-10
(hereinafter: the “Company”)

Tender Code: PRO 06/08


Moskovska banka dobila dozvolu NBS
Narodna banka Srbije saopštila je danas da je Moskovskoj banci izdala dozvolu za rad u Srbiji.

Centralna banka navodi da je time završena i druga faza u postupku osnivanja banke, nakon što je Moskovska banka posle dobijanja preliminarnog odobrenja za osnivanje, u propisanom roku podnela zahtev za dobijanje dozvole i uplatila osnivački ulog od 15 miliona evra.

Moskovska banka, međutim, neće moći da počne da posluje dok od NBS ne dobije saglasnost nanajvažnije unutrašnje akte i odluke banke, što može da traje i tri meseca.

Moskovska banka bi, naime, u roku od mesec dana od dobijanja prijema rešenja NBS trebalo da održi osnivačku skupštinu i na njoj usvoji najznačajnije unutrašnje akte i odluke banke i dostavi ih Centralnoj banci radi dobijanja saglasnosti.

NBS potom ima dva meseca da Moskovskoj banci da saglasnost, psole čega osnivač može da upiše novu banku u registar privrednih subjekata i počnu poslovanje.

Kako je ranije najavljeno iz Moskovske banke, jedan od glavnih ciljeva Moskovske banke Beograd biće servisiranje finansijskih i robnih tokova između Rusije i Srbije, a da bi banka u doglednoj budućnosti trebalo da postane univerzalna banka, koja opslužuje i građane i preduzeća.

Moskovska banka je zahtev za izdavanje dozvole podnela pre Nove godine, a ranije je na tržište Srbije želela da dođe kupovinom domaće Agrobanke, od čega je odstala zbog visoke cene akcija.

Većinski vlasnik Banke Moskve je Grad Moskva i ona je jedna od pet najvećih banaka u Ruskoj Federaciji, sa bilansnom sumom od 14,1 milijardu evra i kapitalom u vrednosti od 1,2 milijarde evra.

Među akcionarima banke su monopolska moskovska energetska kompanija Mosenergo, naftne kompanije Surgutnjeftegaz i Lukoil i druge poznate ruske komanije. Od stranih kompanija tu su JP Morgan Chase, Bear Stearns i Goldman Sachs, koji poseduju oko 3,9 odsto kapitala.


Lasta: Najozbiljniji Ariva i Keolis
Generalni direktor beogradske Laste [LSTA] Velibor Sovrović izjavio je da to preduzeće žele da kupe britanska Ariva, francuske Keolis i Veolija i izraelski Kavim.
On je kazao da su najozbiljniji ponuđači na tenderu za prodaju Laste Ariva i Keolis "i po načinu na koji su gledali dokumentaciju i po interesovanju za rad Laste".

Tender za Lastu je raspisan u novembru 2007. godine, a prvobitni rok za dostavljanje ponuda produžen je do 30. juna ove godine. Rokovi za privatizaciju Laste na tenderu tri puta su pomerani jer su zainteresovana preduzeća tražila dodatne informacije u vezi sa finansijskim rezultatima Laste i planiranim socijalnim programom.

Tender je raspisan u novembru 2007. godine, a rok je isticao u februaru 2008. godine, ali je produžen do 7. marta jer su Ariva i Keolis želeli da sačekaju završni račun Laste za 2007. godinu.

Rok je drugi put pomeren na 6. april na zahtev preduzeća Keolis, Kacim i srpske firme Invej, koji su tražili dodatna pojašnjenja, a onda je ponovo produžen na 30. jun "pošto su u međuvremenu raspisani republički izbori, a trebalo je precizirati i neke stvari u vezi sa socijalnim programom".
 
đSovrović je, komentarišući izjavu ministra ekonomije Mlađana Dinkića da su potencijalni kupci tražili produženje rokova da bi sačekali rezultate izbora, kazao da "pretpostavlja da je on imao te informacije u razgovoru sa potencijalniom kupcima i partnerima" i dodao da "investitori žele da znaju sa kim razgovaraju".

Lasta je prošle godine zabeležila rast profita za 70,8 odsto na 67,88 miliona dinara. Aktiva Laste uvećana je za 14,8 procenata na 7,36 milijardi dinara a kapital je uvećan za 70 miliona na 1,59 milijardi dinara. Kompanija se bavi saobraćajem, turizmom, ugostiteljstvom, trgovinom, uslugama i proizvodnjom guma, a u voznom parku ima 785 autobusa.

Lasta ima 1,53 miliona akcija kojima se trguje od avgusta 2007. godine. Cena akcija na berzi je 14. maja iznosila 2.290 dinara, u porastu 14,5 odsto, a tržišna vrednost preduzeća bila je 3,51 milijardu dinara.


Dinar ojačao za 1,5 odsto
Dinar je danas ojačao prema evru za 1,5 odsto, tako da je zvanični srednji kurs evra 82,6 dinara.

Današnji kurs formiran je juče na međubankarskom trgovanju, dan posle izbora, a po njemu domaća valuta vredi 1,2 dinara više nego u ponedeljak, kada je važio kurs formiran pred izbore, koji je bio najviši od početka godine i iznosio 83,86 dinara.

Kurs je tokom predizborne sedmice varirao od 80,66 dinara za jedan evro, koliko je iznosio u ponedeljak, 5. maja, zatim je u sredu dinar
zabeležio rekordni ovogodišnji pad od 2,4 odsto, a nedelja je završena gubitkom vrednosti domaće valute od 3,5 odsto.

Pojedini ekonomisti smatraju da je rast kursa posledica predviđanja investitora da se rizik u zemlji posle rezultata izbora smanjuje, dok drugi smatraju da je posledica postizborne euforije .

Ekonomista Miroslav Zdravković, podseća da je dinar ojačao i posle izbora Borisa Tadića za predsednika Srbije, ali je već 5. februara počeo nepovratno da pada.

„Poželjno je da imamo blagu depresijaciju, oko tri, četiri ili pet odsto. To bi bilo dobro i zato što imamo izuzetno visok rast zarada i penzija, izreženih u evrima“, kaže Zdravković. Prema njegovim rečima poželjno bi bilo da dinar bude na nivou kao i prethodnih meseci.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta