Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Budžetu će nedostajati 35 milijardi dinara
Ministar finansija Mirko Cvetković je u izveštaju Vladi o izvršenju budžeta za prvih pet meseci ove godine naveo da će budžetu nedostajati oko 35 milijardi dinara. Deficit budžeta je za prvih pet meseci ove godine iznosio svega 1,3 milijardi dinara.

Tih 35 milijardi dinara ili oko 430 miliona evra treba obezbediti ili iz novih privatizacija ili od kredita kod domaćih ili stranih banaka, navedeno je u izveštaju Ministarstva finansija.

Preporuka Ministarstva finansija je da je prilikom odlučivanja, neophodan stav Vlade Srbije, s obzirom da je moguće ići i na smanjenje nekih izdataka budžeta kako bi se redukovala potreba za nedostajućim sredstvima.

Takođe, neophodno je uraditi i analizu novog zaduživanja budžeta sa aspekta ročnosti, troškova tog zaduživanja, valute zaduživanja, kao i tržišta na kome će se država zadužiti (domaće ili strano).

Prema toj projekciji, za finansiranje planiranog deficita budžeta od oko 14,4 milijardi dinara i finansiranje izdataka "ispod crte", potrebno je oko 87,9 milijardi dinara. Do kraja godine očekuju se privatizacioni prihodi od oko 12,7 milijardi dinara i od depozita budžeta oko 40,2 milijarde, ali će nedostajati još oko 35 milijardi dinara.

Kada je reč o deficitu budžeta, on je za prvih pet meseci ove godine iznosio svega 1,3 milijardi dinara, kao razlika izmedju tekućih i kapitalnih prihoda i rashoda.

Pored toga, za prvih pet meseci otplaćen je javni dug, izvršene su dokapitalizacije, dati budžetski krediti i finansirani dodatni rashodi iz privatizacije iz prethodnih godina u iznosu od oko 37,6 milijardi dinara, što je finansirano primanjima od privatizacije iz 2008. godine i smanjenjem depozita države u ukupnom iznosu od blizu 38,9 milijardi dinara.

U periodu januar-maj 2008. godine prihodi budžeta su iznosili oko 253,3 milijarde, a rashodi oko 254,6 milijardi dinara, dok su u istom periodu prethodne godine prihodi iznosili oko 243,7 milijardi dinara, što je povećanje za 3,9 odsto, a rashodi su u istom periodu prethodne godine iznosili blizu 203 milijardi dinara, što je povećanje za 25,5 odsto. U odnosu na planirane prihode za celu 2008. godinu ostvareno je 39,6 odsto, što je uobičajena dinamika.

Za prvih pet meseci ove godine, budžetski prihodi od privatizacije iznosili su oko 5,7 milijardi dinara, a neto depoziti budžeta smanjeni su za oko 33,2 milijardi dinara, tako da su za prvih pet meseci tekuće godine, primanja budžeta po ova dva osnova, iznosila oko 38,9 milijardi dinara a iz njih su finansirani otplata javnog duga i nabavka finansijske imovine, uključujući i dokapitalizacije.

U izveštaju je ukazano da prilikom poređenja sa istim periodom prethodne godine treba imati u vidu da je tokom prvih šest meseci 2007. godine na snazi bilo privremeno finansiranje, koje je praktično zadržalo rashode na nivou iz 2006. godine i kao rezultat toga visoke stope rasta u 2008. godini u poredjenju sa odgovarajućim mesecom ili periodom 2007.godine.

Najveći nominalni rast rashoda zabeležile su subvencije od oko 121,1 odsto, u odnosu na isti period prethodne godine, a taj visok rast posledica je nižeg izdvajanja za subvencije u istom periodu prethodne godine koje je bilo uslovljeno ograničenjima privremenog finansiranja.

Kapitalni rashodi su za prvih pet meseci ove godine izvršeni u iznosu od oko 4,2 milijarde, što je samo 13,5 odsto plana za celu godinu, a rashodi za realizaciju projekata Nacionalnog investicionog plana izvršeni su 37 odsto u odnosu na planirani iznos, prema Zakonu o budžetu.

Kod ovih rashoda se očekuje dalji rast s obzirom da većina planiranih investicija počinje u prolećnoj i letnjoj sezoni.


Cenu hleba diktiraće nafta
Ukoliko prinos pšenice bude očekivan, a otkupna cena ove žitarice ne premaši 16 dinara za kilogram, građani Srbije, bar kada je u pitanju uticaj cena sirovina na cene finalnih proizvoda, ne treba da strahuju od poskupljenja brašna i hleba. Poremećaj u cenama, kažu stručnjaci, jedino može da izazove spoljni tržišni pritisak i dodatno poskupljenje nafte.

Još je rano govoriti o otkupnim cenama pšenice, s obzirom na to da nam žetva tek predstoji. Prema trenutnim informacijama koje imam, otkupna cena pšenice biće 16 dinara po kilogramu i, ukoliko država odobri premije proizvođačima, cena ne bi trebalo da bude povećana. Tržišnu cenu jedino može da poremeti pritisak sa okolnih tržišta, kao što nam se desilo prošle godine kada smo u julu i avgustu, za vreme žetve, izvezli oko 300.000 tona pšenice zbog čega je otkupna cena ove žitarice sa 11 naglo skočila na 24 dinara po kilogramu. To je kasnije uticalo na skok cena brašna i hleba. Znači, poremećaj cena pšenice, pa time i brašna i hleba, može da ugrozi samo spoljno tržište. Međutim, ako je suditi po stanju useva pšenice u Rumuniji i Mađarskoj koji su trenutno u fazi zrenja, ovoga puta „pritisaka“ na pšenicu iz zemalja iz okruženja neće biti jer su njihovi usevi dobri i oni će pšenice imati više nego im treba - kaže za „Blic“ Momir Lazić, generalni direktor Beogradske pekarske industrije i pekare „Klas“.

Lazić objašnjava da, bez obzira na to što je ove godine zasejano manje pšenice, za naše potrebe biće je dovoljno.
 
Gledano sa strane sirovine, to znači da, ukoliko prinos bude očekivan i otkupna cena pšenice ostane na nivou od 16 dinara po kilogramu, građani Srbije ne treba da strahuju od novih poskupljenja brašna, odnosno hleba, jer bi u tom slučaju cene trebalo da ostanu na sadašnjem nivou. Međutim, ono što može uticati na cene ovih namirnica jeste cena nafte za koju se predviđa da bi do kraja godine mogla da dosegne nivo od 200 dolara po barelu. U tom slučaju poskupljenje hleba i brašna bilo bi neminovno s obzirom na to da je nafta značajan činilac kako u proizvodnji tako i u distribuciji i transportu. Međutim, koliko bi to poskupelo brašno i hleb, zaista ne znam - kaže Lazić.
S druge strane, predsednik Zadružnog saveza Srbije Stojan Jevtić tvrdi da minimalna otkupna cena pšenice ovogodišnjeg roda treba da iznosi najmanje 20 dinara, bez poreza na dodatu vrednost (PDV) i drugih nadoknada. To je, po njemu, minimalna prihvatljiva cena s kojom se pokrivaju troškovi proizvodnje i minimalne akumulacije.
Predsednik Zadružnog saveza Vojvodine Radislav Jovanov rekao je i da bi ta cena trebalo da bude i podsticaj seljacima za narednu setvu.
Kako su svi troškovi u proizvodnji pšenice značajno porasli, pitanje je koliko ćemo je ove godine zasejati, pogotovo ako se zna da u Vojvodini nikada nije zasejano manje pšenice nego ove godine - zaključuje Jovanov.


Veća proizvodnja hrane nadoknađuje troškove
Povećanjem proizvodnje hrane za 30 odsto, Srbija bi mogla da nadoknadi troškove uzrokovane visokim cijenama energenata, ocijenili su predstavnici Privredne komore Srbije (PKS).

"Nije nehumano reći da zemlje koje imaju viška hrane treba da sadašnju globalnu svjetsku situaciju i iskoriste, a i svoje resurse na najbolji način unovče", rekao je sekretar Udruženja za poljoprivredu PKS, Milan Prostran, prenosi B92.

Srbija je prošle godine izvezla hranu u vrijednosti 1,7 miliona USD, ali su njeni građani ipak bili suočeni sa velikim poskupljenjima uglavnom zbog uvećane cijene nafte u svijetu.

"Pitanje je da li hrana može da bude naša nafta. Ukoliko proizvedemo bar 30 odsto više hrane, što je moguće, eto nam pokrića za veće troškove", kazao je Prostran.

On je dodao da su najveći potencijali Srbije u žitaricama, voću i povrću. Potrebno je završiti započetu privatizaciju, a proizvođači moraju standardizovati proizvode i više ulagati u izlazak na strana tržišta.

"Država bi mogla da nam pomogne oko kredita, koji bi trebalo da budu jeftiniji, a kamatne stope niže", rekla je predstavnik kompanije Foodland, Ivana Jovanović.


Укинут ембарго на извоз пшенице
Захваљујући добрим климатским условима, ове године се очекује добар принос ове житарице у Србији и то 3,75 тона по хектару

Уредба о забрани извоза пшенице која истиче 15.јуна неће бити продужавана, изјавио је Слободан Милосављевић, министар пољопривреде, после јучерашње седнице владе. Ова одлука је донета после детаљне анализе у којој су утврђене залихе пшенице и кукуруза као и очекивања добре жетве која би, претпоставља се, требало да донесе 3,8 тона по хектару или укупно 1,8 милиона тона жита Србији.

– Нема разлога за продужавање ове уредбе. Потребе Србије ће, извесно је, бити „покривене” овогодишњим приносима. Иако за неколико недеља креће жетва и можда је рано говорити о томе, већ разматрамо план мера којима бисмо већ у следећој сетви повећали површине под пшеницом. Надам се да ће после формирања нове владе и ови планови бити конкретизовани – каже министар Милосављевић.

Војислав Станковић, сарадник Центра за научноистраживачки рад Привредне коморе Србије, каже да је ове године засејано 462.900 хектара пшенице, што је најмање у последњој деценији.

– Ипак, захваљујући добрим климатским условима, процењује се, са оптимизмом, да је очекивани принос у целој Србији око 3,75 тона пшенице по хектару. Ако се то и оствари и ако нам време буде и даље ишло наруку може се очекивати овогодишња производња од 1,8 милиона тона пшенице што је сасвим довољно за домаће потребе – каже Станковић.

Креатори економске политике би, по његовом мишљењу, требало да евентуално са два динара премирају откуп семенске пшенице за репродукцију. Робне резерве би преко натуралне размене по паритету један напрема 2,2 килограма меркантилне пшенице требало да обезбеде око 200.000 тона меркантилне пшенице, као и да на тржишту откупе још око 100.000 тона пшенице. Било би добро, каже Станковић, да држава у јесењој сетви још регресира трошкове дизела како би површине под пшеницом у наредној сезони биле између 600.000 и 650.000 хектара.

Цене ће, како се претпоставља, и на домаћем и на светском тржишту бити веома стабилне у наредних неколико година. Станковић сматра да би извоз требало либерализовати, јер је одлука о забрани само у почетку дала ефекте. По мишљењу пољопривредних стручњака уредбу о забрани извоза пшенице није требало ни доносити, а она, данас, када су услови привређивања промењени као и цене, јер је пшеница у овом тренутку скупља у Србији него у региону, она тек нема смисла.

Уредба о забрани извоза пшенице, кукуруза, сунцокрета и соје усвојена је 4. августа прошле године због непостојања тржишних вишкова ових пољопривредних културау земљи. У неколико наврата њена примена је продужавана, иако су се у међувремену прилике на домаћем тржишту и у околним земљама промениле.


Рупе у буџету покривају вредносни папири
До мањка у државној каси, од око 430 милиона евра, могло би да дође до краја године, због изостанка очекиваних приватизација, изјавио Мирко Цветковић, министар финансија

Мањак у државној каси, од око 35 милијарди динара, односно око 430 милиона евра, који би могао да настане до краја године, због изостанка очекиваних приватизација, могао би да буде закрпљен продајом хартија од вредности на домаћем тржишту, рекао је на јучерашњој конференцији за новинаре после седнице владе Мирко Цветковић, министар финансија. У текућем буџету, односно делу из кога се исплаћују плате, пензије и социјална давања, према његовој оцени не би требало очекивати проблеме до краја године, јер је дефицит достигао само милијарду динара , што указује да у првих пет месеци није било ненаменског трошења пара из државне касе.

Планирани буџет заову годину је 650 милијарди динара или осам милијарди евра. У првих пет месеци, истакао је Цветковић, приходи су износили 253 милијарде динара по основу пореза, ПДВ-а, што представља пораст од три одсто у односу на исти период претходне године. Ако се прошла година „очисти” од лиценце за трећег мобилног оператера онда је то 17 одсто. Тај проценат, како је рекао министар финансија, нешто је већи од очекиваног.

Расход буџета, који сеодноси на плаћање зарада државним службеницима, пензија, социјална давања, у том истом периоду, према Цветковићевим речима, износи 254 милијарде динара.

– Као што се види буџет је у највећој мери избалансиран.До краја године у текућем буџету не треба очекивати проблеме. План је био да се оствари дефицит од 14, 8 милијарди, а за за пет месеци он износи једну милијарду, што је повољније него што је предвиђено – објаснио је Цветковић.

Други део буџета како се то популарно каже – „испод црте” – из кога се исплаћује стари дуг, докапитализују предузећа и банке и који обухвата плаћања ван редовних издатаказа ову годину износи 74 милијарде динара.

– Наше резерве крајем маја износиле су око 300 милиона евра и 24 милијарде динара. До краја године очекују се приватизациони приходи од око 12,7 милијарди динара и од депозита буџета око 40,2 милијарде, али ће недостајати још око 35 милијарди динара.Да би покрили дефицит, Министарство финансија ће пласирати на тржишту хартије од вредности. Још није одлучено да ли ће бити динарске или девизне и колике камате ће бити.Задуживање државе по том основу биће неутрално са становишта јавног дуга – рекао је Цветковић напомињући да буџет као буџет није у кризи, осим дела испод црте јер смо имали мањак приватизационих прихода у односу на очекиване.

Министар просвете Зоран Лончар, који је такође присуствовао конференцији у Немањиној 11, није хтео да се изјашњава о извештају који су чланови владе добили тек на јучерашњој седници, јер, како је рекао, нису имали довољно времена да га проанализирају. Он је најавио да ће министри Предраг Бубало и Велимир Илић, који су покренули питање трошења буџета у овој години, у наредних неколико дана обавестити јавност о оценама тог извештаја.


Tender za "Jat Airways" 15. jula - početna cena 150 mil EUR

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić najavio je danas (13. jun 2008. godine) da će tender za privatizaciju "Jat Airways" biti raspisan oko 15. jula i naveo da će početna cena biti 150 mil EUR.

On je novinarima rekao da će obaveze prema zaposlenima u "Jat Airways", u iznosu od 28 mil EUR, biti isplaćene od sredstava koja se budu dobila od kupoprodajne cene.

- Tender za "Jat Airways" će trajati do septembra, do kad je predviđeno da se dostave obavezujuće ponude- rekao je Dinkić.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta