Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Fijat dolazi u Kragujevac u utorak
Potpredsednik Fijata Alfredo Altavila i gradonačelnik Kragujevca Veroljub Stevanović potpisaće 6. maja u Kragujevcu memorandum o strateškoj saradnji.
Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić kaže da će tim memorandumom gradska uprava osloboditi torinsku kompaniju plaćanja svih lokalnih poreza i taksi u narednih deset godina i besplatno ustupiti zemljište u slučaju proširenja proizvodnih kapaciteta.

On je objasnio da je memorandum grada Kragujevca i Fijata u okviru već potpisanog Memoranduma o razumevanju i zajedničkom ulaganju Srbije i Fijata, kojim bi ta torinska fabrika sa planiranim investicijama od 700 miliona evra postala vlasnik 70 odsto Zastave, dok je u vlasništvu države 30 odsto.

Dinkić je izjavio i da će Kragujevac dobiti status slobodne carinske zone, što će biti dobit ne samo za Zastavu, već i za druga mala i srednja preduzeća, jer to znači uvoz radi proizvodnje za izvoz bez carine i PDV-a.

Ponavljajući da će Fijat do kraja iduće godine podići sadašnju proizvodnju na 200 hiljada automobila, a do kraja 2010. na 300 hiljada, Dinkić je rekao da će torinska fabrika u Kragujevcu proizvoditi potpuno dva nova modela automobile A i B klase, čija svetska promocija tek treba da usledi, kao i da će od 1. januara biti duplo niže carine za uvoz automobila, a koje će za dve godine biti potpuno ukinute.

Dinkić je ponovio i da je Fijat došao u Zastavu jer je Srbija potpisala SSP i dodao da je tim potpisom zagarantovan bescarinski izvoz automobila, što je bitno Fijatu.

On je dodao i da će Fijat 95 odsto svoje proizvodnje u Kragujevcu izvoziti i da "svako ko priča da treba poništiti potpisani SSP zaboravlja da nam EU može vratiti carine na izvoz ne samo automobila, već i drugih proizvoda, a trenutno 60 odsto ide za izvoz u zemlje Unije".

On je rekao da se, pored Folksvagena, interesuje još jedna nemačka kompanija. "Folksvagen je zainteresovan za grinfild investiciju, jer su procenili da se njima više isplati da izgrade novu fabriku", rekao je Dinkić i naveo da je Folksvagenu bitan i bescarinski izvoz automobila u Rusiju, zbog čega će odmah posle izbora pregovarati sa Rusijom.


AIK banka dobit od 27,5 mil EUR pretvara u kapital
Niška Aik banka objavila je da će skoro polovinu dobiti za 2007. godinu, odnosno 2,2 milijarde dinara (27,5 mil EUR) pretvoriti u kapital.

Kako se navodi u izveštaju sa Godišnje skupštine akcionara, 1,6 milijardi dinara biće iskorišćeno za povećanje nominalne vrednosti akcija, a 610 miliona će biti iskorišćeno za podelu 321.206 novih akcija postojećim akcionarima, od čega će 279.171 biti obične akcije.

Preostalih 5,4 miliona dinara biće upotrebljeno za isplatu akcionarima radi očuvanja srazmere učešća u kapitalu.

Niška AIK banka ostvarila je u prošloj godini dobit od 4,6 milijardi dinara, odnosno oko 57 mil EUR, a akcionarima će biti podeljeno 364 miliona dinara dividende. Za dan dividende je određen 31.decembar 2008. godine.

Iz preostale dobiti će 1,44 milijarde dinara biti upotrebljeno za pokrivanje posebne rezerve za procenjene gubitke po godišnjem računu za 2007. godinu, 300 miliona će ići u rezervu, a 253 miliona će biti isplaćeno po odluci Skupštine akcionara, navodi se u izveštaju.

Ukupna aktiva banke tokom 2007. godine udvostručena je na oko 90 mil EUR, odnosno 78,3 milijarde dinara, navodi se u finansijskom izveštaju banke.

Kapital banke je tokom 2007. povećan je za 12,4 milijarde dinara, na 29,3 milijarde dinara, što je oko 360 mil EUR. Akcijski kapital banke dostigao je 20,9 milijardi dinara,objavljeno je u prospektu banke na Beogradskoj berzi.

Knjigovodstvena vrednost akcija AIK banke dostigla je iznos od 3.618 dinara, a kapital banke je podeljen na 7.031.478 akcija. Zarada poakciji za 2007. godinu iznosi 567,22 dinara.

Trenutna cena akcija AIK banka na Beogradskoj berzi iznosi 7.839 dinara. Tržišna vrednost banke je 55 milijardi dinara.

Akcionar sa najvećim udelom u kapitalu AIK banke je grčka ATE banka koja poseduje 1.428.775 akcija odnoso 20,3% kapitala banke iz Niša, a sledi kompanija "Irva investicije" srpskog biznismena Đorđija Nicovića sa 13%, podaci su Centralnog registra za hartije od vrednosti.


Najveća grinfild investicija u Somboru
Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić posetio je u Somboru kompaniju "Kalcedonija" koja jeMlađan Dinkić započela najveću grinfild investiciju u ovom gradu vrednu 12 miliona evra.

"Kalcedonija" će u Somboru smestiti pogone za proizvodnju rublja u kojima će, kako je istakao ministar, 800 ljudi tokom dve godine naći posao.

„Mere vlade koje planiramo, smanjenje poreza na plate i povećanje neoporezivog cenzusa, značiće daleko veća primanja za zaposlene u tekstilnoj industriji, jer će se deo smanjenja poreza preliti na plate zaposlenih", objasnio je Dinkić koji je u Somboru boravio sa državnom sekretarkom Ministarstva eknomije Jasnom Matić.

U saopštenju Ministarstva navodi se da će celokupna proizvodnja "Kalcedonije" biti namenjena izvozu, a prvih 100 radnika će već sledeće nedelje krenuti na obuku.

U prvoj fazi planirano je zapošljavanje 400 radnika, a u novoj fabrici koju "Kalcedonija" planira da izgradi posao će naći ukupno 800 ljudi, precizirao je ministar.


Serbia
Serbia could obtain as much as 55 percent of the energy it produces from renewable sources, an official says.

Dejan Stojadinović, the assistant minister of mining and energy in the caretaker government, was quoted by Beta news agency as saying that the country currently uses only 18 percent of this potential, all of it concentrated in the large hydro power plants.

He added that the principal source – some 49 percent – of such energy is to be found in bio-mass used to produce biofuels, followed by water, solar and wind power, and small hydro plants.

Serbia has the potential to use its natural resources and produce up to 2.3 billion kilowatts of power every year from wind farms. With the price of five eurocents per kilowatt, this amounts to EUR 120mn annually, Stojadinović said.

There are currently around 60 small hydro power plants in the country, but only half of them are in use, he explained, while 900 potential locations, whose total capacity would be at 500 megawatts, remain unexploited.

According to Stojadinović, the Energy Community Agreement obligates Serbia to define the share of renewable energy sources in 2010 by July 1 this year. According to him, this figure could be at 30 percent.


Evro danas 80,65 dinara
Prvog radnog dana posle praznika, domaća valuta oslabila je za 66 odsto u odnosu na evro.

Prema zvaničnom srednjem kursu Narodne banke Srbije, za jedan evro je danas potrebno izdvojiti 80,65 dinara, odnosno 53 para više nego 30. aprila.

Evro je posle više od mesec dana slabljenja prema dinaru, pred Uskrs vredeo manje od 80 dinara, ali je od tada ponovo ojačao za skoro jedan dinar.

Prema ocenama ekonomista, jačanje dinara je posledica restriktivne monetarne politike centralne banke i podizanja referentne kamatne stope za 3,75 odsto u poslednja dva meseca.


Počinje izgradnja carinskog terminala u Šapcu - vrednost investicije 1,5 mil EUR
Izgradnja Upravne zgrade Carinarnice i carinskog terminala u slobodnoj zoni u Šapcu, u vrednosti od 1,5 mil EUR, počinje danas (5. maj 2008. godine), najavilo je Ministarstvo finansija.

Kamen temeljac za izgradnju novih objekata postaviće ministar finansija Mirko Cvetković, navedeno je u saopštenju. Grad Šabac je ustupio besplatno zemljište i infrastrukturu za nove objekte.

Početku radova prisustvovaće ministar pravde Dušan Petrović, direktor Uprave carina Predrag Petronijević i rukovodstvo grada Šapca.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta