Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Poništavanje koncesije za autoput?
Ministarstvo ekonomije tražiće da se ugovor o koncesiji za autoput Horgoš-Požega poništi, jer koncesionar Alpina-Por postavlja dodatne zahteve, saznaje B92.

Kako je potvrđeno u tom ministarstvu, koncesionar Alpina-Por je, umesto da dostavi garancije o finansijskoj konstrukciji, postavio dodatne zahteve. Dok Vlada Srbije očekuje konačan odgovor, koncesionari ne prestaju da postavljaju nove uslove.

Podsećamo, danas ističe rok od tri meseca koji je Vlada postavila koncesionaru da dostavi garancije da će gradnju autoputa finansirati Dojče banka kako bi do kraja godine prikupili kompletnu dokumentaciju i počeli sa gradnjom.

Konzorcijum Alpina Por sada traži produženje roka koncesije sa 25 na 30 godina i garanciju Srbije o minimalnom protoku vozila na deonici puta na kojem bi koncesionar trebalo da naplaćuje putarinu. U Ministarstvu ekonomije poručuju da na nova uslovljavanja neće pristati.

"Ukoliko promet vozila ne bude takav, to bi moralo da se nadoknadi iz budžeta, odnosno od poreskih obaveznika. Menja suštinu koncesionog ugovora tako da je taj uslov neprihvatljiv a još nismo dobili finansijsku konstrukciju pa ćemo da predložiti da nova Vlada koncesiju stavi van snage", rekao je Nebojša Ćirić, pomoćnik ministra ekonomije.

Ćirić je rekao da bi nova Vlada Srbije na nekoj od prvih sednica trebalo da se izjasni o ugovoru o koncesiji, ali da je stav tog ministarstva da ugovor treba poništiti. Dodao je da te dve ključne promene ukazuju da nova vlada treba da stavi van snage ugovor o koncesiji i naglasio da će to će biti zvaničan predlog Ministarstva ekonomije novoj Vladi Srbije.

On je podsetio da je koncesioni ugovor potpisan pre nešto više od godinu dana, da je u aprilu koncesionar zatražio pomeranje rokova jer do tada nije mogao da zatvori finansijsku konstrukciju i obezbedi garancije od Dojče banke zbog čega je rok pomeren na 30 jun.

Ćirić je naveo i da je, prema podacima koje on ima, od aprila do danas održan jedan sastanak sa predstavnicima austrijsko- španskog konzorcijuma a da ostalih kontakata nije bilo tako da Vlada Srbije ne zna da li je koncesionar uspeo da zatvori finansijsku konstrukciju.

Da država ne sme da pristane na promenu osnovnog ugovora, smatra i ekonomista Milan Kovačević. On podseća da je koncesionar i ranije pokušavao da menja ugovor i to uvek na štetu države Srbije.

"Nadam se da ćemo uskoro doći do razuma i da ćemo saopštiti koncesionaru da ugovor ne može da se menja na našu štetu i da završimo sa tim poslom. Što pre raščistiti sa tim neuspelim pokušajem i da se krenuti u kompltetiranje autoputa", rekao je Kovačević.


Privatizovaće se oko 30 odsto aerodroma
Aerodrom „Nikola Tesla“ je ovih dana bio u žiži interesovanja javnosti, ali ne baš zgodnim povodom, nego zbog uvođenja takse za bezbednost od 4,5 evra, uz već standardnu aerodromsku taksu od 16,5 evra.
 
Ipak, glavna tema ovog razgovora sa Bojanom Krištom, generalnim direktorom Aerodroma, bila su pitanja koja bi mogla više da interesuju kako četiri miliona građana koji su se prijavili za akcije javnih preduzeća, tako i one koji su zainteresovani za inicijalnu javnu ponudu, takozvani IPO, akcija Aerodroma preko Beogradske berze, koja je najavljena za drugo tromesečje sledeće godine.

Aerodrom je u drugom kvartalu iduće godine trebalo da izađe na Berzu. Da li će taj proces kasniti i hoće li biti privatizovana samo trećina aerodroma o čemu se govori?

Građanima će, kroz besplatne akcije biti podeljeno 15 odsto vrednosti, 15 odsto će ići kroz IPO i jedan manji procenat ide za zaposlene i bivše zaposlene, tako da će se privatizovati 30-32 odsto Aerodroma.
Mi smo, pak, za to potpuno spremni, a kašnjenje može biti i dobro. S obzirom na to da srpska ekonomija stalno napreduje i da Aerodrom sve bolje posluje, možda će ono doprineti da se dobije bolja cena.

U januaru je najavljen izbor savetnika za inicijalnu javnu ponudu u martu-aprilu, ali ništa od toga još nema?
- To je posao Agencije za privatizaciju. Verujem da će čim se vlada formira početi proces pronalaženja savetnika za privatizaciju Aerodroma.

Da li će bar tender za kargo centar biti raspisan u septembru kao što je najavljeno?
- Trenutno se radi analiza koliko mi zarađujemo od kargo poslova, a u septembru, najkasnije oktobru, trebalo bi da raspišemo tender za kargo operatera, dakle za nekoga ko će bolje od nas da radi taj posao, a ta kompanija će nam dati i instrukcije kako dalje da razvijamo kargo saobraćaj kod nas i da li je potrebno da se ide na povećanje kapaciteta. Naravno, nije ideja da se ide na razvoj samo avio-saobraćaja, već da se na prostoru Aerodroma izgrade kapaciteti koji će opsluživati i drumski i železnički saobraćaj u perspektivi, tako da to bude čvorište gde će sve ozbiljne kompanije imati svoje magacine.

Ima li novih procena vrednosti Aerodroma? Na kraju 2006. bila je 200 miliona evra.
- Prva prava procena će biti kad izađemo na Berzu. Moj lični prioritet, a mislim da je to prioritet i Vlade Srbije, jeste da se što više poveća vrednost Aerodroma, tako da kad izađe na Berzu, akcije vrede mnogo više od nominalne vrednosti.

Pretpostavljam da je taj optimizam zasnovan pre svega na procenama o povećanju broja putnika. Nedavno ste rekli da bi Aerodrom u Beogradu mogao da opsluži i 15 miliona putnika. Nije li to previše optimistično?
- Od tog broja smo danas još daleko, ali to nije nerealno kao što se možda čini. Naravno, za to je potrebno ispuniti određene uslove. No, kad poraste standard naših građana, kad se ukinu vize, kad počne primena sporazuma o slobodnom nebu, kad „Jat“ bude privatizovan i dođu lou kost kompanije, avio-saobraćaj će u Srbiji prosto eksplodirati. Očekujem da za nekoliko godina prošlogodišnji broj od dva i po miliona putnika udvostručimo. Do 15 miliona putnika moći ćemo da dođemo tek za petnaestak godina.

Prošle godine Aerodrom je ostvario dobit od sedam-osam miliona evra. Koliko je planirano za ovu godinu?
- Najpre, prošle godine je profit Aerodroma, u stvari, nakon nekih neophodnih finansijskih operacija, utvrđen na pet miliona evra. Plan za 2008. je 10 miliona evra. Ali, s obzirom na to da smo kroz restrukturiranje broj zaposlenih smanjili za oko tri stotine, a da je broj putnika povećan za 10 odsto, očekujem dobit od 15 do 16 miliona evra.

Kako gledate na ideje o izgradnji regionalnih aerodroma u Srbiji? Bilo je ideja da se napravi aerodrom kod Sombora, ljudi iz užičkog regiona imaju velike planove za Ponikve, ali tamo su još zatrpani vojni avioni...
- Mi smo upravo predložili Vladi Srbije da se napravi studija ekonomske opravdanosti revitalizacije aerodroma kod Sjenice, Lađevaca kod Kraljeva, kao i ovih koje ste vi pomenuli. Aerodromi su u svetu po pravilu profitablina preduzeća, mada ima i onih koje subvencioniše država ili lokalna samouprava ako oni doprinose razvoju čitavog kraja. Iz NIP-a smo već tražili sredstva za izradu studije, to bi trebalo da počne na jesen, i očekujem da do proleća iduće godine bude gotova.

Kakav je tu interes Aerodroma „Nikola Tesla“?
- Mi želimo da besplatno ponudimo konsalting u vođenju Aerodroma i da se dokažemo na tom polju. Ako to uspemo, onda možemo da na komercijalnim osnovama investiramo u aerodrome u inostranstvu i da nudimo naše usluge bilo gde u svetu. Mi smo to već i radili, pobedili smo na tenderu za upravljanje aerodromom u Bodrumu. Nažalost, taj tender se zakomplikovao i sad smo na sudu u Turskoj.

Na koje tržište ciljate kad govorite o ovome?
- To su aerodromi u regionu. Smatram da možemo da vodimo, i čak kupimo, aerodrome u Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji, Hrvatskoj, Sloveniji, jer su sve to aerodromi naše veličine ili manji. Šta je preduslov: da se pokažemo kao dobar menadžment, da postignemo dobru cenu na Berzi i onda finansijske institucije da veruju u to što mi radimo i da nas prate u našim poslovnim poduhvatima.


NBS: Pooštreni uslovi zaduživanja od 1. jula
Nove mere Narodne banke Srbije (NBS) kojima se pooštravaju uslovi zaduživanja stupiće na snagu 1. jula, ali banke nemaju pravo da zbog njih građanima traže raniju otplatu kredita, izjavila je viceguvernerka Mira Erić-Jović.

Kako je agenciji Beta kazala viceguvernerka NBS, postojeće pozajmice banke mogu da menjaju samo ako je ta mogućnost predviđena ugovorom i pod uslovima koje je klijent prihvatio.

Banke u Srbiji najavile su da će zbog novih mera NBS u maksimalno opterećenje plate od 30 odsto, odnosno 50 odsto ako je reč o stambenim kreditima, od 1. jula uračunavati i pet odsto dozvoljenog minusa.

Mira Erić-Jović je ukazala da se mere NBS ne odnose na građane i ne ograničavaju zaduživanje, već propisuju način na koji banke klasifikuju zaduženja građana i kako ih obezbeđuju u zavisnosti od stepena rizika.
Banke će i posle 1. jula moći da sklapaju ugovore za veća zaduženja i da u maksimalno opterećene plate ne uključuju dozvoljeni minus, ali će morati da izdvajaju rezervacije od 45 do 100 odsto potraživanja, rekla je viceguvernerka.
Rezervacije, kako je navela, daju sigurnost da će gubitke koje mogu prouzrokovati rizični krediti moći da pokrije banka i njeni vlasnici i da se problemi neće odraziti na druge klijente, pre svega na štediše.


Najavljeni pregovori sa jedinim ponuđačem za "Niš-Express"
Tenderska komisija za prodaju 57,45% kapitala saobraćajnog preduzeća "Niš-Express" odlučila je da započne pregovore sa jedinim ponuđačem, konzorcijumom "Niš-Express", objavila je Agencija za privatizaciju.

Kako je navedeno na sajtu agencije www.priv.rs , komisiju za pregovore formiraće Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja pošto je reč o tenderu sa jednim ponuđačem.

Prvi tender za "Niš-Express", raspisan početkom 2006. godine, poništen je pošto jedina pristigla ponuda nije bila zadovoljavajuća, a ponuđač nije predložio ni investicioni program.

Niški autoprevoznik je prema podacima Agencije za privredne registre prošlu godinu završio sa 1,3 miliona dinara dobiti, što je sedam puta manje od dobiti u 2006. godini. Vrednost aktive procenjena je na 1,49 milijardi dinara, a kapitala na 770 miliona dinara.

Osnovna delatnost "Niš-Express" je prevoz putnika u gradskom, međugradskom i međudržavnom saobraćaju i proizvodnja autobusa.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta