Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Tender za „Jat“ ovog meseca
Očekuje se da tender za privatizaciju nacionalne avio-kompanije „Jat ervejz“ bude objavljen pre leta, a samo knigovodstvena vrednost ove kompanije procenjena je na više od 120 miliona evra. Generalni direktor „Jat ervejza“ Saša Vlaisavljević u razgovoru za „Blic“ ističe da privatizacija kasni jer je bilo neophodno da Vlada Srbije otkloni nekoliko prepreka pre otpočinjanja tog procesa.

- Najznačajnije prepreke su rešavanje imovinsko-pravnih odnosa između „Jata“, „Jat tehnike“, Agencije za kontrolu letenja i Aerodroma „Nikola Tesla“ na teritoriji opštine Surčin, zatim prenos osnivačkih prava „Jata“ u društvu „Jat tehnike“ d.o.o. na Republiku Srbiju i, najznačajnije, a to smo resorni ministar Ilić i ja potpisali - izrada strategije privatizacije „Jata“. Strategija je zasnovana na pretpostavci da će biti pisan poseban zakon za potrebe privatizacije, imajući u vidu specifičnost delatnosti i njen značaj za Republiku Srbiju- kaže Vlaisavljević.

Kada očekujete da će biti objavljen tender za privatizaciju?
- Savetnik Vlade Republike Srbije kog predvodi investiciona banka „Rotšild“ je u fazi ažuriranja finalnih verzija svih izveštaja i analiza sa najnovijim podacima za prvi kvartal 2008. godine. Kada ova dokumenta odobri Agencija za privatizaciju, oni će biti upućeni Vladi Srbije zajedno sa strategijom privatizacije „Jata“ na usvajanje i pokretanje inicijative za privatizaciju. U svakom slučaju neophodno je da tender za privatizaciju nacionalne kompanjie bude objavljen pre leta i ja imam čvrsta obećanja da će se tako i dogoditi.

Ko su zainteresovane kompanije za kupovinu „Jata“ i po kojoj ceni se „Jat ervejz“ može prodati u ovom trenutku?
- Zadatak menadžmenta „Jat ervejza“ je da zainteresuje što više kompanija iz delatnosti i da im pruži argumentaciju zašto je poželjno uložiti u „Jat“. Za nas u „Jatu“ je prihvatljiva svaka kompanija koja se obaveže na investiranje u novu flotu i koja ima dobre namere, a od izuzetne važnosti je i da budu ponuđene nove garancije za zaposlene. Što se tiče cene, nezahvalno je licitirati sumom, ali samo knjigovodstvena vrednost naše kompanije je preko 120 miliona evra.

Uskoro počinje i letnja sezona, a turističke agencije najavljuju povećan promet. Kako je „Jat“ pripremljen za ovo leto, s obzirom na to da u zakup nije uzet nijedan dodatni avion?
- Ove godine ćemo imati značajno veći broj putnika, najveći još od 1990. godine. Kompanija ulazi u letnju sezonu 2008. bolje pripremljena nego prethodnih godina, ali i sa godinu dana starijom flotom. Ogroman novac smo zbog toga uložili u revitalizaciju naše flote, kako bismo spremno dočekali sezonu. Isto tako, naša operativa će imati mogućnost ad hok iznajmljivanja dodatnih letilica u slučaju potrebe.

U javnosti je bilo mnogo polemike oko uvođenja bezbednosne takse na Aerodromu „Nikola Tesla“. Bezbednosna taksa će se naplaćivati od 14. jula, a njena cena će biti 4,5 evra, što će zajedno sa transfernom taksom iznositi 21 evro. Kako će to uticati na promet „Jata“?
- Menadžment Aerodroma „Nikola Tesla“ donosi potpuno besmislene odluke i ja verujem da rukovođenje tako važnom institucijom treba poveriti nekom kompetentnijem i verziranijem. Uvedene su ubedljivo najskuplje transferne takse, čime strateški položaj naše zemlje i Aerodroma „Nikola Tesla“ postaje drugorazredan u ovom delu Evrope. „Jat ervejz“, po odluci generalnog direktora aerodroma Bojana Krište, treba da plaća aerodromske usluge po istoj ceni kao i bilo koja kompanija koja sleti na beogradski aerodrom. Pored toga, uvode se dodatne bezbednosne takse, a usluge na dodatni zahtev poskupljuju i do 60 posto. „Jat ervejz“ na godišnjem nivou plaća aerodromu skoro 20 miliona evra, a po novim cenama ta suma bi trebalo da bude skoro 30 miliona evra.


Firme iz Austrije najviše uložile u Srbiju
Od 2002. godine u Srbiju se slilo 13,8 milijardi dolara stranih investicija, odnosno 8,7 milijardi evra. Najviše 5,474 milijarde dolara ušlo je 2006. godine, a trenutno je zbog aktuelne političke situacije i nepostojanja vlade priliv usporen, odnosno skoro da je zaustavljen, rečeno je juče na predstavljanju publikacije „Najveći inostrani investitori u Srbiji“ u izdanju „Privrednog pregleda“.

Božidar Đelić, potpredsednik Vlade Srbije, rekao je da treba potvrditi evropsku perspektivu zemlje jer to utiče i na cenu kapitala i ohrabruje investitore. Prvi put investitori izražavaju određenu dozu zabrinutosti i sumnje, a takođe i prvi put rejting agencije su snizile nažu perspektivu sa pozitivnih na negativne, zadržavajući ocenu.

U 2008. godini zbog političkog rizika i nešto teže ekonomske situacije u svetu desio se jedan broj neuspešnih privatizacija i investicija kod nas. Kupac IMT-a je odustao jer novac nije bio obezbeđen. Nije uspela ni privatizacija RTB-a „Bor“ jer „A-tek“ nije zaokružio finansijsku konstrukciju. U slučaju „Laste“ zatraženo je da se posle formiranja buduće vlade raspiše tender, a novac za koncesiju Horgoš-Požega takođe nije bio obezbeđen - rekao je Đelić.
U poslednje dve godine najviše ulaganja bilo u finansijskom sektoru - 40 odsto, a slede telekomunikacije sa 22 odsto i industrija - 17 odsto.
Od 2002. godine strancima je prodata 141 firma, od toga na tenderu 52 preduzeća, a na aukcijama 89 firmi. Od njihove prodaje ukupno je zarađeno 924 miliona evra, dok su investicije u njih vredne 787 miliona evra. Na aukcijama najviše je bilo stranih investitora iz Italije i Slovenije, a na tenderima iz Austrije i Grčke. Prva na listi stranih ulagača je Austrija sa oko dve milijarde dolara, a zatim Grčka sa 1,8 milijardi, potom Nemačka 1,6 milijardi dolara. Slede Norveška, SAD, Slovenija, Italija, Francuska, Velika Britanija...


"Fiat" skratio kooperantima rok za izjašnjavanje o saradnji
Italijanskim firmama koje proizvode najvažnije delove i pozicije za ugradnju u "Fiat" modele automobila, skraćen je rok za izjašjavanje o uključivanju u zajednički projekat "Fiat" i "Zastave".

Kako Danas saznaje, menadžeri kompanije "Fiat" su od svojih glavnih kooperanata zatražili da se o učešću u najavljenoj proizvodnji "Fiat" automobila u Kragujevcu izjasne do početka naredne sedmice.

To ukazuje na pretpostavku da je potpisivanje ugovora o strateškom partnerstvu "Zastave" i "Fiat" sve izvesnije. Podsetimo da su početkom prošle nedelje predstavnici italijanskih proizvođača auto-delova i komponenti razgovarali sa "Zastavinim" kooperantima o osposobljavanju domaće prateće industrije.

"Fiat" kooperantima tom prilikom je, između ostalog, ponuđeno da u Kragujevcu izgrade svoje pogone, ili da sa ovdašnjim preduzećima formiraju mešovite firme za proizvodnju auto-delova i komponenti.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta